Pratite nas

Gospodarstvo

Vlada kroz 3 godine planira se smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 65,4 posto

Objavljeno

na

Vlada je u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., kojom se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021. godini.

Predstavljajući strategiju, ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28, istaknuo je.

U isto vrijeme, poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna, rekao je Marić. Premijer Plenkovć ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Po njegovoj ocjeni, i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na “brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore”.

“Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane”, rekao je Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Uprava Aluminija kaže da nema novca za pokretanje proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Uprava Aluminija izvijestila je javnost kako ne raspolaže financijskim sredstvima potrebnim za pokretanje procesa proizvodnje te da obećana sredstva koja su trebala biti osigurana do 1. kolovoza još uvijek nisu uplaćena.

Za 1. rujna bio okvirno postavljen termin početka rada ljevaonice, ukoliko se potrebna novčana sredstva osiguraju do 1. kolovoza. Međutim, kako se navodi u priopćenju uprave, do danas nije osigurana potrebna novčana potpora te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao.

“Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, i to najprije ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektrolize, uz zadržavanje radnika.

Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Društvo Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija”, navode iz te kompanije.

S obzirom na to da se iz sredstava Aluminija novac ne može osigurati u potpunosti, Uprava Društva očekuje novčanu pomoć i za otpremnine djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak.

“Naglašavamo da će Društvo, putem određenih internih resursa, pokušati osigurati dio novca, no ne može osigurati sav novac koji je potreban da bi se proveo plan zbrinjavanja u predviđenom roku”, priopćili su iz Aluminija.

BiH: Financijska policija počela istraživati prijave o zlouporabama u Aluminiju
07.08.2019.

Dodaje se kako je Uprava Društva u kontaktu s jednim potencijalnim investitorom te se trenutačno dostavlja potrebna dokumentacija za obradu podataka, dok se povratne informacije i odluke potencijalnog investitora očekuju u predstojećem periodu.

Iz Aluminija su podsjetili kako je prije samog gašenja kompanije Uprava Društva upoznala javnost i Vladu FBiH sa situacijom u Društvu te zamolila Vladu za pomoć u nadilaženju problema koji su se, prije svega, odnosili na nekonkurentnu cijenu električne energije koju je Aluminij d.d. plaćao.

U cilju rješavanja problema, Uprava Društva je, kako se navodi, dala konkretne prijedloge za nabavu te formiranje cijene struje putem diferencije potrošača po snazi (iznad 1 TW cijena, znatno niža, se formira prema Europskoj burzi) te skretala pozornost na neutemeljeno uključivanje cijene CO2 certifikata prema Aluminiju kao korisniku van EU, čime su troškovi električne energije porasli za 8-10 €/MWh.

Nažalost, nijedna inicijativa ili prijedlog nisu bili prihvaćeni, naglašavaju iz Uprave Aluminija.

“Gašenjem pogona u Aluminiju d.d. Mostar, 10. srpnja ove godine, stekli su se svi uvjeti za proglašenje stečaja, zbog čega je Uprava kompanije trebala postupiti po zaključku Nadzornog odbora za otvaranje navedenog postupka upućivanjem zahtjeva nadležnom sudu.

Međutim, nedugo nakon gašenja proizvodnje, utemeljeno je ‘Krizno vijeće’ kojega su činili predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave Društva, politički predstavnici HNS-a i Vlade Federacije BiH. Na prvim je sastancima zauzet jasan stav da se neće pokrenuti stečaj, nego da će se pokušati iznaći rješenje i ispitati sve mogućnosti ponovnoga pokretanja proizvodnje uz obvezu zbrinjavanja radnika.

Na tim sastancima je obećana potpora za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje, te pitanja isplate otpremnina i uvezivanje staža (napominjemo kako je dio ovog procesa u fazi rješavanja)”, navodi se dalje u priopćenju.

Nakon toga Uprava Društva je krenula u realizaciju zadataka koje je dobila putem sastanaka Kriznog vijeća, izradila je Plan restrukturiranja kompanije i Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Prema tom planu, početka rada tvornice podijeljen je u tri faze – prvo bi s radom trebao započeti pogon ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektroliza. U okviru prve faze predviđeno je zapošljavanje 350 djelatnika, od čega 74 posto u proizvodnji.

Sukladno toj dinamici predstavljeni su i okvirni iznosi financijskih sredstava potrebnih za pokretanje procesa proizvodnje, a kojima Društvo ne raspolaže.

“Ova kompanija bila je i ostat će ponos Mostara i Hercegovine, stoga pozivamo sve da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje za što zasigurno postoji i nada i smisao”, poručili su iz Aluminija. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

Objavljeno

na

Objavio

Program subvencija stambenih kredita, preko kojeg je oko 5,5 građana kupilo stanove ili kuće, najbolje su iskoristili ljudi, njih oko 2300 koji su 2017. prvi ušli u taj državni program, piše u ponedjeljak Večernji list.

Prema podacima koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavila na početku 2018. , kvadrat stambenog prostora u Zagrebu tada se plaćao 1242 eura, u Zadru 1251 euro, Varaždinu 966 eura, Osijeku 787 eura, Splitu, Rapcu, Podstrani i Opatiji oko 1500 eura. Najskuplji kvadrati plaćani su tada na Hvaru (2088 eura) i Malom Lošinju (1720 eura).

Otkako je počeo stampedo rasta cijena, tako se u većini zagrebačkih kvartova za kvadrat stana traži oko 2000 eura po kvadratu. Dobitnike ovogodišnjih subvencija, a moglo bi ih biti oko tri tisuće kao i lani, za utjehu će dočekati nešto niže kamatne stope, no ipak ne toliko niske da bi pokrile skok cijena.

Ljudi koji žive od prodaje stanova pokušavaju spustiti loptu na zemlju te upozoravaju da su očekivanja prodavatelja nekretnina nerealna. No u tome vjerojatno neće još uspjeti jer potpredsjednik Vlade Predrag Štromar na proljeće najavljuje novi natječaj, piše dnevnik.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eura a u Osijeku je prešla tisuću eura za kvadrat.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović upozorio je da je pogrešno donositi zaključke na temelju traženih cijena. “Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine od oglašavanja”, ističe Ranilović, piše Večernji list u ponedjeljak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari