Pratite nas

Politika

Vlada dala negativno mišljenje na Zakon o arhivu

Objavljeno

na

Vlada je u četvrtak jednoglasno usvojila mišljenje da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, kojem je predlagatelj Klub zastupnika Mosta, zbog niza manjkavosti i nedorečenosti treba doraditi za drugo čitanje. Reagirao je Mostov Nikola Grmoja.

Nismo željeli ići s raspravom dok nam ono ne stigne. Sve u vezi s tim zakonom sada će se argumentirano raspraviti u Saboru, jer ovo je mjesto za donošenje zakona. Uopće nije sporno što su ministri dali suglasnost da mišljenje Vlade ide u Sabor. U raspravi ćemo pokazati da je ovaj prijedlog zakona kvalitetan, rekao je Grmoja u Saboru.

Zakon su, tvrdi, podržali zastupnici SDP-a, a većina zastupnika HDZ-a s kojima je razgovarao također mu daju potporu.

Na pitanje o tome da su i Mostovi ministri glasovali za mišljenje Vlade koje je protiv prijedloga zakona njihove stranke, Grmoja je uzvratio: Mostovi ministri dio su Vlade. Da su sad išli kontra Vlade, bez nekakve argumentirane rasprave, jer na Vladi se ne mogu iznositi mišljenja o prijedlogu zakona koji je iznimno kompleksan… Ali, tijekom rasprave u Saboru dokazat ćemo da je ovaj zakon kvalitetan i imat ćemo i potporu zastupnika HDZ-a.

Priznao je ipak da ga je negativno mišljenje Vlade iznenadilo. Mislio sam da će mišljenje biti pozitivno, da će Vlada možda reći da će ići u izradu konačnog prijedloga zakona, a da podupiru ovaj zakon. Tako da me to malo iznenadilo, ali očekujem u Saboru potporu Kluba zastupnika HDZ-a, rekao je.

Rekao je i kako Most neće odustati u korist nekakvog Vladina prijedloga tog zakona. Napravili smo iznimno kvalitetan prijedlog, zastupnici HDZ-a izjasnili su se o njemu jako pozitivno. Gospodin (Zlatko) Hasanbegović na jednoj je tribini rekao da je taj zakon iznimno kvalitetan i da ga treba poduprijeti i očekujem potporu zastupnika HDZ-a. Ne znam zašto bi se s time čekalo. Ako smo napravili kvalitetan zakon, nije bitno tko ga je predložio, Most bi ga podržao i da je prijedlog SDP-ov, rekao je Grmoja.

Na pitanje jesu li razgovarali s HDZ-om odgovorio je potvrdno: Nisu rekli da će mišljenje biti negativno. HDZ-ovci su mi rekli da će podržati zakon, možete ih sami pitati.

Na komentar da HDZ-ovi zastupnici sigurno neće ići protiv Vlade i protiv premijera Andreja Plenkovića, Grmoja je uzvratio kako u Saboru sjede ljudi koji misle svojom glavom. Ja bih uvijek išao kontra Bože Petrova ako bih mislio da je nešto ispravno i dobro, poručio je.

Pozvao je HDZ-ove i SDP-ove zastupnike da misle svojom glavom, da štite interese naroda, a ne da kimaju glavom i dižu ruke kako im netko naredi. Dodao je na kraju kako očekuje potporu svih klubova zastupnika.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari