Pratite nas

Intervju

VJEKOSLAV BEVANDA: Privatne kompanije u BiH su diskriminirane

Objavljeno

na

Ozračje u Vijeću ministara Bevanda ocjenjuje dobrim i optimističnim, a njegov intervju za Večerni list prenosimo u cijelosti:

Vjekoslav Bevanda je nakon okončanja mandata predsjedatelja, u novome sazivu Vijeća ministara na čelu resora financija i riznice. Prvi potezi vezani su uz donošenje proračuna za 2015. godinu te oživljavanje stand-by aranžmana s MMF-om, piše Večernji list.

[ad id=”68099″]

• Može li se očekivati da MMF ponovno odobri stand-by aranžman budući da tijekom sljedećeg tjedna u Washington odlazi izaslanstvo iz BiH?

U Washingtonu je proljetni skup MMF-a i Svjetske banke i neće biti konkretnih dogovora. Ali dobro je da tamo ide izaslanstvo u snažnom sastavu i da obavi preliminarne razgovore. Očekujem krajem ovoga, a najkasnije idućeg mjeseca, posjet Misije MMF-a i tada nas očekuje pravi početak posla. Duboko sam uvjeren da je nova struktura vlasti, napose na federalnoj razini, spremna da se taj aranžman obnovi. Cijelo sam vrijeme upozoravao, ali to jednostavno nije nailazilo na pozitivan odgovor, da kada se ide na zaduženje, onda je najvažnije postaviti se domaćinski. To podrazumijeva da se pronađu najpovoljniji izvori i načini otplate. Riznički zapisi i sve što je promovirano u proteklom mandatu sigurno nije rješenje ni za Federaciju BiH ni za državu.

• Kako komentirate činjenicu da je prošla federalna vlast novom sazivu ostavila čak milijardu maraka minusa, što je 44% proračuna?

Uz pad izvornih prihoda proračuna, što je djelomično objašnjenje, mogu reći da se radi o neodgovornosti i nekompetenciji. Ali ti ljudi su gotovo doveli u pitanje funkcioniranje Federacije BiH. Može li tu biti riječi i o kaznenoj odgovornosti? Treba sačekati da nova vlast, koja intenzivno na tome radi, napravi inventuru i pokaže pravo stanje. Čitav mandat te vlasti, opet ponavljam, je obilježen nekompetentnošću i neodgovornošću. Ima li još nečega, pokazat će inventura.

• Možete li zamisliti da se BiH ne zadužuje, bez MMF-a, vanjskih kreditora?

Sve je moguće zamisliti.

• Kako je vi vidite?

Situacija je teška i ako se želi slom sustava, onda se mogu još godinu dana izdavati riznički zapisi…

• A bez zaduženja?

Ne može. Ni SAD ne funkcionira bez zaduživanja. Ali zaduživanja na posve drugi način. Nama je potrebno programsko zaduživanje i programirani deficit. Ovo što smo imali u Federaciji BiH je nešto što zdrav razum ne može pojmiti. MMF je nastavak novoga aranžmana uvjetovao određenim striktnim kriterijima koji uz ostalo podrazumijevaju i promjene Zakona o radu. Hoće li to biti veliki zalogaj novoj vlasti? To je nešto najnovije što se pojavilo. Ima toga dosta što nije provela federalna Vlada zbog čega je i obustavljen aranžman s MMF-om. Kada je u pitanju Zakon o radu nisam kompetentan o tome govoriti. No, sigurno je da će se morati raditi promjene radnog zakonodavstva ako želimo biti na europskom putu.

• Dio stranaka kao jedno od mogućih rješenja za popravljanje krvne slike ispuhanih proračuna predlaže povećanje PDV-a?!

To je pitanje opredjeljenja hoćemo li povećati poreze i osiromašiti građane. Pribavili biamo neke prihode, ali onemogućili funkcioniranje gospodarstva. Mjere koje se predlažu su čisti populizam koje neće dovesti do povećanja prihoda. Ljudi bi s istim iznosom novca kupovali manje namirnica. Mjere koje su nama potrebne su da rasterete gospodarstvo, povećaju investicije i zapošljavanje. Samo na taj način možemo ostvariti napredak. Za mene je nevjerojatna situacija da imamo državne kompanije koje nisu uplaćivale doprinose, a to su po zakonima kaznena djela. S time treba prestati. Ministre, kako gledate na činjenicu da poduzeća u državnom vlasništvu imaju privilegiranu poziciju u odnosu na privatne kompanije te koliko i ta činjenica utječe da nemamo više stranih investicija? Moramo stvarati okruženje da se općenito afirmira gospodarstvo. Nažalost, činjenica je da sada imamo segregaciju privatnog sektora u gospodarstvu. Mora mu se dati snažna potpora. Poduzećima u državnom vlasništvu se tolerira sve i svašta, a naglasak represivnog aparata je na privatnom sektoru. Takvom politikom nigdje nećemo doći.

• Kakva je suradnja i ozračje u novom sazivu Vijeća ministara?

Normalna. Početak je i radimo na proračunu koji bi trebali završiti do kraja mjeseca i usvojiti ga na Parlamentu. Moj prvi dojam nakon što su iz resora upućeni zahtjevi za proračun je da nema nerealnih zahtjeva i da se svi moraju zadržati u zacrtanim okvirima od 950 milijuna maraka što je programiralo Fiskalno vijeće za trogodišnje razdoblje.

• Koji su vam prioriteti u radu?

Prije svega, to je europski put i sve što vodi prema korektnom funkcioniranju institucija. Ali opet bez ambicije da preuzimamo bilo čije nadležnosti i dovodimo sebe u pat-situacije koje su obilježile cijeli protekli trogodišnji mandat Vijeća ministara u kojemu sam ja bio.

• Kako gledate na mandat Vijeća ministara kojemu ste vi bili na čelu?

Možda će zvučati čudno, ali ja sam iskreno ponosan što sam doveo mandat ove vlasti do kraja. Najprije smo izgubili skoro godinu dana zbog nekonstituiranja vlasti, znate da smo imali poremećene nacionalne i političke odnose, nije bilo ministara. Novi saziv Vijeća ministara ima prigodu na samome početku napraviti iskorak i rezultate, a jedan od prvih poteza je donošenje mehanizma koordinacije. Mi imamo važeći Ustav i znaju se nadležnosti i odgovornosti svake razine vlasti. Jednostavno, treba slijediti ustavnu arhitekturu BiH.

• A što je problem da se to o čemu govorite ne realizira, napose da se ne ignorira postojanje županija koje posve nastoje zanemariti stranke iz Sarajeva?

To je jedan od osnovnih problema. Nema se tu, na kraju krajeva, što priznavati kada jasno u Ustavu piše i za što je tko ustavno nadležan.

• Kao komentar na ignoriranje županija se mogu čuti ocjene da ne mogu one blokirati put k EU, da odluke treba donositi nadglasavanjem?

To je čisto nerazumijevanje stvari. Nije mehanizam koordinacije važan samo zbog odnosa prema Bruxellesu, nego ono što je još važnije u BiH kako stečevine Europske unije primijeniti u praksi. Ako nešto pošaljete Bruxellesu kao rješenje, a u njegovoj izradi nisu sudjelovali oni koji su ustavno nadležni, to je nemoguće provesti u praksi. Postoje određene oblasti koje su isključiva nadležnost Republike Srpske i županija. Nemoguće ih je primijeniti ako se županije isključi iz mehanizma koordinacije.

• Što je onda cilj ovog političkog nadmudrivanja?

Sarajevski cilj je unitarizacija, a s druge strane imamo neodgovornost i nekompetenciju.

• Je li europski cilj, a osobito stvaranje državnog sustava koji bi bio financijski održiv, ostvariv bez ustavnih preinaka i pojeftinjenja države?

Ovo je neučinkovita država i to je činjenica. Zna se da su ustavne promjene složeno pitanje, ali ne trebamo čekati da mijenjamo druge stvari. To nam u izvršnoj vlasti ne treba biti alibi da ništa ne radimo. Dok se ne dogode ustavne promjene, potrebno je slijediti ustavnu arhitekturu zemlje i treba provoditi druge reforme.

• Je li vaša stranka ostvarila ciljeve time što je ušla u federalnu vlast?

Prije svega, HDZ BiH je ostvario izvanredan izborni rezultat i ovo sada što se događa oko konstituiranja vlasti je u skladu sa zakonima i Ustavom. Druga je stvar što smatram da ta raspodjela vlasti nije pravedna jer Hrvati nisu manjinska skupina u BiH. I dok jednakopravnost Hrvata ne saživi u svim segmentima vlasti i života u BiH, ja neću biti zadovoljan.

• Nedavno je ponovno potaknuta inicijativa oko uspostave RTV kanala na hrvatskom jeziku, no političko Sarajevo je to dočekalo na nož s tvrdnjom kako se tim potezom dijeli BiH. Što se dobiva s RTV kanalom?

Ja mislim da se tako integrira BiH.

• Zašto se ignorira pitanje hrvatskog jezika?

Jedno je pitanje jezika, a drugo RTV kanala.

• No, u ovome slučaju je to gotovo istoznačno pitanje?!

Za mene je najvažnije stajališta građana, jesu li zadovoljni programima i što se nudi. Smeta mi nametanje i poruke da nešto moramo. A kada uputimo posve normalan, a rekao bih minimalistički zahtjev, koji bi u cijelom demokratskom svijetu bio prihvatljiv i vodio bi popravljanju odnosa, onda kao odgovor dobijemo zabranu i silu. Loša je situacija i u svačijoj kući ako netko nešto mora moliti. Ja nisam za molbe, nego za kompromis i uvažavanje. Što prije političko Sarajevo shvati da je u zajedničkom interesu relaksiranje odnosa, svima će nam biti bolje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Božinović: Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu

Objavljeno

na

Objavio

Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu.

Jedni od njih su u statusu IZBJEGLICA prisiljeni napustiti svoje države i to je njihovo PRAVO, a drugi su MIGRANTI u potrazi za drugačijim načinom života i to je njihov IZBOR.

Njihov izbor je opravdan, ali mora biti i ZAKONIT. Kako bi bio zakonit zahtijeva POŠTIVANJE PRAVILA, procedura i odobrenja država preko čijeg teritorija prelaze i država u kojima žele živjeti.

Ukoliko građanin Republike Hrvatske želi putovati i ulaziti u druge države onda to mora učiniti na predviđenim graničnim prijelazima s primjerenim ispravama. S druge strane trenutno na našoj granici, posebice na granici s BiH, svjedočimo izbjegavanju svih mogućih pravila. Suočavamo se s ljudima koji prelaze graničnu crtu IZVAN predviđenih GRANIČNIH PRIJELAZA i uglavnom NEMAJU IDENTIFIKACIJSKE ISPRAVE.

Naš dodatni specifikum je činjenica kako je Hrvatska prva granica Europske unije nakon zapadno-balkanske migracijske rute i granica koja se štiti. Migranti koji su prošli dugi put, a onda ne uspijevaju ući u EU, pokušavaju prijeći granicu na razne načine pri tome optužujući hrvatsku policiju za nasilje.

Napominjem još jednom kako nijednom internom istragom do sada NISMO UTVRDILI PRIMJENU NASILJA, a svaka sljedeća prijava bit će istražena kao što je to bilo do sada.

HRVATSKA JE SUVERENA DRŽAVA KOJA IMA PRAVO I DUŽNOST ŠTITITI GRANICE OD ILEGALNIH PRELAZAKA te zadržati zavidnu razinu javnog reda, mira i sigurnosti kojoj, nažalost, većina europskih država više ne svjedoči.

 

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Steve Bannon: Kad misle da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, globalisti dovedu migrante

Objavljeno

na

Objavio

Steve Bannon jedna je od najkontroverznijih figura današnjice. Dovoljno je pogledati kako ga portretira Saturday Night Live, američki TV show koji od društvenih događaja i vijesti radi komične skečeve: Bannon je kod njih prikazan kao personifikacija Smrti, kao kostur s crnom haljom i kapuljačom.

Bannon je čovjek koji je preuzeo vođenje predizborne kampanje Donalda Trumpa 88 dana prije izbora i doveo Trumpa do pobjede. Bannon je čovjek koji je 210 dana služio u Bijeloj kući kao glavni strateg, i čije su ideje aktivne u Bijeloj kući i nakon odlaska.

Bannon je također bivši suosnivač i direktor Breitbart Newsa, medijske platforme američke nacionalističke desnice. I čovjek koji je bio potpredsjednik Cambridge Analytice u vrijeme kad je ta tvrtka pobrala podatke milijuna korisnika Facebooka i, s pomoću psihometrijskih trikova, pretvorila ih u crno političko oružje u Trumpovoj kampanji.

Bannon je, na koncu, čovjek koji mi otvara vrata svojeg hotelskog apartmana u Bruxellesu u nedjelju predvečer i odvaja vrijeme za ekskluzivni intervju za Večernji list.

Bannon je u Bruxellesu jer pokušava svoj politički aktivizam upregnuti u kola europskih populista i nacionalista kako bi im pomogao da na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. promijene tijek povijesti, onako kako se to već dogodilo u Americi.

Razgovaramo dan nakon prosvjeda žutih prsluka (Gilets jaunes), u Parizu i dan uoči usvajanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama u Marrakechu.

Slažete se da su migracije globalni problem?

Nije globalni problem, to je globalna tragedija. Imamo ekonomski i politički kolaps, posebno u podsaharskoj Africi i Srednjoj Americi, i to je zbog globalističkog neoliberalizma, koji te zemlje izrabljuje. Kao i zbog Kine, koja ih izrabljuje kroz svoj model predatorskog kapitalizma. I sporazum iz Marrakecha je, u svojoj srži, imperijalistički. Zato se mora poništiti.

Ako su migracije globalna tragedija, kako ih bolje rješavati nego kroz globalnu organizaciju, a to je UN?

To nije pitanje, to nije sporno. Sporno je želite li outsorceati migrantsku politiku organizaciji koja ne polaže račune nikome. Vlada ove zemlje u kojoj razgovaramo (Belgije, op. a.) upravo je pala. Zbog čega? Jer su građani vidjeli da se potpisuje nešto čiji detalji nisu poznati 24 sata prije usvajanja, a radilo se na tome šest godina. Elita je skrila detalje i obveze i količinu tereta koji će pasti na radnike. Najbolji način za rješavanje situacije jest ojačati nacionalne države koje djeluju unisono. Marakeš će biti vrlo važan zbog prijevare – a UN je prijevara – svih tih globalnih sporazuma, čiju moć i učinak na njihove živote ljudi ne razumiju.

Ali to je okvir za suradnju.

To vas obvezuje na hrpu stvari. Pogledajte sve detalje. To se zove meki zakon. To je prijesna laž iza koje se elite pokušavaju skriti. Ako nemate nikakvih obveza, zašto su energetski porezi otišli gore 25 posto za radne ljude u Francuskoj, zbog klimatskih promjena od kojih Kinezi imaju koristi? Pitajte ljude u Francuskoj. U tome je laž globalista. Globalisti uvijek lažu i krivo navode. Zašto Macron nije rasporedio teret na stranku iz Davosa, nego na radne ljude u Francuskoj? Ali, pogodite što, oni su se pobunili.

U govoru na političkom skupu u Bruxellesu rekli ste da Pariz gori, ali nije baš gorio toliko koliko prije tjedan dana, ne?

Recite to dućanima (koji su se osiguravali od razbijanja i pljačke, op. a.). Oko 1300 ljudi je uhićeno, ok? Vatre su gorjele cijelu noć. Pariz gori. Macron može činiti stvari nakon utorka, ali njegov izvorni predsjednički mandat je gotov. Vladavina Jupitera je okončana, i okončana je na ulicama Pariza. Ne podržavam nasilne demonstracije, ali mogu vidjeti frustraciju ljudi koji imaju osjećaj da ih se ne sluša. Zato mislim da je jako važno što se događa u Parizu. Mislim da je to dramatična prekretnica.

Kažete da globalističke elite lažu cijelo vrijeme, ali ljudi diljem svijeta vide vašeg predsjednika Trumpa kao dokazanog lažljivca, koji laže neprestano, o stvarima malim i velikim, kao što je to i James Comey rekao. Kako uopće možete neke od njegovih poruka na Twitteru uspoređivati s onim što globalisti pokušavaju s Marakešom?

Vaši čitatelji u Hrvatskoj moraju shvatiti kakve su magnitude laži globalista.

Ono što bi trebali učiniti jest odvojiti nekoliko minuta i pročitati taj kompakt, svojim očima, i razmisliti o onome na što taj kompakt poziva.

A to je dramatična promjena u njihovim državama, njihovim životima i životima njihove djece i unuka. I razmisliti o tome kako je to bilo skriveno od njih, skriveno u režiji najpametnijih ljudi na svijetu, elita koje tvrde da to ništa zapravo ne znači, da je to samo okvir i slično.

Pročitajte i razmislite, pa prosudite tko su veći lažljivci. Je li to Trump s marginalnim stvarima o kojima tvita kako bi trolao ljude ili su to elite koje doslovno žele… Gledajte, vi koji u Hrvatskoj čitate ovaj razgovor: oni smatraju da su vaši životi smeće, ne smatraju da vaši životi išta znače.

Kako globalisti na to gledaju, nisu samo nacionalne države te koje treba prevladati, a oni na države poput Hrvatske gledaju kao na administrativne jedinice, nego trebaju prevladati građane, vaše čitatelje, jer samo smetaju na putu.

Kad oni osjete da trebaju veće profite, sve što žele učiniti jest dovesti još migranata i niskokvalificiranih radnika kako bi imali veći broj ljudi koje mogu odabrati.

Kad oni osjete da ljudi u Hrvatskoj nisu previše pametni ili da su plaće previsoke, sve što žele jest ovakvim sporazumima o migracijama dovesti diplomirane studente, inženjere i slične iz zemalja Trećeg svijeta kako bi radili jednu stvar.

Nije to humanost, to je samo ovo: da konkuriraju vašim mladim ljudima u tehnološkim poslovima. Da su humanisti, imali bi rješenje koje nacionalne države imaju, a to je pomaganje tim državama u tim dijelovima svijeta da se razviju, da zadrže najbolje i najbistrije stanovnike, i da učine svoje zemlje ponovno velikima. Laži globalne elite su takve veličine i magnitude, i proizvele su toliko puno štete.

Ljudi u Hrvatskoj moraju znati zašto su Gilets jaunes u Francuskoj tako ljutiti, zašto su Trumpovi pristaše u SAD-u tako ljutiti. Evo zašto: jer su pametni i racionalni i vide kako se odnosi prema njihovim životima, i prekipjelo im je i dosta im je toga.

Dopustite da se vratimo na jedno važno pitanje, koje sam vam i jučer postavio na konferenciji za novinare kad sam vas pitao bavite li se vi zapravo huškanjem na rat. Čak i vaš istomišljenik, mađarski premijer Viktor Orban, u jednom svom govoru kaže da mu je jasno što radi Kina, a to je da pokušava sustići Ameriku, i to na račun srednjeg sloja u SAD-u i Europi…

I u tom pogledu, on je sjedinjen s nama u najvećem pitanju našeg vremena. No, nastavite.

…i vidi da Trumpova Amerika pokušava spriječiti Kinu u tome tako što će promijeniti međunarodna pravila igre. To je nešto što i vi također otvoreno zagovarate, promjena globalnog poretka.

Da.

Ne znam tko je tu koga inspirirao, ali Trump i vi tu zagovarate isto.

(uz smiješak, op. a.) Bila je to ideja predsjednika Trumpa.

Ok, i sad ključan detalj: Orban kaže da još uvijek nije sigurno hoćete li u tome uspjeti bez oružanog sukoba. To je vrlo ozbiljno.

Vrlo ozbiljno, razmotrimo to. Ja sam u svom radijskom showu 2014. predvidio da ćemo se u roku od pet godina naći u oružanom sukobu u Južnom kineskom moru. Kinezi su u ekonomskom ratu protiv Zapada, a Zapad uključuje i SAD i Zapadnu Europu, dakle industrijalizirane demokracije.

Kinezi su u tome od kraja 1990-ih, otkako smo ih pustili da uđu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. I to se događa na golemu štetu radničkog i srednjeg sloja ljudi u Zapadnoj Europi i SAD-u jer su te zemlje deindustrijalizirane, a radna su mjesta preselili u Kinu. Ne vjerujte meni na riječ, nego provjerite.

Pročitajte knjigu koju su dvojica kineskih pukovnika napisala krajem 1990-ih, zove se “Unrestricted Warfare”. To je jedna od pet najvažnijih knjiga napisanih u 20. stoljeću i najveća knjiga o strategiji koju je itko napisao nakon Carla von Clausewitza. Ona vrlo detaljno opisuje rat protiv Zapada, njihovu strategiju.

Kaže da postoje tri vrste rata: informacijski rat, ekonomski rat i kinetički rat. I zaključuje da bi zasigurno izgubili ako bi ikad morali voditi kinetički rat protiv Zapada, no da mogu pobijediti u informacijskom ratu i u ekonomskom ratu.

Srž onoga što predsjednik Trump pokušava učiniti jest stupiti u borbu i konfrontirati se s Kinom u ekonomskom ratu koji vode protiv nas, kako bismo izbjegli kinetički rat. Jedna od stvari koje predsjednik Trump pokušava reći je da su ekonomija i vojska nevjerojatno povezani u nacionalnoj sigurnosti. I zbog toga u Europi želi vidjeti da europske države plaćaju dva posto za obranu, i istovremeno se želi u dogovoru s EU pobrinuti da postoji ekonomski stimulans za SAD da bude u punom savezu. Jer, on ne vidi Europu kao protektorat.

Zapamtite, sada su globalisti zapravo imperijalisti, sve što rade je imperijalistički. Populisti i suverenistički, nacionalistički pokret je potpuna suprotnost, mi ne želimo biti imperijalistička sila.

Želimo biti u partnerstvu sa stvarnim saveznicima. Ne želimo da Zapadna Europa bude protektorat. Želimo da bude stvarni saveznik.

Ali, predsjednik Trump redovito kritizira, da ne kažem blati, saveznike.

Koga?

Rekao je, primjerice, da je Njemačka zatočenik Rusije.

To je retorika, ali pogledajmo činjenice. Predsjednik Trump je rekao Njemačkoj da se ne dovodi u situaciju da je u energetici ovisna o Rusiji.

Drugo, Njemačka je, čini mi se, među najgorima u nedosezanju cilja od dva posto (ulaganja u obranu, op. a.). Pa vojni zrakoplov koji je vozio kancelarku na G20 (u Buenos Aires, op. a.) nije mogao doletjeti ni do Barcelone. A to je zato što se u njemačke zračne snage ne ulaže dovoljno. SAD ima ekonomiju od oko 18 bilijuna (engl. trillion) dolara. Naš obrambeni proračun je ugrubo bilijun dolara svake godine.

Također imamo strukturni deficit od bilijun dolara. To nije u direktnoj korelaciji, ali dovoljno je blizu da zaključimo da je naša obveza da budemo svjetski policajac to stvorila. Cijeli je obrambeni proračun Njemačke 35 milijarde dolara.

Da, ali postoji povijesni razlog zbog kojeg Njemačka nije pumpala svoj vojni proračun nakon II. svjetskog rata.

SAD to potpuno razumije. Mi smo im pomogli napisati novi Ustav i sa SSSR-om i Engleskom instalirali njihovu vladu. No, to je bilo tada, a ovo je sada. Ne govorimo o tome da se Njemačka ponovno naoruža kao u vrijeme nacista i postane dominantna sila, samo kažemo da mora dosegnuti cilj s kojim su se složili (u NATO-u, op. a.).

Usput, Nijemci su bez američkih sigurnosnih jamstava apsolutno izloženi Rusiji. I očito je da američka sigurnosna jamstva postoje jer smo saveznici u NATO-u. Ali sve što kažemo jest da ne želimo Njemačku kao protektorat, želimo je kao saveznicu.

Trump katkad kao da uživa u javnom kritiziranju demokratskih europskih saveznika, a nikad ga ne čujemo da kritizira autokratske predsjednike Rusije ili Sjeverne Koreje.

Trebate razlikovati signal od šuma. Signal je ono što je bitno, šum je dimna zavjesa, svakodnevni Donald Trump koji naziva pornoglumicu Stormy Daniels nadimkom “horseface” ili tvita nešto o Merkel. Kad govorite o Rusiji, vratimo se na najvažnije stvari, a to su sankcije i Trumpov govor u Varšavi u srpnju 2017. godine. Vaši bi čitatelji u Hrvatskoj trebali pročitati taj govor.

Hrvatska predsjednica bila je suorganizatorica tog summita u Varšavi.

Točno, hrvatska je predsjednica bila ondje. I Višegradska skupina. I reći ću još ovo ljudima u Hrvatskoj: vjerujem da su dva geopolitički najvažnija dijela svijeta zemlje Višegradske skupine sve dolje do Hrvatske, i jugoistočna Azija oko Južnog kineskog mora. Za mene su to dva najvibrantnija, najrobusnija područja na kojima će se demokracija razvijati i sloboda graditi oko robusnih ekonomija.

Vratite se i pročitajte Trumpov govor iz Varšave, vrlo je važno da građani Hrvatske pročitaju to i shvate što je predsjednik Trump rekao. A to je da je njegov najvažniji zadatak kolektivna obrana judeokršćanskog zapada, zapadne civilizacije. Nijedan američki predsjednik nikad nije toliko hrabro govorio o tome, posebno ne Obama ili Bush.

Jeste li vi napisali taj govor?

Nisam, tad sam već napustio Bijelu kuću, ali moja je ruka bila prisutna u izgradnji tog govora. U tom govoru u Varšavi Trump se praktički usprotivio Rusiji i rekao da smo mi u SAD-u spremni sklopiti ugovore sa svima u srednjoj i istočnoj Europi kako biste imali jeftinu, neiscrpnu energetsku opskrbu. I da smo mi tu kao partneri i saveznici da se pobrinemo da zapadna civilizacija bude obranjena.

To je provokativnije nego išta što je ijedan američki predsjednik rekao, provokativnije od Ronalda Regana i njegova govora s rečenicom “srušite ovaj zid”. Naravno, mainstream mediji su pustili da to prođe neopaženo.

Amerika je danas podjeljenije i bjesnije društvo nego što je bila desetljećima. Kako mislite da će povijest ocijeniti vašu ulogu u tome?

Upravo smo imali “midterm” izbore za Kongres, na kojima je glasalo 113 milijuna ljudi. Demokracija u SAD-u nikad nije bila robusnija. Gledajte, prolazili smo kroz cikluse u povijesti u kojima smo imali razilaženja oko smjera naše zemlje ili smjera u kojem ide svijet. Pod predsjednikom Reaganom bilo je puno više prijepora. Ljudi danas jesu ljutiti, s time da je više bijesa na ljevici jer su ljuti na spoznaju da je Trump dio njihovih života, ali taj bijes je pozitivna stvar, rezultirao je time da su ljudi išli od vrata do vrata i osvojili Predstavnički dom. Naravno, ne sviđa mi se rezultat, ali mislim da su izbori u studenom odličan primjer snage američke demokracije.

Prije tih izbora rekli ste da će, ako demokrati osvoje Predstavnički dom, uslijediti procedura opoziva predsjednika Trumpa. Hoće li?

Mislim da nema sumnje da će demokrati pretvoriti Muellerovo izvješće u oružje i započeti proceduru. Predsjednik Trump neće biti istjeran iz ureda, jer Senat neće podržati Predstavnički dom u opozivu, ali u samoj proceduri demokrati će otvarati nove neovisne istrage. Vjerujem da će 2019. biti najgadnija godina u američkoj politici od 1858., da će biti apsolutno brutalna, da će se dogoditi rat dviju utvrda, rat između Bijele kuće i demokratskih istraga i procedure opoziva na Capitol Hillu. Bit će vrlo dramatično i bit će to teška godina.

Kako će se predsjednik Trump ponašati?

Predsjednik Trump je borac. I odlično zadaje protuudarce. Ne bi bio predsjednik SAD-a da nije takav. Ljudi u Hrvatskoj trebali bi uzeti stolac i zgrabiti kokice jer ovo će biti teška borba. Trump neće otići bez borbe. Ključno je pitanje je li Republikanska stranka spremna čuvati leđa Trumpu. Sjetite se, Nixon nije ozbiljno upao u probleme zbog Watergatea dok nije izgubio podršku Republikanske stranke.

I, za kraj, o Hrvatskoj. Vjerujem da vam je poznato da je Hrvatska najvažniji američki partner u regiji, još od 1990-ih, kad je bila dio rješenja, a ne dio problema, u ratu.

To je točno, Hrvatska je jedna od najvećih saveznica SAD-a, i općenito diljem svijeta, i najvažnija saveznica tijekom 1990-ih. Ono što se dogodilo jest to da su ljudi skrenuli pogled s lopte. Mislim da su države Višegradske skupine pa sve do Hrvatske jedan od geopolitički najvažnijih prostora u svijetu. Zapamtite, u konceptu “America First” ne radi se o američkoj izolaciji, nego o američkoj uključenosti u rad sa saveznicima na pitanjima naše vitalne nacionalne sigurnosti. Planiram posjetiti Hrvatsku i regiju, upoznati ljude, upoznati se pobliže sa situacijom kod vas.

U našem dijelu Europe znamo da rast nacionalizma ne vodi baš uvijek prema dobrome. Mi se sjećamo da je i Slobodan Milošević u početku svoju agresiju nazivao antibirokratskom revolucijom.

Da, ali to zahtijeva da ljudi budu involvirani. Danas imamo snagu koja dolazi od interneta, moć ljudi da se odmaknu od mainstream medija. Ja vjerujem u zdrav razum i pristojnost radnih ljudi. I mislim da moraju imati punu informaciju, da se njihov status građana mora poštovati i da kroz nacionalne države na najbolji način mogu ispunjavati obveze svog statusa građana. Da, ja vjerujem u patriotske pokrete, vjerujem u populizam u kojemu se čuje glas malih ljudi. Ja sam nacionalist, vjerujem u nacionalizam i vjerujem da će nacionalizam biti vrlo pozitivan. Ljudi moraju biti uključeni u to i moraju nadzirati i moderirati to, posebno određene ultranacionaliste koji imaju nešto agresivnije sklonosti. Ali jedan od razloga zbog kojeg imaju takve sklonosti jest to što ih je poklopila i odbacila globalistička elita. Ne možete opravdati neke stvari koje su se dogodile u prošlosti, ali one ne znače da se to mora ponoviti danas.

Večernji list

 

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari