Pratite nas

Politika

Vlada ne čini ništa kako bi zemlju izvela iz krize, jednako kao ni predsjednik Josipović koji godinama promatra stanje i ne proziva Vladu na odgovornost

Objavljeno

na

Uvijek ću odgovarati narodu i biti među narodom, i brinuti ne o vlastitom rejtingu, nego o rejtingu Hrvatske – poručila je Grabar Kitarović

Stanje u Hrvatskoj trenutno je jako teško, Hrvatska je u krizi, Vlada koja je trenutno na vlasti ne čini ništa kako bi zemlju izvela iz krize, jednako kao ni predsjednik Josipović koji godinama promatra stanje i ne proziva Vladu na odgovornost. Držim da je potreban snažan zaokret, Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj, resurse, vrijedne ljude i nema razloga zašto bismo trebali biti na dnu EU, tako loši po gospodarskim pokazateljima i socijalnim i drugim. Pogreška je u liderstvu, potrebna je hrabrost i odlučnost, smatram da sam ja ta koja ima znanje i iskustvo koje može zemlju izvući iz krize – poručila je Kolinda Grabar Kitarović u emisiji predstavljanja predsjedničkih kandidata Hrvatskog radija.

Govoreći o odnosima sa susjedima, Grabar Kitarović ocijenila je kako oni nisu loši, ali i da Hrvatska trenutno ima vanjsku politiku koja je neprepoznatljiva i da treba je mijenjati. – Moramo se pozicionirati u okviru EU i NATO-a, da više ne moramo čekati diktate iz Bruxellesa. Međutim, vrlo snažno moramo raditi i u okviru Europske unije i kreirati razne programe, a jedan od njih su i odnosi sa susjedima koji su na putu prema EU i NATO-u, većina njih. Hrvatska će im u tome pomagati, želim i dalje razvijati dobre odnose, ali i politiku čistih računa. Moraju ispuniti iste uvjete kao i Hrvatska, tu su pitanja granica, džepova na Dunavu do pitanja nestalih, naše obitelji moraju zatvoriti taj dio povijesti i okrenuti se budućnosti, hrvatski narod u BiH, prava Hrvata u Srbiji…

Na pitanje treba li mijenjati Daytonski sporazum, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja rekla je kako taj sporazum treba nadograditi.

‘Neću investitore hvatati na plažama’

– Došlo je vrijeme da se počne raditi na tome. Naša je obveza temeljem Ustava da štitimo hrvatski narod izvan domovine. Hrvati u BiH moraju biti jednakopravni kako bi BiH mogla biti politički emancipirana država – rekla je Grabar Kitarović i navela koji su zadaci vanjske politike. –  Zaštita nacionalnih interesa, državljana u inozemstvu i njihovih interesa u Hrvatskoj, obnoviti odnose sa strateškim partnerima koji su narušeni, poput Njemačke. Moramo voditi aktivnu vanjsku politiku. Razvoj s drugim silama u svijetu, razvijenim zemljama i onima koje postaja sve značajnije na međunarodnoj sceni, gospodarska diplomacija, vanjska politika mora biti u službi gospodarstva. Snažno ću se zalagati da diplomacija radi u tom pravcu, jedna od temeljnih odrednica bit će otvaranje vratiju izvoznicima i privlačenje investitora. Neću ih hvatati po plažama, nego temeljem brojnih kontakata koje sam stekla i koje ću steći i učiniti sve kako bih pokrenula gospodarstvo – istaknula je.

Grabar Kitarović je rekla i kako nije zadovoljna stanjem u Oružanim snagama te da nam trebaju novi strateški dokumenti koji će odrediti u kojem smjeru ćemo štititi svoje nebo, more i kopno. Na pitanje kakve će imati odnose s Vladom postane li predsjednica, Grabar Kitarović je rekla da je poznato da je ona osoba koja se ne voli sukobljavati, ali i osoba koja ima stav i hrabrost reći ono što misli. – Pozvat ću Milanovića na suradnju, inicirat ću sjednicu Vlade na kojoj moramo raspraviti o stanju u Hrvatskoj, tražit ću da Vlada podnese rješenja za ovu krizu i, ako oni nemaju rješenja, moramo ustrajati na tome da se raspišu prijevremeni izbori – rekla je.

‘Lijeva Vlada može surađivati s predsjednicom desnog centra’

Grabar Kitarović je ponovila da je Ured predsjednika preskup i kako bi ona prepolovila broj ljudi koji u njemu radi te ga premjestila u državnu rezidenciju u Visokoj ulici.

Navela je kako je protiv uvođenja ćiriličnih ploča ako one izazivaju nemir među građanima. – Ćirilicu ne smatram simbolom agresije, ali te ljude moramo razumjeti, nisu još zatvorena teška pitanja iz rata – rekla je Grabar Kitarović i dodala kako bi Vlada u Vukovar trebala dolaziti češće, a ne samo jednom godišnje.

Istaknula je kako se Vlada ne spušta među ljude i ne sluša njihove stvarne priče.

Na pitanje tko je desniji, ona ili stranka kojoj pripada, Grabar Kitarović je rekla kako ona pripada stranci desnog centra, ali da ona ljude ne dijeli na desnicu i ljevicu, muškarce i žene… – Vjerujem da lijeva Vlada može surađivati s predsjednicom koja možda spada u desni centar, ali po otvorenosti spada među uključive osobe – dodala je.

Grabar Kitarović je pozvala sve građane da izađu na izbore jer je ključan trenutak da se promijene stvari u Hrvatskoj. – Ako ste zadovoljni svojim životom u zadnjih 5, godina dajte glas Josipoviću, ako niste i želite zaokret i želite snažniju Hrvatsku, dajte glas meni. Odgovorno tvrdim da sam ta koja ima znanje i iskustvo, koja ima međunarodni rejting i da mogu provesti u stvarnost ovlasti predsjednika. Uvijek ću odgovarati narodu i biti među narodom, i brinuti ne o vlastitom rejtingu, nego o rejtingu Hrvatske – poručila je Grabar Kitarović.

Večernji list/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari