Pratite nas

Običaji

Vjekovima ponosna stoji pod nebeskom kapom…

Objavljeno

na

Mnogi ratovi kročili su Hercegovom zemljom. Mnogi sinovi ugradili su svoje živote u povijest i budućnost ove grude, za opstanak svog naroda na ovim prostorima.

[ad id=”93788″]

Nebrojene majke i danas su zavijene u crno, u znak opomene na silne žrtve uklesane u povijest ove Humske zemlje. Mnoge su bure i oluje, nevolje i nedaće, pritiskale ovu šaku crnice. Mnogi su je prisvajali, mnogi su je bez ikakvog prava svojom zemljom zvali.

diva grabovčeva molitva Photo by Damir Mišura

Bezbrojne priče, strahote i tajne krije ona u sebi. Šuti zemlja, jer kad bi pričala kazivala bi krvave legende i preteške predaje. Teška je i krvava njena povijest! Ali ona se jošte ne da! Vjekovima ponosna stoji pod nebeskom kapom, nijemo krijući u sebi ožiljke i rane koje su joj nepravedno zadali.

bile

U mučeničkom trudu obrađivali su zemlju naši preci. Tvrdim žuljevima milovali lozu, svojim znojem napajali smokvu, vrelim staračkim suzama šipak umivali, u ranu zoru brali duhan, u pustoj noći brojili zrna pšenice za idući dan…

duvan

Nerijetko su naši stari, sa svežnjem na ramenu, odlazili u strani, tuđi svijet. Išli su po koru kruha, išli su da bi preživjeli. Teško je i preteško nekada bilo preživjeti na ovim prostorima, na ovoj goleti. No, naši preci se nisu dali slomiti!

narodna nošnja

Ispuštajući dušu nerijetko su znali opomenuti svoje potomke kako je ova zemlja dana od Boga. Jest, škrta je njena zemlja, ali Hercegovina ima dušu! Ima nešto sveto u njenom kršu i kamenu, u svakoj njenoj stopi. Pred samu smrt su se sjećali naši preci kako im je Hercegovina predana da ju čuvaju i brane, da je vole onako kako se to činilo od stoljeća sedmog, i predavali su je u ruke svojih potomaka s istom tom oporukom.

nošnja1

Svima nam je dobro znano kako je ova zemlja od pamtivijeka poznata i po svome vinu. Ne bez razloga, jer kažu da je najslađe ono što nastaje iz vlastite muke i truda. A vino na ovim prostorima nastaje baš tako, iz mnogo žrtve, znoja i zalaganja. Nije lako iz suhe i škrte zemlje dobiti kapi opojnog i slatkog vina. Po cijelu godinu strepi seljak nad svojom vinovom lozom. Boji se i kiše i suše, i vjetra i sunca, i žege i zime, boji se svega što bi moglo uništiti plodove njegovog mukotrpnog rada. Čuva hercegovački seljak svoju lozu, baš onako kako majka čuva svoje prvorođenče – hrani je suzama, miluje žuljevitim rukama, preporučuje u svojim molitvama…Dug je put od mlade loze koja se svojim sporim, čvorastim kretnjama penje ka suncu da bi se na kraju pretvorila u vino. Dok govorimo o vinu, zapravo pričamo o žili zemlje ispod kamena, žili kucavici koja će postati vinom. No, kad loza urodi plodom, zrelim i rumenim, slatkim i bijelim, grožđem, nitko nije sretniji od njega. Ubere tada plodove svoje muke, i odmara uz pjevanje mladog vina…

sinovi-hercegovine

Hercegovačka zemlja je od iskona poznata i po svojoj autentičnosti. Ne samo da se oduvijek dičila osebujnom prirodnom ljepotom, naročitim mentalitetom ljudi, zanimljivom i jedinstvenom prošlošću, nego ima i svoje vlastite narodne običaje, nošnje i napose – svoju autentičnu narodnu pjesmu – gangu. Malo koji je hercegovački dernek prošao bez glasne pjesme kršnih hercegovačkih mladića. Malo kad se nekad išlo kući poslije mise, a da se ljudi nisu sastali pred crkvom i zagangali, zaplesali, trusu zaigrali. A tek navečer, na silu! Stisnuti uz djevojačke grudi, nakićene ružmarinom i masliđanom, uz bukaru crnog vina, komad kruha ispod sača, zalogaj domaćeg sira i pršuta, gangali su mladići od sumraka do zore. Nažalost, u današnje vrijeme ganga polako izumire, gubi se. No, još uvijek se možemo čuti kako će naši stari, pa i mladi, rado protegnuti grlo stihovima: Kiša pada, zemlja vodu pije, blago onom tko zaljubljen nije ili nekom drugom gangom.

narodna nošnja iva

Ljepotu naše Hercegovine osjećaju nasmijani šipci u ogradama vrtova, mladi kukuruz i žuta pšenica, vinogradi i lipe. Kako onda da je mi ne osjetimo?! Kako da ju istinski ne proživimo, a usuđujemo se nazvati je našom zemljom. To što nazivamo našim, i što se pozivamo na to da je od davnina bilo naše, ne znači drugo nego da se i u budućnosti trebamo što bolje brinuti za našu zemlju – zemlju u kojoj živimo, u kojoj su nas roditelji odgajali i u kojoj ćemo mi sutra odgajati našu djecu. Ako želimo što svjetliju budućnost za sebe i svoje potomke, moramo se što prije osvijestiti i početi brinuti za očuvanje tradicije i običaja, jer će naša sadašnjost sutra biti povijest. Stoga moramo voditi računa o tome kakvu ćemo povijest ostaviti budućim generacijama.

Čuvajmo Hercegovinu u srcu! Neka se na našim usnama uvijek nađe ljubavi za nju – Hercegovinu nepokorenu!

Tekst napisao: Ivan Baćak/hrvatskonebo.com/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Običaji

Imoćani poručili: ‘Vratite dite materi’ – ‘Spalili’ gay par s usvojenim djetetom

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija organiziranih pokladnih svečanosti u Imotskom duga 150 godina, s Bakovom povorkom kao središnjom manifestacijom, prodefilirala je ulicama Imotskog u nedjelju poslijepodne.

Organizator KD “Bakove svečanosti” potrudili su se da u povorci bude što više maski, i to iz kućne radinosti.

Naime, Imoćani su za karnevalsku figuru koju su na kraju i spalili odabrali gay par s usvojenim djetetom koje je imalo petokraku na čelu (?!), piše Slobodna Dalmacija.

Kažu: “Sviđalo se to nekome ili ne, ovo je za nas nenormalno, ali svatko ima pravo biti što hoće”.

“Ostali smo konzervativni, držimo se tradicije. Daj dite materi, kako bi se reklo. Mislimo da je to ispravno”, kazao je  predsjednika KD “Bakove svečanosti”, Milivoj Đuka.

Vojko Obersnel u kostimu Jovanke, Tito, pionirke. Ludnica u Rijeci

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

Tko kuha najbolju raštiku na svijetu?

Objavljeno

na

Objavio

I ove godine, u četvrtak 31.10, na Agroturizmu Marića Gaj održava se 7. natjecanje u kuhanju raštike RAŠTIKIJADA 2019.

Pobjednici 6. raštikijade, HKUD Hercegovac brane titulu najbolje ekipe u kuhanju tradicionalne hercegovačke raštike u jakoj međunarodnoj konkurenciji. U kategoriji inovativna jela od raštike ekipa ZIMBRA brani naslov prvaka svijeta i okolnih sela dok im za petama pušu snažne ekipe kao što su Njemačka ekipa Oldenburg ili Agroturizam Konavle.

Osnova je natjecanje u kuhanju jela od raštike i promocija istih. Natjecanje se odvija u dvije kategorije, prva je tradicionalna hercegovačka raštika koja se kuha s mesom (suhim ili svježim). Druga kategorija su inovativna jela. Od raštike se mogu raditi predjela, glavna jela, napitci i deserti. U drugoj kategoriji su također uključena i internacionalna jela od raštike koja se u svakoj regiji ili državi priprema na poseban način. Raštikijada je prilika da se na jednom mjestu okupe svi ljubitelji ovog skoro zaboravljenoga jela te da se razmjene najbolji recepti i iskustva. Uz natjecanje pokušava se prikazati bogata kultura Hercegovine kroz nastup kulturno umjetničkih društava i gangaša a nakon službenog dijela za sve posjetitelje osigurana je odlična zabava uz tamburaše.

Zanimljivosti RAŠTIKIJADA 2019:

U kategoriji inovativna jela ocjenjuju se najbolje glavno jelo od raštike, najbolje predjelo, najbolji napitak, najbolji desert i najbolje internacionalno jelo od raštike. Ovu kategoriju posebno ocjenjuje tročlani žiri sastavljen od entuzijasta i ljubitelja raštike!

Kao i svake godine do sad nagrađujemo i najšarmantniju ekipu. Pored toga nagrađujemo i ekupu s najboljim štandom, navedenu nagradu zaslužit će ekipa koja se bude isticala uređenjem, prezentacijiom i gastro ponudom na svom štandu!

Mislite li da Vi i Vaša ekipa kuhate najbolju raštiku na svijetu?

Jednostavno se prijavite online i pokažite svoje sposobnosti:

http://www.agroturizam-hercegovina.com/rastikijada-2019/

Ali požutite broj natjecateljskih ekipa je ograničen na 25!

Za posjetitelje koji žele kušati raštiku, uživati u domaćim vinima i rakijama te dobro se zabaviti uz tamburaše uz kupnju promo čaše od 20 KM osiguran je ulaz i sve gore navedeno.

Sve novosti vezane za raštikijadu pratite na našem Facebook i Instagram profilu!

RAŠTIKIJADA 2019 – satnica:

14:00-15:00 – Prijava ekipa

15:00 – Početak kuhanja

16:00 – Otvaranje Raštikijade za posjetitelje

18:00 – Završetak kuhanja i početak ocjenjivanja jela

19:00 – Proglašenje pobjednika

19:30 – Zajednička večera i zabavni program

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari