Pratite nas

Gospodarstvo

VLADA – U Hrvatskoj niža stopa nezaposlenosti od eurozone

Objavljeno

na

Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2018., a ministar rada Marko Pavić tom se prilikom pohvalio da Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, što je manje od prosjeka eurozone.

Već peti mjesec stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj manja je od one u eurozoni, izjavio je Pavić na sjednici Vlade te posebno naglasio 96.058 više zaposlenih nego prije tri godine.

U prve dvije godine mandata ove Vlade osigurano je 4,5 milijarde kuna za programe zapošljavanja, a ove godine na raspolaganju je dvije milijarde kuna.

Predstavljajući izvješće, ministar se posebno osvrnuo na kritike  vezane uz ugovore na određeno vrijeme koje se nude mladima.

I na tom je području, istaknuo je, prisutan pozitivan trend pa poslodavci unutar godine dana sve više prebacuju mlade zaposlenike iz određenog u neodređeni radni status. Tako je je 2015. fiskalnu olakšicu za to koristilo 33.000 poslodavaca, a 2018. bilo ih je 101.000.

“Politika Vlade je dovela do toga da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, ubrzanje gospodarskog ciklusa i povećanje stope zaposlenosti koja je u trećem kvartalu prošle godine iznosila 66 posto”, istaknuo je ministar rada.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. Vlada je donijela u prosincu 2017. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Brza cesta Mostar-Široki Brijeg-granica RH

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Institut IGH, kao vodeći član zajednice ponuditelja, uz IGH Mostar, Integru Mostar te Geocon Čitluk, potpisao je u ponedjeljak ugovor s JP Autoceste Federacije BiH za izradu idejnog i glavnog projekta brze ceste Mostar-Široki Brijeg-granica RH, približne vrijednosti 29,9 milijuna kuna.

Kako se navodi u priopćenju IGH objavljenom u utorak, riječ je o dionici Polog-granica RH duljine 40,5 kilometara.

Institut IGH i njegovi partneri imaju rok od 18 mjeseci za izradu idejnog i glavnog projekta brze ceste Polog – Široki Brijeg – granica RH, izvođenje istražnih radova za potrebne idejnog projekta, izraditi studiju izvodljivosti, studiju utjecaja na okoliš kao i druge studije definirane ugovorom.

U priopćenju se podsjeća da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još 2016. godine usvojila okvirnu strategiju prometa Bosne i Hercegovine i transportnu strategiju Federacije, kojom je brza cesta Mostar sjever- Široki Brijeg – granica RH definirana kao jedna od prioritetnih dionica.

Planiranom brzom cestom Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH rasteretit će se cestovna mreža grada Mostara te će ona ujedno biti i sjeverna obilaznica grada.

Direktnom vezom s autocestom na koridoru Vc, omogućit će se usmjeravanje s petlje Mostar sjever na koridor Vc prema gradu Široki Brijeg i općini Grude te u konačnici do granice s Hrvatskom, gdje će se brza cesta priključiti na cestovnu mrežu Hrvatske.

Brza cesta od mjesta Polog direktno se nastavlja na južnu obilaznicu grada Mostara i omogućiti će dobru cestovnu povezanost zapadnohercegovačke županije s postojećom cestovnom mrežom, a prije svega s koridorom Vc, navodi se u priopćenju.

Iz IGH podsjećaju da su od značajnijih ugovora u Bosni i Hercegovini prošle godine zaključili ugovor o nadzoru Termoelektrane Banovići, ugovorne vrijednosti oko 15,7 milijuna kuna te ugovor o nadzoru izvođenja radova projekta Most na Savi kod Gradiške, vrijedan oko 8,2 milijuna kuna za kompaniju.

Ovo je već šesti značajniji potpisani ugovor za Institut IGH u posljednje vrijeme. Naime, nedavno su potpisani ugovori s Hrvatskim cestama o nadzoru izgradnje i rekonstrukcije  triju prometnica vrijednih 12,3 milijuna kuna, ugovor s tvrtkom Autocesta Rijeka Zagreb o nadzoru sanacije Krčkog mosta vrijedan nešto više od milijun kuna te ugovor o nadzoru na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof vrijednosti 5,3 milijuna kuna, kaže se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Vijeće za euro: Odrađen sjajan posao, slijedi ispunjavanje kriterija iz Masstrichta

Objavljeno

na

Objavio

Vlada RH

Hrvatskoj predstoji posao ispunjavanja kriterija iz Masstrichta, nakon što je u proteklih godinu dana, do ulaska u ERM II, odrađen sjajan posao, istaknuto je u ponedjeljak nakon šeste sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) u petak su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je novinare ispred Banskih dvora da je na sjednici vijeća za uvođenje eura bilo riječi o učinjenom u godinu dana koje su prethodile ulasku u ERM II.

Pritom ocjenjuje da su svi skupa odradili sjajan posao, a smatra da su dokaz tome i čestitke praktički svih čelnika europskih institucija koje su nakon petka uslijedile, uz iskazivanje spremnosti na daljnji dijalog i suradnju kako bi se ovaj “važan korak sproveo u djelo”, u rokovima koji su u skladu s nekim očekivanjima.

Marić podsjeća da će Hrvatska u ERM-u II provesti najmanje dvije godine, a nakon toga se očekuje, poglavito po zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije, to jest “mastriških kriterija”, i formalno uvođenje eura.

Međutim, to je dovoljno dugo razdoblje da se svi skupa što je moguće bolje pripremimo, da ispunimo te mjere, da pozitivni efekti uvođenja eura budu još pozitivniji i veći, a da se eventualni problemi ili troškovi svedu na najmanju moguću mjeru”, izjavio je Marić.

Na pitanje novinara očekuje li zbog okolnosti i određeno ublažavanje pravila za pristupanja eurozoni, Marić kaže da postoje vrlo mjerljivi i jasni kvantitativni kriteriji, a iskustva Litve i Latvije, koje ih nisu ispunile, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM-u II bio najduži.

U razdoblju ispred nas, nema praktički više političke odluke, već se odluka odnosi na ispunjavanje kriterija, pojašnjava Marić, a hoće li doći do korekcije tih kriterija, “o tom potom”.

Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Marić napominje da fiskalna pravila trenutno nisu u prvom planu ni za jednu zemlju članicu, izglasana je njihova privremena suspenzija i odgoda, no i poručuje da će se Hrvatska već iduće godine nastojati vratiti u predviđene fiskalne kriterije, u smislu deficita proračuna unutar tri posto te silazne putanje javnog duga.

Vujčić za jesen najavio donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocjenjuje da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak pretkriznih makroekonomskih politika, kada je već ispunjavala kriterije iz Masstrichta.

Kaže i da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II privdeden kraju u predviđenom roku.

“Da posao nije sada doveden do kraja, onda bismo praktički izgubili puno više vremena”, izjavio je Vujčić.

Ulaskom Hrvatske u ERM II, podsjeća Vujčić, HNB je ušao u proces bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB), što znači da od jeseni ove godine Hrvatska de facto postaje članica bankovne unije, odnosno da ESB, zajedno s HNB-om, preuzima nadzor nad hrvatskim bankama.

Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu, što znači da će HNB imati predstavnika u središnjem supervizorskom tijelu ESB-a, s istim pravima i obvezama kao i ostale članice eurozone, pojašnjava Vujčić.

Sve to podrazumijeva i ulazak u zajednički sustav sanacije banaka, a bide li u budućnosti potrebna sanacija neke hrvatske banke, ona će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, dodaje guverner.

Za jesen najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom, koji će definirati pitanja poput mijenjanja jedne valute drugom, kako će se mijenjati krediti i depoziti, zaštita potrošača od mogućeg neopravdanog povećanja cijena i slično.

Ocjenjuje i da građani već osjećaju pozitivne posljedice samog puta Hrvatske ka ERM-u II, a osjećat će ih još više sada kada je ostvaren ulazak u taj mehanizam.

Pojašnjava da ti procesi predstavljaju dobre vijesti za tržišta, što u konačnici dovodi i do zaduživanja po nižim kamatnim stopama, kako za državu tako i za građane.

Plenković: Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala

Šestom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je, kako je priopćila Vlada, ponovio da je ulazak Hrvatske u ERM II važan na ekonomskom i financijskom planu, u smislu i kreditnog rejtinga, investicija te stabilnosti financija.

“Činjenica da smo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje”, ustvrdio je Plenković.

Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, kazao je premijer, bili su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize izađemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije.

Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, a posebice je zahvalio i HNB-u i Državnom zavodu za statistiku koji su imali “važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana“.

Podsjetio je i da je utvrđen središnji paritet između kune i eura od 7, 53450 kuna, a napominje da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike do tri godine, po procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u kojem se mora voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta.

Marić o ostanku u Vladi: Okolnosti zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost

Novinari su ministra Marića pitali ostaje li u Vladi i u novom mandatu, na što je rekao da će se sve čuti i da vjeruje da će predsjednik Vlade u vrlo kratkom roku sve obznaniti.

Upitan je li se on pak u kojem trenutku premišljao oko svog ostanka, Marić kaže da okolnosti od svih zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost.

“Pa tako i ja, u skladu s tim, obzirom na okolnosti, a između i građani su to na izborima rekli, da je potreban kontinuitet i stabilnost. Smatram da onda i mi, poglavito kao pojedinci, ali i kao tim, na takav zahtjev građana trebamo dati adekvatan odgovor”, izjavio je Marić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari