Pratite nas

BiH

Vlada entiteta RS blokirala povezivanje plinovoda BiH i Hrvatske, otvara prostor Srbiji

Objavljeno

na

Vlada Republike Srpske odbila je dati suglasnost za provedbu još jednog projekta povezivanja Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj, čiji je cilj bio osigurati diverzificiranje izvora opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o jedinom postojećem plinovodu koji dolazi iz Srbije i služi isključivo za distribuciju plina od ruskih dobavljača, potvrđeno je u utorak Hini iz izvora entitetske vlade u Banjoj Luci.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Republike Srpske potvrdilo je, odgovarajući na upit Hine, kako je vlada tog entiteta u veljači razmatrala prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija te je zaključila kako on “nije prioritet za RS”, a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini.

“Vlada RS se izjasnila da Prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatske na pravcu Zagvozd (HR)-Posušje(BiH)-Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar’ nije prihvatljiv za RS zbog nenadležnosti tijela za provedbu sporazuma te na njega vlada RS ne daje suglasnost”, stoji u očitovanju.

Vlada RS nametnula je blokadu ovog projekta unatoč izjavama Milorada Dodika, aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH, koji ujedno čvrsto kontrolira sve procese u RS, kako u tom entitetu neće kočiti razvojne projekte koje drugi entitet, odnosno Federacija BiH, bude nudio.

Plinovod Južna interkonekcija trebao je osigurati povezivanje plinske mreže BiH s onom u Hrvatskoj, kao odvojak budućeg magistralnog Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), i otvoriti bosanskohercegovačkom tržištu plina pristup izvorima poput LNG terminala na Krku.

Kao izvođači projekta pojavili su se hrvatski Plinacro i bosanskohercegovačka tvrtka BH-Gas, a snažno ga je poduprla Energetska zajednica (EC) koju čini 11 država Europske unije te pet država-potencijalnih članica Unije, dok je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokazala spremnost financirati njegovu provedbu.

U listopadu 2018. Glavni ured EBRD-a je, nakon analize troškova i koristi koja je potvrdila punu opravdanost projekta, odobrio koncept financiranja projekta Južna interkonekcija.

Srbija će kontrolirati plinsko tržište u BiH

Hrvatska strana u sve je trebala investirati 13,5 milijuna eura u varijanti s budućim plinovodom IAP, odnosno 48 milijuna eura bez plinovoda IAP za 75 kilometara magistralnog plinovoda. Bosanskohercegovački bi partner pak investirao 100 milijuna eura za 162 km plinovoda, odnosno 114 kilometara glavne trase i odvojak za Mostar u duljini od  48 kilometara.

Nakon suglasnosti EBRD-a idući je korak trebala biti izrada studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta koji bi poslužio za okolišnu dozvolu i urbanističke suglasnosti, uz plan da se pregovori s EBRD-om o uvjetima i odredbama kreditnog aranžmana dovrše do početka 2020. godine kada bi se počelo s radovima.

Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić ranije je kazao kako ovaj projekt jest značajan za BiH, ali je podjednako značajan za Hrvatsku zbog njezinog povezivanja s državama regije.

“Provedbom ovog projekta tržište prirodnog plina u Federaciji BiH odnosno u BiH će se preko Hrvatske integrirati s europskim plinskim transportnim mrežama, a Hrvatska će pored svih benefita koje donosi plinofikacija područja uz dionicu u Hrvatskoj postati i tranzitna zemlja“, kazao je Salkić.

Plan je bio da novi plinovod bude u funkciji do 2023. godine, no sve je sada zaustavljeno blokadom koju je nametnula RS.

Vlada RS je na stajalištu kako je neprihvatljivo da u ime BiH u provedbi projekta sudjeluju Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Njihovo je tumačenje kako je to posao za vlade dva entiteta, koje bi taj posao trebale raditi preko posebne korporacije.

Federacija BiH i RS trenutačno imaju potpuno odvojene energetske strategije kao da se ne nalaze u istoj državi. Uz povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske na južnom pravcu, u Federaciji BiH su strategijom definirali i potrebu povezivanja na plinsku mrežu Hrvatske na pravcu Zenica-Bosanski Brod-Slavonski Brod, no vlasti u RS-u i to su ranije onemogućile inzistirajući na proširenju kapaciteta za opskrbu plinom iz pravca Srbije, koja je opet u cijelosti oslonjena na ruski Gazprom.

Direktor tvrtke Srbijagas Dušan Bajatović u ponedjeljak je u Banjoj Luci s Milomirom Draganićem, direktorom tvrtke Gas-promet iz Istočnog Sarajeva, potpisao ugovor po kojemu srbijanska tvrtka preuzima 39 posto vlasničkog udjela nad tvrtkom koja upravlja plinskom mrežom u RS.

“Srbijagas preko Gas-prometa ulazi legalno na srpsko tržište i tržište Bosne i Hercegovine. To više nije strana kompanija, nego jedan od najvećih vlasnika domaće kompanije”, kazao je tom prigodom Draganić neizravno naznačivši kako će sada Srbija biti ta koja će de facto kontrolirati plinsko tržište u BiH.

Dodik je u siječnju, nakon što se u Beogradu sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kazao kako je za RS prioritet gradnja novog plinovoda koji bi iz pravca Srbije ruski plin distribuirao do Bosanskog Novog, a predstavljao bi dio projekta Turski tok.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari