Pratite nas

Religija i Vjera

Vjera i znanost – dva krila za dobar let!

Objavljeno

na

Foto: Jacques Le Henaff, Unsplash

IZA HORIZONTA ZNANOSTI

U kolektivnoj svijesti čovječanstva jasno je da naš materijalni svijet, tijelo i psiha, nipošto nisu sam Život nego tek njegova vidljiva komponenta. S druge strane, prirodne znanosti uvijek toliko napreduju koliki su im trenutni obzori tehnoloških mogućnosti i trude se, sa svojih pozicija, otkrivati tragove zapisa stvaranja u prirodi. Recentna otkrića početka 21. stoljeća doista nas ostavljaju bez daha, a iza njihovog horizonta nas nesumnjivo čekaju mnoga iznenađenja. Npr., činjenica postojanja „Tamne“ tj. nevidljive tvari u svemiru koje, čini se, ima znatno više nego vidljive. Što je to, čemu služi, kako utječe na postojanje?

Nadalje, kvantna fizika kroči prema potvrdi teorije da nezamislivo sićušne strune čine elektrone te da oni nisu nedjeljive čestice kako se donedavno mislilo. Time se otvaraju doista nevjerojatne promjene s dosadašnjeg poimanja 4 osnovne dimenzije (prostor-vrijeme) na najmanje desetak, a moguće i više takvih dimenzija. Tako se naslućuje da ovaj naš Svemir koji je iz ljudske, bolje reći – perspektive buhe, neizmjeran, nije jedini nego postoji Multisvemir. Kakvo je to samo čudo: ta ne možemo shvatiti niti ovaj naš jedan, „dosadašnji“, nedohvatni svemir, a već hrlimo k saznanju o svekolikom moru svemira koje moguće postoji.

Čovjek silno čezne dokučiti Istinu. Uronjen u nju ne vidi je, kao riba koja plivajući u moru pokušava pronaći kapljicu vode. Zbog toga tajna života ostaje nedokučiva suženom pogledu parcijalnog pristupa pojedinih prirodnih disciplina gdje svaka proučava tek pojedinačno stablo od kojeg ne vidi cjelovitost šume.

A šuma čezne za svakim svojim stablom.

„Valja se pobrinuti da odgojimo velike ljude koji će sazdati veliku domovinu.

Oslobađati duh od vremenitosti i nezaslijepljenim pogledom promatrati razvijanje života, imao bi biti njihov cilj.“

(bl. Ivan Merz, dnevnički zapis dvadesetogodišnjaka s tirolskog bojišta 1917. god., a objavljen u članku „NOVO DOBA“, časopis LUČI br. 9-10, 1919. godine)

ZNANOST U RASKORAKU IZMEĐU ZBILJE I SNA

Vidljivost eksponencijalnog rasta akumuliranog znanja i shvaćanja prirodnih zakonitosti u opreci je s onim neskromnim i naivnim umovima koji nakon svakog novog otkrića pomisle da je ono konačno i da iza njega nema više ništa. U povijesti znanosti nastajale su tolike  čudesne teorije i „revolucionarna“ otkrića, njihovi tvorci su bili slavljeni gotovo kao nadljudi, a nakon svega nekoliko desetljeća otpali bi u zaborav jer bi se pojavili savršeniji modeli koji su bolje objašnjavali određene prirodne procese i pojave. Preusmjeravali, a ponekad i izvrtali naglavačke razumijevanje o svijetu u kojem živimo.

Da se ne zaboravi – znanost ništa ne pronalazi, ona tek otkriva već stvoreno! Znanost je čovjekovo snažno krilo, treba ga njegovati, ali samo s njim – ne može se letjeti! Zar ima ptica koja leti samo jednim krilom? Zar itko gledajući zgradu misli da se sama izgradila, a ne misli na arhitekta koji ju je zamislio i građevinara koji ju je sazidao? Zar itko gledajući automobil misli da se sam napravio, a ne vidi iza njega vrijedne ruke inženjera i tehničara, napredne strojeve koji su ga izradili? Može li znanost odgovoriti na pitanje zašto živimo, odakle smo došli, koja je svrha života, zašto moramo umrijeti, je li smrt kraj, zašto postoji patnja…? Čovjek, da bi uopće bio čovjek, treba potpunu Istinu koja ga dubinski upućuje u misterij postanka, života i smisla.

GENETIKA JE BOŽJI ZAPIS VIDLJIVOG SVIJETA

Darovani smo sebi samima, svijetu i Stvoritelju koji je doista htio svakog od nas. Dokaza je bezbroj. Ako ćemo samo na fizičkoj razini, nitko nije kao ti, nitko kao ja. Jedinstveni zlatovez otisaka prstiju, šarenice oka, beskonačnih kombinacija različitih genoma…sve to čini Božji zapis već i na čisto tjelesnoj (materijskoj i psihološkoj razini). A tek ako prispodobimo tijelo našem starom poimanju svemira s početka razmišljanja, Duh se otkriva kao tračak multisvemira kojeg nitko ne vidje jer smo u njega uronjeni, ali koji se otkriva po svekolikom učinku na vidljivi materijalni svijet.

Boga nitko nikada ne vidje:

Jedinorođenac – Bog –koji je u krilu Očevu, on ga obznani.“

 (Iv 1,18)

Samo čovjek ima specifične sposobnosti i talente, samo čovjek može učiniti ono što je Gospodin kroz njega pripremio za zajednicu vjernih koja se odaje Njegovoj ljubavi. Mi smo oni dragocjeni, nezamjenjivi u Božjem planu stvaranja. Zato nas On učini tako različitima, a na svoju jedinstvenu sliku. Jedinstvenu u različitostima stvorenja.

Svakom je od nas dana njegova mjera talenata na službu zajednici. Svakom su dane njegove sposobnosti. Ako nismo zadovoljni svojim izgledom, bojom kože, inteligencijom, snagom, razboritošću, učinkom, ako osjetimo da do sada nismo živjeli… valja nam zaroniti duboko u sebe i pronaći pravi Smisao koji jest utkan u nas u trenutku začeća.

Pronaći vlastite talente i razvijati ih na pomoć drugima, uvjet je cjelovitog zdravlja i odlična zahvala Tvorcu za velikodušni dar života.

Krešimir Stjepan Pećar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Vinko Puljić: Mladeži, kažem ti, ustani

Objavljeno

na

Objavio

Već 49. godinu za redom, zadnje subote u svibnju, na razini Vrhbosanske nadbiskupije obilježava se Dan mladih, ove godine pod geslom „Mladeži, kažem ti, ustani“ (usp. Lk 7,14).

Tim povodom, svoju poruku mladima uputio je vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić. Kako je naznačio na početku, za 35. svjetski dan mladih (5. travnja) papa Franjo uputio je poruku rečenicom iz Svetog pisma: „Mladeži, kažem ti, ustani“ (usp. Lk 7,14). „Pridružujem se Papi s tom porukom pozivajući naše mlade u Vrhbosanskoj nadbiskupiji da probude oduševljenje za život, spremnost graditi ovo vrijeme, svjedočiti vrijednosti za koje se opredjeljuju“, napisao je nadbiskup Puljić u poruci, prenosi Nedjelja.ba

Ne dajmo se zaslijepiti i zarobiti

Kazao je kako živimo u vremenu kada nam sadašnje javno mnijenje ne da misliti, nego nam se uporno nameću vrijednosti koje urušavaju kršćansku antropologiju, kradu nadu, peru pamet da izgubimo svijest svoga kršćanskog i nacionalnog identiteta.

„Ta zaglušujuća buka koji put kao da unosi strah i zasljepljuje pogled u budućnost. Ovaj svijet nudi razne ponude koje zarobljuju i čine osobu ovisnom. Valja nam ustati, osloboditi se i naučiti sve promatrati, ali svojom glavom prosuđivati kriterijima vjere i morala. Zato nam je potrebno izgrađivati osobnu vjeru, koja će nam biti svjetlo, ali i snaga da znamo ustati i snagom vjere u budućnost hoditi“, napisao je.

Čovjek je stvoren iz ljubavi za ljubav

Dalje je podsjetio kako je u svakom čovjeku istinska težnja otkriti tajnu ljubavi koja ispunja ljudsko srce: „Zato snagom vjere i molitvom otkrivamo da smo voljena bića, jer nas je Bog iz ljubavi i za ljubav stvorio. Ako svjetlom vjere otkrijemo da smo voljena bića, to nam Isusova muka, smrt i uskrsnuće otkriva, onda se u nama budi snaga koja nas može podići iz svakog grijeha iz svakog mrtvila, iz svakog beznađa.

Ovakvi susreti u nadbiskupiji koji se godišnje događaju posebno daju polet da se dignemo iz svakog mrtvila i radujemo životu. Ove godine naše okupljanje u svetištu je jako ograničeno, jer još vladaju propisi borbe protiv zaraze virusom COVID-19, zato se možemo po svojim župskim zajednicama i društvenim mrežama naći i ohrabriti jedni druge da poslušamo Papin poziv: ‘Mladeži, kažem ti, ustani’“.

Ustani iz svojeg malog svijeta i otvori srce za božanske širine

„Upoznati Krista i prihvatiti ga u svoj život, nužno nas upućuje na bližnje s kojima živimo i za koje živimo. Kaže Papa: ‘Moraš postati svjestan svoje pozitivne energije’. On kaže da se ‘mrtva’ osoba zatvara u sebe, pokida odnose s drugima, ostaje površna, sklona laži i dvolična. Kad nas Isus vraća život, vraća nas drugima. Valja se istinski ohrabriti mijenjati svijet“, stoji u kardinalovoj poruci.

Na kraju je napisao kako Dan mladih u Vrhbosanskoj nadbiskupiji doživljavamo kao jedno uskrsnuće i Isus nas vraća svojoj Majci da hrabro zakoračimo u sutrašnjicu ne bojeći se križa, nego puni pouzdanja idemo naprijed. „Uzmimo sudbinu u svoje ruke, te iz vjere s Isusom gradimo sutrašnjicu pod okriljem i zaštitom naše Nebeske Majke. Želeći Vam radostan i u izobilju milosti Dan mladih srdačno vas pozdravljam i zazivam na vas obilje Božjeg blagoslova“, poručio je nadbiskup Puljić.

Kardinal Vinko Puljić: Komšić ima averziju prema Hrvatima, neću ga više zvati na prijeme

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata i zaštitnice Zagreba, 31. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (Arhiva)

Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održat će se na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 31. svibnja godine na Trgu ispred Katedrale u 19 sati, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U sklopu duhovne priprave za proslavu svetkovine Duhova i Majke Božje od Kamenitih vrata u župi sv. Marka na Gornjem Gradu, održat će se u petak, 29. svibnja, cijelonoćno klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Budući da je župna crkva sv. Marka oštećena u potresu 22. ožujka u Zagrebu, klanjanje će se održati u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, koja se nalazi unutar crkve sv. Marka, a ulaz u nju je nasuprot glavnog ulaza u Vladu Republike Hrvatske.

Klanjanje počinje večernjom misom u 18 sati, a završava jutarnjom misom u subotu, 30. svibnja u 7 sati.
Posebno se moli da Gospodin čuva i blagoslovi Zagrebačku nadbiskupiju, grad Zagreb i našu Domovinu Hrvatsku po zagovoru Majke Božje od Kamenitih vrata, najavljuju iz Zagrebačke nadbiskupije.

Središnje euharistijsko slavlje predvodit će u nedjelju na Trg ispred Katedrale apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te vjernicima grada Zagreba.

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom, manja skupina vjernika procesijski će odnijeti sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u svetište u Kamenitim vratima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari