Pratite nas

Politika

VLADA – Navodi u SDP-ovoj interpelaciji neosnovani i neutemeljeni

Objavljeno

na

foto HINA

Vlada je u četvrtak jednoglasno prihvatila izvješće o interpelaciji o njezinu radu u postupku nabave višenamjenskih borbenih aviona, koju je podnijelo 16 SDP-ovih zastupnika u Hrvatskome saboru, u kojem se ocjenjuje da su navodi u interpelaciji neosnovani i neutemeljeni.

“Vlada je ovaj vrlo složen proces vodila sustavno i odgovorno, vodeći se isključivo hrvatskim nacionalnim interesima u skladu sa Zakonom o obrani i Zakonom o javnoj nabavi. Postupak za odabir višenamjenskog borbenog aviona proveden je transparentno s jasnim kriterijima i jednakim uvjetima za sve zainteresirane strane”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević predstavljajući izvješće.

Krstičević: Izraelska ponuda potpuna i najprihvatljivija

Istaknuo je kako se niti jedna država koja je dostavila ponudu nije žalila na provedeni postupak nabave. “Od samoga početka procesa nabave aviona, bio je uključen i matični saborski Odbor za obranu i Vijeće za obranu, te su bili pravovremeno i detaljno upoznati o cijelom postupku nabave”, dodao je ministar.

Ponuda Izraela iznosila je 475 milijuna američkih dolara, grčka ponuda 171 miljun eura, s time da nisu bili definirani dodatni troškovi, avioni nisu bili modernizirani i nije bilo moguće procijeniti ukupne troškove. Ponuda Švedske iznosila je 933 milijuna eura, a ukupna procjena troškova 1,11 milijardi eura. Osnovna ponuda SAD-a iznosila je milijardu i 553 milijuna dolara bez troškova naoružanja i obuke, te nije bilo moguće procijeniti ukupne troškove.

“Iz svega ovoga je zaključeno da je izraelska ponuda bila potpuna i najprihvatljivija, uključujući i u financijskom smislu”,istaknuo je Krstičević.

Izrael je, kaže, predočio predodobrenje za transfer tehničkih podataka u traženoj konfiguraciji kako bi uopće izraelska ponuda bila valjana i mogla sudjelovati u postupku nabave.

Isključiva obaveza Izraela bila je ishoditi konačno odobrenje Vlade SAD-a za isporuku aviona u odgovarajućoj konfiguraciji. Izreal je službeno izvijestio Hrvatsku da, suprotno preuzetoj odgovornosti, ne može ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a za isporuku aviona F-16 Barak.

Hrvatska, istaknuo je ministar, nije mogla utjecati na ovaj izbor i nije odgovorna. “Postavili smo sva potrebna pitanja i dobili odgovarajuća jamstva”, dodao je.

Za Hrvatsku nema štetnih posljedica

Posebno je naglasio da nisu preuzete nikakve financijske obaveze za Hrvatsku niti su u postupku za Hrvatsku nastale ikakve štetne posljedice.

“Vlada je postupala s dužnom pažnjom i nismo ignorirali stavove iznesene tijekom postupka nabave. Upravo suprotno, u namjeri da se steknu sve potrebne informacije te posebno ispita procedura i uvjeti pribavljanja transfera, napravljene su dodatne konzultacije s najmjerodavnijim sugovornicima u Izraelu i SAD-u”, rekao je Krstičević.

Tijekom cijeloga procesa Vlada je pokazala odlučnost osigurati najbolje moguće zrakoplove za najbolju i priuštivu cijenu.

“Hrvatska ostaje ključan strateški partner SAD-u i to se neće promijeniti. Ističeno da niti jednom radnjom u ovom procesu nije ugrožena dugoročna stabilost i održivost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”, kazao je Krstičević.

Vlada će nastaviti s radom na pronalasku rješenja za zadržavanje sposobnosti nadzvučnog borbenog zrakoplovstva koju smo razvili tijekom Domovinskog rata, poručio je ministar obrane.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da će detalji izvješća biti izneseni u Saboru.

“Važno je da nastavljamo imati kvalitetne odnose s Izraelom i SAD-om, a kada je riječ o obrambenoj suradnji neke od odluka donijet ćemo već na ovoj Vladi, što dodatno potvrđuje kontinuitet i intenzitet naše suradnje”, rekao je premijer.

SDP uputio interpelaciju krajem siječnja

SDP je krajem siječnja  u saborsku proceduru uputio interpelaciju o radu Vladu zbog propale kupnje borbenih aviona F-16 C/D Barak od Izraela.

Interpelaciju je potpisalo 16 oporbenih saborskih zastupnika, kojom, kažu, žele prisiliti Vladu da u parlamentu pred zastupnicima konačno sumira sve ono što se dogodilo i što je pošlo krivo u propaloj kupnji borbenih aviona.

SDP interpelacijom traži da se u Saboru utvrdi čitava istina oko nabavke borbenih aviona  F-16 C/D Barak od Izraela odnosno postoji li i kolika je odgovornost ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića te premijera Andreja Plenkovića, kao i da se osigura da se u budućnosti postupci nabave, pogotovo ovako skupi, provode transparentno i zakonito, u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Podnositelji interpelacije smatraju da Vlada, a posebno Ministarstvo obrane, nisu postupali transparentno niti s dužnom pažnjom prilikom postupka nabavke jer nisu vodili računa o ukupnim interesima Hrvatske, kao niti o stavovima treće strane, odnosno SAD-a koji su, kako su naveli u interpelaciji pozivajući se na korespodenciju između Hrvatske i SAD-a obavljenu u medijima, jasno ukazivali da se SAD protive nabavki u onom obliku u kojem ju je želio provesti Krstičević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari