Pratite nas

Gospodarstvo

Vlada kroz 3 godine planira se smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 65,4 posto

Objavljeno

na

Vlada je u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., kojom se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021. godini.

Predstavljajući strategiju, ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28, istaknuo je.

U isto vrijeme, poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna, rekao je Marić. Premijer Plenkovć ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Po njegovoj ocjeni, i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na “brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore”.

“Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane”, rekao je Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Osijek: Za stipendiranje učenika i studenata više od milijun kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ugovore o stipendiranju 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije u 2019./2020. godini u ponedjeljak je uručio župan Ivan Anušić, a za tu će svrhu iz županijskog proračuna biti izdvojeno nešto više od milijun kuna.

Stipendija za učenike iznosi 450 kuna na mjesec tijekom školske godine, a za studente tisuću kuna na mjesec tijekom akademske godine.

Ugovore o stipendiranju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu danas (20. siječnja 2020. godine) na prigodnoj svečanosti župan Ivan Anušić uručio je za 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije. Ukupan iznos sredstava koji Županija dodjeljuje za navedenu godinu iznosi 1.005.000,00 kuna.

– Ove školske/akademske godine odobreno je ukupno 150 stipendija, i to za učenike 450,00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci za jednu školsku godinu, a za studente 1.000,00 kuna mjesečno za akademsku godinu. Svake godine nastojimo proširiti kategorije i povećati broj stipendija, a nadamo se da će stipendije olakšati troškove školovanja učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima.

Naravno, krajnji cilj ove mjere je investiranje u mlade i njihovo znanje te da nakon školovanja ostanu ovdje, u Osječko-baranjskoj županiji, da rade i doprinose društvu. Njihovo vrijeme tek dolazi, pa želimo ne samo da ostanu ovdje nego da zajedno s nama budu aktivni dionici svih događanja, a potom preuzmu poslove i odgovornosti te vode našu Hrvatsku i Županiju u smjeru u komu svi želimo i hoćemo – rekao je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija započela je 2002. godine s postupkom dodjele stipendija darovitim učenicima i studentima. Zbog strateške orijentiranosti prema društvu znanja, naglasak je stavljen na darovitost, na postizanje izvrsnih rezultata u jednom području ili više njih te iskazanu sklonost za stalnim usavršavanjem. Ukupno je do srpnja 2019. godine za stipendiranje učenika i studenata te dodjelu jednokratnih potpora utrošeno oko 24,4 milijuna kuna iz županijskog proračuna.

– Od školske/akademske 2018./2019. godine Županija dodjeljuje stipendije u četiri kategorije učenika i studenata, a novost su stipendiranja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i zanimanja iz STEM područja čime ih se pokušava usmjeriti za zanimanja čijim će se završetkom lakše moći zaposliti i osigurati bolju egzistenciju, a istodobno zadovoljiti potrebe tržišta rada. Također, Županija je prepoznala značaj financijske pomoći socijalno ugroženim obiteljima te uvela i tu kategoriju stipendija – ističe pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Sandra Filipović.

Na natječaju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu dodijeljeno je 30 stipendija za darovite učenike i 21 stipendija za darovite studente, zatim 27 stipendija za učenike i 18 stipendija za studente koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja (stipendije učenika za zanimanja CNC operater, strojobravar, medicinska sestra/medicinski tehničar te strojarski računalni tehničar, a studenata za zanimanja magistar/specijalist struke u području dentalne medicine, medicine, veterinarske medicine, strojarstva, elektrotehnike i računarstva).

Dodijeljeno je 18 stipendija za učenike i 10 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, i to učenicima za zanimanja automehaničar, bravar, keramičar, mesar, stolar, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozila i zidar, a studentima za zanimanja magistar/specijalist struke u područjima arhitekture, geodezije, geografije, logopedije, socijalne pedagogije i socijalnog rada.

Dodijeljeno je 15 stipendija za učenike i 11 stipendija za studente slabijeg socijalnog statusa.

Učenicima se stipendije isplaćuju za razdoblje od 1. rujna 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a studentima od 1. listopada 2019. do 31. srpnja 2020. godine. Stipendije učenicima za razdoblje od rujna do prosinca 2019. godine i studentima za razdoblje od listopada do prosinca 2019. godine isplaćene su 27. prosinca 2019. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari