Pratite nas

BiH

Vlada FBiH zadužila Elektroprivredu HZHB da dogovori reprogram duga Aluminija

Objavljeno

na

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici koja je održana u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o stanju u Aluminiju d.d. Mostar i zadužila ovo privredno društvo i JP Elektroprivredu HZ-HB Mostar da pokrenu aktivnost reprograma duga, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U informaciji je navedeno da zbog neizmirenih dugovanja prema sudionicima na tržištu električne energije u BiH (NOS, OIEiEK, Elektroprijenos) ovom društvu prijeti realna opasnost od gašenja proizvodnje nakon 21.10.2018. godine zbog isključenja sa elektroenergetske mreže.

Ova dugovanja nastala su kao posljedica iznimno visokih troškova električne energije i ključnih sirovina (glinica, koks, smola) i dovela su poduzeće u situaciju neodrživog poslovanja uslijed nedostatka likvidnosti. Usporedbe radi, u rujnu 2018. u odnosu na rujan 2017. godine trošak električne energije je veći za 4,3 milijuna KM, a trošak glinice za 6,2 milijuna KM, dok je cijena metala na Londonskoj burzi manja za 29 eura.

U informaciji je navedeno i da je, uz sve rizike vezane za tržišna kretanja, Aluminij izložen brojnim drugim rizicima vezanim za akumulirana dugovanja i nedostatna financijska sredstva, te da 85 posto ukupnih troškova čine električna energija i osnovne sirovine i materijali.

Obaveze ovog društva po kreditima i prema dobavljačima sa 30.9.2018. godine iznose 344.615.922 KM i to prema komercijalnim bankama 23.426.289 KM, krediti pravne osobe 188.412.142 KM i tekuće obveze – dobavljači 132.777.491 KM. Sa ovim datumom Aluminij ima ukupne obveze prema JP EP HZHB po osnovu starih dugovanja u iznosu od KM 181.311.459,62 KM. Mjesečno za servisiranje kreditnih obaveza po sporazumu Društvo izdvaja 1.620.000 KM koji su veliki teret za njegovu likvidnost. Zbog ovih obveza blokiran je račun od strane Elektroprijenosa BiH.

Od 21.10.2018 Aluminij d.d. Mostar nema opskrbljivača električnom energijom, a nisu plaćeni doprinosi od veljače 2018. godine.

Ako se uzmu u obzir trenutne cijene samo dvije ključne rashodovne stavke (električna energija i glinica), analiza pokazuje kako je trošak samo električne energije i glinice veći od prosječne prodajne cijene, te ovo društvo ne može poslovati uz takve cjenovne parametre.

Sagledavajući trenutnu cijenu glinice, može se reći da je na povijesno najvišoj razini i u skladu s najavama na tržištu, očekuje se njezino postupno snižavanje. U prvoj polovici oktobra 2018. godine, već su primjetni trendovi snižavanja i vraćanja u donekle prihvatljive poslovne okvire. Niža cijena glinice osjetit će se na poslovanju Aluminija d.d. Mostar u studenom , ukoliko bude poslovao u tomu razdoblju.

Trenutno, Aluminij je dužan za isporučenu električnu energiju u 2018. godini 36.711.287 KM, od čega NOS-u BiH 3.627.878 KM, OIEiEK 4.556.683 KM, Elektroprijenosu 4.590.410 KM i Elektroprivredi HZHB 23.936.315 KM.

Dugovanja po osnovu doprinosa i poreza iz i na plaće, na dan 31.8.2018. godine iznose 5.676.208,92 KM, navedeno je informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija da razmotre mogućnost osiguranja sredstava (garancija) kod banaka za Aluminij s ciljem nabavke električne energije i sirovina neophodnih za proces proizvodnje.

Aluminij d.d. Mostar Vlada je zadužila da osigura sve mogućnosti uštede i da, u skladu s tim, sačini prijedlog mjera.

Vlada traži od Aluminija da, putem Uprave i Nadzornog odbora, pokrene proceduru financijske konsolidacije društva u skladu sa Zakonom o konsolidaciji privrednih društava u FBiH i Uredbom o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.

Imajući u vidu trenutno stanje u Aluminiju, Vlada je zadužila Upravu i Nadzorni odbor da nađu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja Aluminija. S tim u vezi, danas je pokrenuta je inicijativa da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija pripreme odluku o izdvajanju 1.100.000 KM iz tekuće rezerve za angažiranje revizorske kuće koja će napraviti dubinsku analizu stanja u ovoj kompaniji, te za druge troškove.

Nadzorni odbor i Upravu Aluminija Vlada je zadužila da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave podatke o potrebnoj količini električne energije za rad Aluminija u takozvanom „toplom režimu“, kao i sveukupnu proceduru eventualnog gašenja svih ćelija. Potrebna je procjena vremena i način na koji to može biti urađeno, potrebna količina električne energije i procjena prihoda i rashoda za taj period,  priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Busovačke Staje – 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Grad Busovača

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je obilježena 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, izaslanstvo HNS-a BiH odalo je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja.

Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne.

Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje.

Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti.

Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana.

Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

(Grad Busovača/Wikipedia/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti iz Bihaća premještaju se u Vučjak

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti Unsko-sanske županije počele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjak, nedaleko od granice s Hrvatskom. 

Migranti su se pokušali su vratiti, ali policija više ne dopušta povratak u centar Bihaća i nastavlja potragu za ostalima. Nekoliko objekata u kojima su bili migranti zapečaćeno je, javljaju lokalni portali.

– Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti, rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić. Dodao je kako je taj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

Misija UN-a u BiH usprotivila se uspostavi migrantskog centra na Vučjaku. Tome su se usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize. Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari