Pratite nas

Gospodarstvo

Vlada kroz 3 godine planira se smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 65,4 posto

Objavljeno

na

Vlada je u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., kojom se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021. godini.

Predstavljajući strategiju, ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28, istaknuo je.

U isto vrijeme, poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna, rekao je Marić. Premijer Plenkovć ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Po njegovoj ocjeni, i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na “brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore”.

“Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane”, rekao je Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: U ovom trenutku nema ozbiljnije namjere da kineski CSIC kupi 3. maj

Objavljeno

na

Objavio

Povodom Dana državnosti Hrvatske i Slovenije ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u posjetu je slovenskim Mokricama. Tamo je komentirao i budućnost 3. maja, prenosi N1

Što je s odlukom kineske delegacije, ima li kakvih informacija o njihovom interesu za 3. maj?

“Informacije koje sam primio iz veleposlanstva u Narodnoj Republici Kini idu u prilog intencijama o kojima govorimo u posljednjih mjesec dana – da postoji ozbiljna namjera kineskog partnera da se s Brodarskim institutom dogovori i ima zajednički nastup u novim projektima, ali u ovom trenutku nema ikakve ozbiljnije namjere da kineski brodograditelj kupi ili uđe u strateško partnerstvo u 3. maju, odnosno Uljanik grupi.”

Hoće li država dati novac za 3. maj?

“U ovom trenutku pronalazimo legalan način da se oni brodovi koji su u određenoj fazi gotovosti završe i isporuče. Model će biti sukladan hrvatskom i europskom gospodarstvu, a kroz nekoliko dana – sigurno prije zakazanog ročišta – bit će predstavljen Upravi 3. maja, sindikatima i institucijama RH.”

Hoće li Europska komisija dati zeleno svjetlo?

“Ako u bilo kojim pregovorima možemo pohvaliti kooperativnost EK, onda je to u proteklih godinu dana. Mi u ovom trenutku nemamo nikakvih zapreka. Želimo da predloženi model, koji će biti na stolu tijekom sljedećeg tjedna, bude sukladan hrvatskim zakonima i da se ne kosi sa smjernicama i direktivama Europske unije.”

Kakav će to imati odnos s planom deblokade Uprave 3. maja?

“U ovom trenutku odgovornost za poslovanje Uljanika, odnosno brodogradilišta Uljanik d.d. je na stečajnom upravitelju, a poslovne odluke krucijalne za 3. maj su na Upravi 3. maja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Marić najavio novo porezno rasterećenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjeravaju dodatno rasteretiti gospodarstvo.

Upitan hoće li krenuti u rasterećenje gospodarstva i povećanje plaća, Marić je odgovorio potvrdno, dodavši da rezultati rada za protekle tri godine govore da su uravnotežili proračun, smanjili javni dug i kamate, ostvarili suficit, popravili kreditni rejting pri čemu cijelo vrijeme smanjuju poreze.

„Mi tri godine za redom, ne pričamo, nego činimo porezno rasterećenje i smanjenja poreza tako da je logično da građani i poduzetnici očekuju da se tim smjerom treba i mora nastaviti dalje”, rekao je Marić, gostujući u RTL-ovoj emisiji Direkt.

Ministar je najavio četvrti krug poreznih rasterećenja u skladu s fiskalnim kapacitetima, napomenuvši, međutim, kako je njihova odgovornost, uz porezni dio gledati ukupni proračun.

No, ustvrdio je kako se dosad pokazalo da je svako porazno rasterećenje donijelo blagodat građanima, poduzetnicima, te samom proračunu.

Kad je riječ o povećanju dohotka građana, ministar je rekao da će učiniti sve.

“Što se tiče rasterećenja oporezivanja rada kao i od rasterećenja dobiti mislim da tu imamo pozitivne efekte”, rekao je Marić, napominjući da uvijek gledaju cjeloviti porezni sustav.

Za prijedlog oporbenog SDP-a da se neoporezivi dio poreza na dohodak poveća s 3800 na 5000 kuna, Marić je rekao da je u mandatu te iste SDP-ove Vlade neto plaća porasla za oko 230 kuna, a u prošle tri godine za više od 700 kuna.

Komentirajući zahtjev sindikata učitelja za 600 kuna bruto većim plaćama uz prijetnju štrajkom, ministar je rekao da, uz dužno poštovanje prema učiteljima i profesorima ne može zanemariti ostale državne i javne službenike, od carinika do kulturnjaka. Založio se pritom za horizontalni pristup i osnovicu jednaku za sve pri čemu će koeficijent definirati složenost poslova.

Za porez na nekretnine rekao je da neće biti uveden iduće godine . “Svi dobro znamo kako je prošao prošli pokušaj. Sukladno tome mogu odgovoriti – ne”, kazao je ministar.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari