Pratite nas

Naši u svijetu

Visoke tenzije na istočnom Mediteranu: ruski radari zabilježili ispaljivanje dvije balističke rakete

Objavljeno

na

12:30
Odgovornost za ispaljene rakete preuzeo je Izrael. Prema zadnjim informacijama izvori iz Izraela potvrdili su kako su dvije rakete ispaljene u sklopu “vježbe”. Reuters otkriva dodatne detalje – ističe se kako su rakete ispaljene u sklopu zajedničke “raketne vježbe” Izraela i SAD-a.

Vijest: 12:15
Ruski radari detektirali su ispaljivanje dvije balističke rakete na prostoru istočnog Mediteranu, potvrdilo je rusko ministarstvo obrane. Informacije govore kako su dvije rakete ispaljene jutros u 06:16. Izvještaj ruskog ministarstva obrane ističe kako su rakete ispaljene s prostora središnjeg Mediterana prema istočnom prostoru. Ruska novinska agencija RIA Novosti prenosi su kako su obje rakete navodno pale u more.

Prema zadnjim informacijama ruski predsjednik Vladimir Putin upoznat je sa situacijom od strane ministra obrane, Sergeja Šoigua. Sirijska ambasada u Moskvi ističe kako trenutačno nemaju informacija o incidentu. Ruska ambasada u Siriji ističe kako nije zabilježen nikakav napad u Damasku. Nadalje, izraelska vojska ističe kako također nemaju podataka o lansiranju raketa.

Američki dužnosnici istaknuli su u razgovoru za CBS kako niti jedan američki brod ili zrakoplov nije ispaljivao rakete na prostoru Mediterana. Glasnogovornik NATO saveza ističe kako upravo rade na provjeravanju ovih informacija. Također navodi da do onda neće davati dodatne komentare po pitanju aktualnog incidenta.

Ruski sustav za ranu detekciju raketnih napada, Armavir, smješten je na prostoru južne Rusije. Radarski sustav nadzire prostor Bliskog Istoka.

Podsjetimo, na prostoru Mediterana nalazi se više američkih ratnih brodova, naoružanih dalekometnim balističkim raketama Tomahawk. Prema informacijama američke vojske, sve je spremno za napad na Siriju, no – nakon prošlotjedne odluke Baracka Obamme – napad se ne bi smio desiti prije no što američki Kongres da dopuštenje.

RIA Novosti | Reuters

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi, vratilo se 49.696.

Objavljeno

na

Objavio

Iz Hrvatske je u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a danas objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Po useljavanju u Njemačku u te dvije godine, Hrvatska je na petom mjestu, iza Rumunjske (432.852 useljenih u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi).  Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranata koji su 2016. i 2017. došli u Njemačku, piše VečernjiList.

U te dvije godine, iz Njemačke se u Hrvatsku vratilo se 49.696 osoba, tako da je u saldu migracija s Njemačkom Hrvatska u minusu 64.538 ljudi za 2016. i 2017. godinu.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna.

Iz BiH su u istom razdoblju otišle 50 122 osobe dok se vratilo njih 28 423. Slična je situacija i u Srbiji. Iz te su zemlje u dvije godine otišle  51 143 osobe, a vratilo ih se vratilo više – 52 575.

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ‘ranjena zajednica’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik i zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je u utorak u Zagrebu da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica” ali da imaju “elan, viziju i energiju” pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari