Pratite nas

Gospodarstvo

Vlada donijela smjernice za proračun 2017.

Objavljeno

na

Prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, a rashodi od 126,5 milijarde kuna, pa bi proračunski deficit iznosio 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za slijedeću godinu, prihvaćenima u ponedjeljak na sjednici Vlade.

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit opće države bi slijedeće godine trebao iznositi ukupno 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a.

Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u 2017. godini od 3,2 posto, u što su uračunati i učinci predložene porezne reforme.

Ovim je smjernicama, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike, sustav nacionalne i domovinske sigurnosti te prava branitelja.

Pritom je iznio podatak da je smjernicama predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a.

Također, osigurana su sredstava za kompenzaciju lokalnim jedinicama uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Na rashodnoj strani, dodao je, i dalje će naglasak biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta.

„To je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine, a dodatno nas ohrabruje u našim nastojanjima da je i Europska komisija korigirala svoje projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto BDP-a te time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija“, rekao je Plenković.

Ujedno, dodao je da očekuje da će Hrvatska ispuniti preporuke Vijeća EU vezanih uz rješavanje pitanje prekomjernog proračunskog manjka.

„Sve to dat će dodatni signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku.

Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog“, ističe premijer.

Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova i društvena pravednost i solidarnost, bit će vidljivi u državnom proračunu za slijedeću godinu, zaključio je Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se za 2017. projicira rast BDP-a za 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno neto izvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto.

U Vladi u 2017. tako očekuju rast potrošnje kućanstava za 3,6 posto, investicija za 6,8 posto, izvoza za 4,6 posto, uvoza za 6,2 posto te državne potrošnje za 1,1 posto.

Temeljem tih projekcija, ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu, a koji bi uskoro trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, rekao Marić.

Naveo je da se prihodi od poreza za slijedeću se godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna.

Rashodi se proračunu za 2017. planiraju u visini od 126,5 milijardi kuna, što je rast za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rashode predviđene rebalansom ovogodišnjeg proračuna.

Planiranim rashodima, kazao je Marić, zadržava se načelo racionalnog, pravednog i efikasnost trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti.

Najveći se rast, za više od 1,3 milijarde kuna, predviđa kod rashoda za kompenzaciju jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak.

Troškovi za mirovine, zbog indeksacije mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav, rastu za 697 milijuna kuna, rashodi za zaposlene za 400 milijuna kuna, za dugovanja za sudske sporove i sl. 388 milijuna kuna, a za uspostavu sustava nacionalne i domovinske sigurnosti za 348 milijuna kuna.

Rashodi za kamate povećavaju se za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.

Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je ministru financija na povećanju proračuna za njegovo ministarstvo, koji je u razdoblju od 2011. do 2016. smanjen za više od milijardu kuna.

Smjernice i novi financijski plan za 2017. doprinijet će jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, poboljšanje uvjeta života i rada vojnika, rekao je Krstičević te dodao da će “naše oružane snage moći odgovoriti na sigurnosne izazove”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Objavljeno

na

Objavio

EIB potpisao ugovore o kreditu sa PBZ-om i Rimac Automobilima

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco potpisao je u petak ugovor s Rimac Automobilima o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji, dok je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) potpisao ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

Te su dvije aktivnosti omogućene Investicijskim planom za Europu (Junckerovim planom).

Izrazivši zadovoljstvo što potpisuje ugovor s Matom Rimcem, Scannapieco je rekao da banka financira razne sektore, infrastrukturu, turizam, ali i da je impresioniram poslom koji do sada rade Rimac Automobili, njegovim razvojem i povećanjem broja zaposlenika u vrlo kratkom vremenu.

Po njegovim riječima, kredit EIB-a će tvrtki, koja pokazuje mnogo talenta u poslu kojim se bavi, dati novu priliku za razvoj, pogotovo njezinim inženjerima da iskažu svoj puni talent te da oni i Mate Rimac ostvare svoje snove.

Isto tako, važno je da se zaustavi odljev visokokvalitetnih stručnjaka iz države, a što se, kaže Scannapieco, jednako događa i u Hrvatskoj kao i u njegovoj Italiji.

Mate Rimac je istaknuo da im zajam od 30 milijuna eura mnogo znači. “Od Europske investicijske banke dobiti pečat da smo im prihvatljivi za financiranje je vrlo značajno jer su kriteriji jako visoki. Tisuće i tisuće firmi se prijavljuje i jako je mali postotak koga oni financiraju”, rekao je Rimac.

Krediti EIB-a, po njemu su zanimljivi i puno manjim tvrtkama od njegove, jer ih komercijalne banke možda ne bi financirale.

Naglasio je da tvrtka kojoj je na čelu konstantno raste te su samo ove godine zaposlili više od 200 ljudi.

Rimac Automobili rade na novim pogonima, novim proizvodima a veliki je naglasak na razvoju novog auta C2. Dio kapitala stoga će bit iskorišten za dovršavanje novih projekata, a najveći dio za rast tvrtke, proizvodnih kapaciteta odnosno pogona, rekao je.

Nije želio ništa konkretno reći o eventualnim novim zapošljavanjima u Rimac Automobilima, no naglasio je da tvrtka ne može ostati u sadašnjim okvirima odnosno da će “ili postati veliki i značajni ili će propasti”.

“Ako postanemo veliki, ako nam se planovi ispune, onda ćemo sigurno imati tisuću ljudi u sljedećih četiri-pet godina, a ako ne onda smo otišli u drugom smjeru”, kaže Rimac.

Voditelj ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev istaknuo je da je ta banka dosada u Hrvatskoj investirala više od 4,7 milijarde eura, a s ugovorima potpisanim u utorak s Rimac Automobilima i PBZ-om te koji će se potpisati u Vladi ukupni će iznos biti veći od pet milijardi eura.

“Nastojimo poduprijeti sve dobre projekte u Hrvatskoj, kako u infrastrukturi tako i u gospodarstvu”, istaknuo je Kovačev.

Predstavnici EIB-a ranije danas su s PBZ-om potpisali ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

“Taj je ugovor namijenjen malim i srednjim poduzećima i to onim poduzetnicima koji rade na razvoju, inovacijama, znači onima koji guraju čitavo gospodarstvo naprijed”, istaknuo je Kovačev.

Kako su priopćili iz PBZ-a, predsjednik Uprave te banke Dinko Lucić ističe da je PBZ već niz godina vrlo aktivan u uspostavljanju i podržavanju programa usmjerenih na razvoj SME segmenta te nastoji što je više moguće pridonijeti snažnom rastu malih i srednje velikih poduzeća u zemlji. “Banka je to potvrdila sudjelujući u programu COSME a sada u InnovFin programu putem kojeg će se inovativnim srednjim i malim klijentima dodatno olakšati pristup izvorima financiranja i omogućiti povoljnije kreditiranje”, kazao je Lucić.

Inače, garancija Europskog investicijskog fonda (EIF) je osigurana putem Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan), kroz Innovfin garantni program, koji su uspostavili EIF-a, koji je dio grupe Europske investicijske banke, i Europska komisija.

Innovfin garancija omogućuje inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu, odnosno krediti uključeni u Innovfin portfelj će im omogućiti da rastu, kreiraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, napominje se u priopćenju.

(Hina)

 

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Objavljeno

na

Objavio

U Zagreb danas dolazi Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), koji će s hrvatskom Vladom, poslovnim bankama i tvrtkama potpisati četiri ugovora ukupne vrijednosti veće od 355 milijuna eura.

Scannapieco će s Rimac Automobilima, doznaje Jutranji list u EIB-u, potpisati ugovor o zajmu od 30 milijuna eura. Taj je novac namijenjen daljnjem razvoju električnih automobila i njihovih dijelova, kao i za širenje proizvodnih pogona te tvrtke u Svetoj Nedelji.

Rezultat tog kredita EIB-a trebalo bi biti znatno povećanje proizvodnje električnih automobila, ali i broja zaposlenih koji će raditi u novim proizvodnim kapacitetima Rimac Automobila. Neslužbene informacije iz poslovnih krugova, naime, govore da bi se broj zaposlenih u toj tvrtki trebao povećati sa 400 na čak 1300.

Valja spomenuti i da će novac EIB-a za Rimac Automobile doći iz Junckerova plana. U Luxembourgu, gdje se nalazi sjedište EIB-a, očito su prepoznali tvrtku Mate Rimca kao perspektivnu.

Funancijska injekcija EIB-a Rimčevoj tvrtki dolazi u vrijeme kada se najavljuje mogućnost ulaganja Hyundaija u Hrvatsku: ostvari li se takva investicija, njen učinak na hrvatsko gospodarstvo, ali i na repozicioniranje Hrvatske na investicijskom zemljovidu, bit će velik. U kombinaciji s elementima autoindustrije koji već postoje u Hrvatskoj, među kojima proizvodnja Rimčevih vozila svakako ima značajno mjesto, Hrvatska ima priliku postati značajan igrač na tržištu proizvodnje automobila.

 

Hyundai razmišlja o pokretanju proizvodnje u Hrvatskoj

 

 

Rimac automobili, DHL i Mediatoolkit najbolji poslodavci u 2018. godini

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari