Pratite nas

Hrvatska

Vježbu ‘Velebit 18 – združena snaga’ na Dugom otoku promatra premijer Plenković

Objavljeno

na

Foto: Vlada RH

U sklopu višednevne vojne vježbe „Velebit 18 – združena snaga” u nedjelju ujutro počeo je dio te vježbe na Dugom otoku, gdje je nazočan i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Vježbu s postaje obalnog motrenja Vela straža na tom otoku promatraju i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) komodor Ivo Raffanelli i ministar obrane Damir Krstičević te novinari.

Zapovjednik združenih snaga Jug u toj vježbi komodor Raffanelli izvijestio je premijer Plenkovića da je sve spremno za današnji dio vježbe na moru te da je moral sudionika vježbe na vrlo visokoj razini.

“Tijekom današnje vježbe, koju ćemo promatrati s Dugog otoka, obavit će se raketno i topničko gađanje te gađanje ciljeva u zraku”, najavio je komodor Raffanelli.

Predsjednik Vlade izrazio je zahvalu svim zapovjednicima, prije svega ministru obrane, načelniku Glavnog stožera, zapovjedniku HRM-a i svim sudionicima na svemu što su napravili tijekom dosadašnjih aktivnosti te najveće operacije “Velebit” nakon Domovinskog rata – združena integrirana operacija – koja pokazuje visoke sposobnosti Hrvatske vojske.

Istaknuo je kako činjenica da je uključeno više od pet i pol tisuća vojnika pokazuje i odličnu pripremu i jako dobru organiziranost.

“Veselim se da i osobno vidim dio te operacije, ovdje na Dugom otoku, i uvjeren sam da će i ono što predstoji danas popodne i sutra, završnica na Slunju, pokazati da Hrvatska, i sukladno svojoj strategiji nacionalne sigurnosti, ima sposobnosti štititi svoj teritorij na najučinkovitiji način, pridonositi međunarodnom miru i naravno ono što Hrvatska vojska često jest – biti potpora brojnim civilnim operacijama i potrebama tijekom godine”, rekao je premijer čestitavši još jednom sudionicima operacije na organizaciji te vježbe.

Na početku vježbe uspješno je lansirana raketa RBS 15 i pogođen cilj na 30 km u akvatoriju Dugog otoka.

Sveobuhvatna, združena, intergranska vježba svih postrojbi Hrvatske vojske Velebit 18 – združena snaga, koja se u neprekidnom trajanju od 72 sata provodi na više lokacija u Hrvatskoj, počela je u subotu u vojarni „Josip Jović“ u Udbini.

Početku vježbe nazočila je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar – Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te drugi predstavnici MORH-a i OSRH. Vježbu na Udbini pratio je i zamjenik zapovjednika Nacionalne garde Minnesote general Neil Loidolt.

Vježba Velebit 18 – združena snaga glavni je obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. u kojem sudjeluje oko 5500 pripadnika Hrvatske vojske i dio pričuvnog sastava, a bit će korištena borbena i neborbena tehnika te naoružanje i oprema iz svih postrojbi OSRH.

(Hina)

Krstičević: Hrvatsku i sve njezine građane štiti jaka i moderna vojska

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Središnji trg u Ogulinu proglašen Trgom Petra Stipetića

Objavljeno

na

Objavio

Središnji se trg u Ogulinu od subote zove Trg Petra Stipetića, a otkrivanje ploče novoimenovanog trga s imenom generala Stipetića proteklo je svečano u sklopu Dana grada i blagdana Uzvišenja Sv. Križa.

Nakon što je otkrila ploču s imenom svog oca, Vesna Stipetić je izrazila zahvalnost gradu Ogulinu što je njezinom ocu odao tu čast i što se trudi sačuvati uspomenu na njega i njegovo djelo.

Izaslanik načelnika GS OS RH viceadmiral Robert Hranj je rekao da se ovim činom odaje počast generalu Stipetiću, kao jednom od stupova stvaranja Hrvatske vojske koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Domovinskog rata i stvaranju moderne hrvatske države kojeg ćemo pamtiti kao vojnog stručnjaka i stratega, te kao časnog, mudrog i jedinstvenog čovjeka.

Zahvalnost na ovoj prilici da se prisjetimo „visokog vojnog časnika, humanista i neustrašivog branitelja hrvatske slobode, pokojnog Petra Stipetića“ u svom je govoru izrazio general pukovnik Marijan Mareković.

„Posebna mi je čast što mogu svjedočiti o izuzetno časnom čovjeku s mnogo vrlina koji je zadužio sve građane RH, kojeg je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izabrao za hrvatskog gromobrana, najzahtjevniju zadaću profesionalnog časnika, pri predaji neprijateljskog 21 korpusa agresorske vojske u VRO Oluja 1995. godine u mjestu Gornji Viduševac kod Gline”, rekao je general Mareković i naglasio da je Stipetić i nakon toga „u visokim zapovjedništvima HV-a donosio sudbonosne odluke, ponekad bolne i s neugodnim iskustvima“.

Na otkrivanju ploče trga s imenom generala Stipetića bio je, među ostalim, i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Marko Ratković.

Foto: Hina

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, autor HRT-ovog dokumentarnog filma „General i džentlmen“ o stožernom generalu Petru Stipetiću u svom je govoru rekao da je „Petar Stipetić najveći časnik kojeg je imala Hrvatska vojska, najveći i najbolji operativac u bivšoj državi i puno je učinio za ovu državu, a koja mu”, ustvrdio je, “to nikada nije honorirala na pravi način, te ga je puno puta zatajila“. Za novi Trg Petra Stipetića rekao da je važan „da se ne zaboravi čovjek koji je oličenje skromnosti, poštenja i simbol jedne bolje Hrvatske koju na žalost još uvijek nismo doživjeli u punom smislu“.

Poželio je Zovko da i u Zagrebu neki trg ili ulica ponese njegovo ime jer je bio zapovjednik obrane grada Zagreba, te uvijek svoj, kao čovjek struke, poštenja, pun razumijevanja za sve, koji se nikada nije priklonio ni jednoj političkoj opciji.

Blizak suradnik Petra Stipetića, pomoćnik za sigurnost Miroslav Vidović rekao je da postavljanje ploče i imenovanja trga doživljava kao gestu koju je general Stipetić zaslužio i u ratu i u miru, jer je za domovinu Hrvatsku maksimalno davao sebe, te da će ostati u vječnom sjećanju.

Na novinarsko pitanje nije li general Stipetić žalio što se prema njemu država nije odnosila s više počasti, Vidović je rekao da je on zaslužio od države više, ali da se general nije žalio, da je i u grob otišao ne žaleći ništa, jer da je bio takva osoba.

Gradonačelnik grada Ogulina Dalibor Domitrović izrazio je ponos što je general Stipetić Ogulinac i što će ovaj trg postati mjesto sjećanja na njega, te je najavio da će se kip Golubica izmjestiti na novo mjesto te da će Trg Petra Stipetića uz sve dosadašnje priredbe dobiti i neke nove prigodne sadržaje. (Hina)

 

ODLAZAK GENERALA: Kako se 5000 vojnika RSK predalo Stipetiću

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Za utvrđivanje istine o stradanjima hrvatskog naroda u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraću u subotu su se u svojim obraćanjima okupljenima na misnom slavlju i blagoslovu novoizgrađene spomen-crkve Našašća svetog Križa u Zrinu zauzeli zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i sisački biskup Vlado Košić.

Oni su posebni govorili o stradanju Zrinjana 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani pod izlikom kako se radi o ustaškom selu napali Zrin, razrušili sve kuće, spalili župnu crkvu, ubili 291 od ukupno 800 stanovnika, a ostale su raselili te je i nakon Drugog svjetskog rata Zrinjanima i njihovim potomcima bio zabranjen povratak u to mjesto.

Prisjećajući se žrtava Zrina danas smo i radosni jer otvaramo novu spomen-crkvu. Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe, pitanje je kome je Zrin smetao. To je bilo očito zbog katoličkog identiteta mjesta. Više nikada ne smijemo zatajiti našu istinu i nećemo zaboraviti imena žrtava, rekao je biskup Košić.

Istina sve više izlazi na vidjelo, a bez Zrinjana ne bi bilo ni danas ove crkve. Oni koji bi to trebali ne žele ništa riješiti kao ni odgovoriti na pitanja naših Zrinjana da nije 1995. Zrin oslobođen istina se ne bi nikada saznala. Jugoslavenska komunistička vlast oduzela je Zrinjanima sva prava i ta se nepravda mora ispraviti, istaknuo je.

Je li istraživanje istine o Drugome svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?

Kardinal Bozanić uptao je u propovijedi zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje, A i danas, upozorio je Bozanić,  nerijetko se istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti.

“Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?”
Upozorio je Bozanić da onaj tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica, taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti.

“I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima”, poručio je..

“Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: ‘Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat'”, istaknuo je Bozanić i dodao kako mu je drago da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci.
Rekao je kako istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je provedeno ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu.

Istina vodi u novi početak, ona je zalog pomirenja i praštanja

“Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde. Nadamo se da će i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj društvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguće da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla šire istinu”, istaknuo je.

Kazavši kako je puno još zala nanesenih Hrvatskoj i našemu narodu koja se skrivaju, upozorio je kako je zbog toga uvijek iznova moguće sijati neistine i unositi nemir.

“I ne trebamo se čuditi da će se od toga zla skretati pozornost na nešto drugo. Ako se sami ne zalažemo da istina bude promicana, čini se da je nismo dostojni, kao ni žrtve koja je podnesena za nas”, poručio je.

“Istina može uznemiriti, baš kao što je uznemirila Nikodema, čovjeka željnog istine, u onome noćnom razgovoru s Isusom. Istina ne mijenja samo rečenice u znanstvenim radovima i školskim udžbenicima; ona mijenja, ona revidira živote.

Koliko nam je samo potrebna revizija naše prošlosti koja dopušta istini da pročisti opterećujuće laži gomilane desetljećima”, rekao je kardinal uz poruku da se nećemo umoriti ponavljati da istina vodi u novi početak, da je ona zalog pomirenja i praštanja.

“Kada nje nema, tada se ne liječi žarište iz kojega dolazi svaka vrsta zala i bolesti društva. Kao vjernici za to se trebamo zalagati”, istaknuo je Bozanić.

On je prije svete mise blagoslovio vodu, zvona i novu crkvu, rekavši kako smo svi mi živa Crkva koja je znak i svjedočanstvo one ljubavi kojom Bog ljubi sve ljude.

Prisjećajući se žrtava Zrina biskup Vlado Košić također se zauzeo za istinu ne samo o Zrinu nego i svih nepravdi koje su nanesene hrvatskom narodu.

Svečana komemoracija u Zrinu počela je čitanjem 291 ubijenog mještana, te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća brojnih državnih, županijskih i općinskih izaslanstava, te braniteljskih udruga.

Nakon blagoslova nove crkve spomen-ploče s imenima svih ubijenih u II. svjetskom ratu otkrili su najstariji živući mještani Zrina Stjepan Petanjek i Andrija Feketić.

Kardinal Bozanić misno je slavlje služio u zajedništvu sa sisačkim biskupom Košićem, krčkim biskupom Ivanom Petanjkom, te biskupima Zagrebačke metropolije Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, te Vjekoslavom Huzjakom.

Prilikom arheoloških istraživanja na mjestu spaljene crkve pronađeni su temelji još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, ali i ljudske koste za koje je ustanovljeno da potječu iz vremena Drugog svjetskog rata.

Kosti Zrinjana položene su u kriptu novoizgrađene spomen-crkve. (Hina)

 

Genocid nad Hrvatima u Zrinu nikad nije sankcioniran i zato se kroz povijest ponavljao

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari