Pratite nas

Vlada u Spomen području Jasenovac, na 69. obljetnici proboja logoraša

Objavljeno

na

Premijer Milanović unatoč ranijim tvrdnjama, posjetio je Jasenovac dok su s druge strane svi zaboravili na Vukovar koji je slavio svoj dan.

Nakon što prošle godine premijer Zoran Milanović nije išao na komemoracije u Jasenovcu i Bleiburgu, jer kako je kazao, dosta mu je širenja mržnje i inata, ove godine se izgleda predomislio. Barem, kada je Jasenovac u pitanju. Stoga je premijer posjetio područje Jasenovac, gdje je, kako je najavljeno iz službe za odnose s javnošću, sudjeluje na komemoraciji u Spomen-području Jasenovac. Zanimljivo, kako je Milanović za Jasenovac pronašao vremena te ovaj posjet ugurao u svoj raspored.

f1c5c8ab56a4504e34d68480e55a3738

Hr. Vlada pod kišobranima

S druge pak strane, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, ali i svetom misom koju je predvodio biskup srijemski msgr. Đuro Gašparac u Vukovaru je u subotu obilježen Dan grada i blagdan zaštitnika sv. Filipa i Jakova. No, za dolazak u Vukovar nitko od vladajućih nije našao dovoljno dobar razlog. Dokazalo se ovim potezom još jednom, po tko zna koji put ono što Vukovarci godinama ponavljaju da je njihov grad zaboravljen. U Vukovar, grad hrvatskog jedinstva i simbol stradanja političke elite u luskuznim vozilima dođu tek kada treba prikupit pokoji glas, a nakon toga u luksuznim vozilima odlaze dalje, zaboravljajući na ljude koji ondje žive. Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. godine podno spomenika na groblju, vijenac je položio te svijeću zapalio povjerenik Vlade za Vukovar Damir Grizelj. Valja se stoga zapitati je li Vukovar zaslužio tek dolazak povjerenika, dok se s druge strane u Jasenovcu pojavljuje premijer? Je li Grad heroj zaslužio zaboravljanje od strane institucija?

Na izostanak vladajućih upozorio je i Mladen Pavković predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. pitajući vladajuće gdje su bili na Dan grada Vukovara.

vukovar

Vukovar

– Još jednom se pokazalo i dokazalo koliko aktualna državna vlast misli na Vukovar. Naime, 3. svibnja obilježen je Dan Grada i zaštitnika sv. Filipa i Jakova. Obzirom da SDP, odnosno nekakva  lijeva opcija, više nije glavna u ovome Gradu – junaka, onda su si uzeli za pravo svi visoki dužnosnici, od predsjednika države, (koji bi i na to rekao “i to je “demokracija”), pa do čelnika Sabora i Vlade, da toga dana ne trebaju doći, čak ni zapaliti svijeće i položiti vijence na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata te na Ovčari. Gdje su ove subote bili svi ti koji se “busaju u prsa” i govore kako je Vukovar “sveti grad”, a poglavito oni koji ističu (u propagandne svrhe) njegovu ulogu i značaj tijekom hrvatskog Domovinskoga rata – zapitao se Pavković u svojem priopćenju. Nadalje, pita se zar baš nitko od onih koji su trenutno na vlasti nisu bili u mogućnosti službenim automobilom ili helikopterom doći na Dan Grada, kada često dolaza na te i takve obljetnice u mnoge druge gradove i mjesta.

[quote by=”Milanović: “]Oni koji danas šire simpatije prema NDH, u čovjeku bude zlo![/quote]

– Kako vas nije sram, ostaviti žitelje Vukovare i na taj dan same? Mnogima na vlasti diže se kosa i pjene se usta kad se spomene, primjerice, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, ali branitelji koji su u tom tijelu, kao i mnogi drugi, došli su se i na ovaj dan pokloniti žrtvi Vukovara. A gdje ste bili vi? Da ste kojim slučajem i došli, dočekao bi vas na središnjem gradskom trgu mirni prosvjed mladih ovoga grada, (na koje se često pozivate), oni koji nisu sudjelovali u ratu (baš kao ni mnogi od vas koji ste visoki dužnosnici) i istakli bi i pred vašim očima transparent s natpisom: “J..e se vama za Vukovar!” (Hoćete li i njih zbog toga kazniti kaznom zatvora?) E, sad to nisu uradili hrvatski branitelji, a poglavito ne oni koji su skidali “ćirilične” ploče,  to su uradili oni koji nisu ni u jednoj političkoj stranci, koje ne zanima politika, koje zanima, prije svega, da mogu živjeti kao ljudi u svom Vukovaru, koji žele zaraditi koru kruha, koji ne žele kopati po kantama za smeće kad završe škole, koji nastoje da se ne govori o ovom gradu samo kao o “gradu afera i slučajeva”. No, važno je napomenuti i to, da ovog puta nisu bile ni “dvije kolone”, bila je samo jedna – Vukovarska! Sad ste gospodo pokazali svoje pravo lice. I svrstali se sami u “drugu kolonu”. Ne, vas ne zanima Vukovar, odnosno zanima vas samo ako je tamo na vlasti lijeva opcija, a kad nje nema, nema ni vas. Zašto? Ovakvo sramno i otužno marginaliziranje Grad – junaka  nije zaslužio, zar ne gospodo i drugovi!? Ili je to bila samo tek još jedna u nizu “pljusaka” onima koji su uistinu bili prvi kad je trebalo? – zaključuje Pavković.

Dodajmo da su u obilježavanju Dana grada sudjelovala i izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije te dakako Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, ali i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara, koja također djeluje pri stožeru.

Počast su odala i izaslanstva Hrvatske udruge poginulih branitelja grada Vukovara, vukovarskog SDP-a te donedavni gradonačelnik Željko Sabo, koji je položio vijenac u svojstvu zastupnika u Hrvatskom saboru. Da i ovaj događaj ne prođe bez politike pobrinuli su se lokalni dužnosnici pa je tako Damir Barna predsjednik vukovarskog HDZ-a kazao kako se predizborna kampanja održava i na Dan grada. “Jedina stranka koja je polagala vijenac bio je SDP, što do sada nije bila praksa. Mislim da Dan grada nije vrijeme za provedbu kampanje. Mi smo ovdje došli kao građani, da odamo počast gradu Vukovaru”, izjavio je nakon polaganja vijenaca. Dodao je i da u HDZ-u nemaju problema s imenom kandidata za gradonačelnika Vukovara, ali i naglasio da čekaju raspisivanje izbora pa će onda objaviti njegovo ime.

O izborima je progovorio i predsjednik vukovarskog SDP-a Goran Bošnjak rekavši kako se situacija zna, ali da ju je potrebno potvrditi na tijelima stranke. “Gradonačelnik Željko Sabo do sada je pobijedio tri, a SDP za Gradsko vijeće četiri puta”, rekao je Bošnjak ustvrdivši da prijevremeni izbori u Vukovaru nisu bili volja SDP-a, nego da su nametnuti toj stranci i građanima Vukovara. Nakon svete mise za stradale i nestale u Domovinskom ratu ulicama grada prošla je procesija, a na jarbole na ušću podignuti su stijegovi Grada Vukovara i sv. Filipa i Jakova.

IM/dnevno/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Benjamin Tolić: Koža na bubnju

Objavljeno

na

Objavio

U ovoj zbrci, u ovom neredu, hrvatska država o mnogo čemu ne zna ništa. To je dobro kada je riječ o pojedincu i njegovoj osobnoj slobodi. Ali hrvatska država ne zna koliko ima državljana, ne zna koliko je državljana upisano u popis birača, ne zna koliko se Hrvata iselilo iz Hrvatske, ne zna koliko se Azijaca i Afrikanaca ilegalno doselilo u Hrvatsku. Kako država o tim stvarima ništa ne zna, ona tako nužno drži i svoje državljane u mraku neznanja o njima. A bez osnovnih znanja te vrste nezamislivo je dobro upravljanje državom.

Temeljno državno neznanje okrunili su Peđa Grbin i Vladimir Šeks državnim referendumom bez kvoruma. Takav cvijet ustavnoga prava mogao je procvasti samo pod geslom Ive Sanadera: „Nema cijene koju nismo spremni platiti za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.“

I vlast i oporba opovrgavaju moju tvrdnju o državnomu neznanju. I teorijski i praktično. Teorijski me i jedni i drugi upućuju na Grbinovu i Šeksovu „ustavnu spoznaju“ da u nacionalnoj državi hrvatskoga naroda žive 22 nehrvatske „nacionalne manjine“, a praktično se i jedni i drugi diče činjenicom da domoljubna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne vlada sama, nego srdačno dijeli vlast s Hrvatskom narodnom strankom (HNS) Ivana Vrdoljaka i domomrznim „nacionalnim manjinama“ koje predvode suvereni srpski knez Milorad Pupovac i još suvereniji talijanski conte Furio Radin.

– Što jest, jest! – rekoh sebi nakon tih argumenata. I već se htjedoh posuti pepelom, kadli me u zadnji čas spriječi predsjednik Vlade Andrej Plenković. On me iznenada prosvijetli kao munja nebeska. Reče, odlučno odbijajući građanske referendumske inicijative o izmjenama izbornoga sustava, da je spomenuta Šeksova i Grbinova „ustavna spoznaja“ bila dio cijene koju je država morala platiti za hrvatsko članstvo u Europskoj Uniji!

– Bože! – pomislih. – Pa on ne vjeruje „popravljačima“ hrvatskoga Ustava i teško ih optužuje! – To me je u prvi mah prenerazilo. Kada se malo zatim pribrah, jasno vidjeh ciničnu zbilju. Što je Plenković rekao, rekao je. Nevažno je vjeruje li on komu ili ne vjeruje; nevažno je govori li on istinu ili laže; nevažno je vjeruje li tko njemu ili ne vjeruje. Takve dvojbe ne mogu prikriti bit stvari. Plenković je tom tvrdnjom uvrijedio hrvatsku naciju, a svoju je „dičnu činjenicu“ koaliranja sa svakojakim juganima njome raskrinkao kao otrovan plod bruseljske iznude!

Tako se to vidi sa suverenističkoga vidikovca. To je, reći će tkogod, jednostrano viđenje. A treba razumjeti i „drugoga i drukčijega“. Pa pogledajmo. Plenković je, po svojem sudu, ponajprije eurohrvat, „cijepljen od populizma“. Ako su Šeks i Grbin svoju „ustavnu spoznaju“ stekli onako kako Plenković tvrdi, sadašnjemu Griču – ni Saboru ni Vladi – u tom slučaju nema prigovora.

Eurohrvati se tamo „viteški“ drže. Čega? Europskog shvaćanja časti. To je Hrvatima malo neobično. Eurohrvati u nevolji, a često i bez nevolje, tako reći po naravi, ostentativno lažu. To je po hrvatskomu shvaćanju nečasno. Ali, Bože moj, koliko svjetonazora toliko vrsta časti! Ipak, gleda li se dijalektički, eurohrvati paze i na hrvatsku narodnu čast. Najbolje se to ogleda u njihovu odnosu prema međunarodnom pravu. Eurohrvati, kao što se vidi na svakom koraku, malo drže do hrvatskoga nacionalnog prava, ali međunarodni su im ugovori – osobito kada su sklopljeni u zloj vjeri na štetu hrvatskoga naroda i njegove države – nešto što se mora bespogovorno provoditi, nešto sveto i vječno! To je „viteštvo“ pogibeljno. I za državu i za narod. Ali pojmovno nije nečasno, ni po hrvatskomu shvaćanju časti.

Takvo stanje stvari nameće mnoštvo teških pitanja na koja je eurohrvatska vlast zasad na njih gluha. Stoga ta pitanja, intonirana sudbinski, razdiru dušu politički osviještena Hrvata.

Hoćemo li ikada izjednačiti sve hrvatske državljane u političkim pravima? Hoćemo li ikada, mi pobjednici u Domovinskom ratu, prestati plaćati danak poraženom neprijatelju? Hoćemo li ikada jednim i jedinstvenim izbornim zakonom potvrditi moderno demokratsko republikanstvo Republike Hrvatske? Hoćemo li zaustaviti masovno iseljivanje Hrvata iz Hrvatske? Hoćemo li odbiti najezde ilegalnih migranata na naše granice? Hoće li nam naši saveznici (Talijani, Nijemci i Austrijanci) Hrvatsku pretvoriti u rezervat (hot spot) nepoželjnih azijskih i afričkih azilanata? Tko će uzdržavati taj rezervat? Hrvatska država ili milostinja bogatih zapadnoeuropskih država? Jesu li sve te nepogode, pa i „inkluzivna“ protunarodna vladavina Andreja Plenkovića – samo zasad vidljiv dio cijene koju smo platili za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji?

Eurohrvatska vlast na ta pitanja – šuti. Stoga je narod počeo sam tražiti odgovore. I naišao na nevjerojatan otpor. Vlast grdi narod: To, svjetino, nije tvoj posao! Narod se smije: Nije naš posao, ali naša je koža na bubnju! Moja neznatnost sa simpatijom gleda taj „hod za život“ Republike Hrvatske. I toplo se nada da ne će klonuti.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

KOŽUL: U BiH nastupio raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini nastupio je raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata, kazao je danas zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul. Podsjetio je da je u ovoj godini u BiH ušlo nekoliko tisuća migranata te rekao da HDZ traži od nadležnih institucija sve relevantne podatke i o broju migranata, ali i o kapacitetima s kojima država raspolaže “u cilju sanacije posljedica ove krize”.

Iznio je podatak da Služba za poslove sa strancima ima 230 zaposlenih, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 789, Granična policija 2.500 zaposlenih, ali i upitao što je sve urađeno u rješenju ovog pitanja.

Napomenuo je da BiH nedostaju i zakoni koji će tretirati ovu oblast te je naglasio da će HDZ predložiti set zaključaka kojima će zatražiti sveobuhvatnu informaciju o tome, a u kojoj će biti podaci o ovoj situaciji u operativnom dijelu, ali i sigurnosnom smislu. Zatražit će da se onda o njoj kvalitetno vodi rasprava na sjednici koja je planirana za početak idućeg mjeseca, međutim, rasprava je nastavljena kada je zastupnik Nezavisnog bloka Senad Šepić naglasio da je situacija u Unskoj županiji preteška.

Napomenuo je da osim problema sa smještajem postoje socijalni i politički problemi u sredinama u kojima migranti najviše borave, podsjećajući da je s početka godine tražio da se donesu mjere i napravi kvalitetna akcija nadležnih kako se ovo ne bi dogodilo.

Tijekom rasprave zastupnicima se obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je upozorio da nedostaje kapaciteta za adekvatan odgovor kada je u pitanju povećan priliv migranata te da nedostaju sredstva za osiguranje većeg broja policajaca koji bi štitili granicu. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je da ministar nije govorio o strukturi migranata kao ni o bezviznom režimu kojeg je Srbija uspostavila s Iranom odakle u BiH najviše dolazie nelegalnih migranata.

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović je upozorio na reakciju ministra Mektića kada je u pitanju bilo zaustavljanje kolone migranata na putu do Mostara i Izbjegličkog centra u Salakovcu prije mjesec dana, kada su najavljena uhićenja. Na to je ragirao dopredsjedatelj Doma Šefik Džaferović (SDA) koji je kazao da su sve institucije na ono što se dogodilo u tom konkretnom slučaju na Ivan-sedlu trebale reagirati, a ne samo Mektić. – To što se dogodilo na Ivanu taj dan najgrublji je napad na ustavni poredak zemlje jer je lokalna odnosno kantonalna policija zaustavila izvršenje odluke institucija BiH i neka se presaberu i razmisle oni koji su to učinili – kazao je.

Za njega je to bila teška povreda Daytonskog mirovnog sporazuma i predstavlja kazneno djelo jer je sloboda kretanja temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma zbog čega bi se počinitelji trebali pripremiti na odgovornost. Potom je reagirala dopredsjedateljica Borjana Krišto (HDZ) upitavši postoji li u konkretnom slučaju odluka Vijeća ministara te postoji li pravilnik kako i na koji način se upućuju migranti. Ultimativno je nakon toga Gasal-Vražalica tražila pauzu uime Kluba DF-a dok se zastupnicima ne dostavi materijal, a njenom zahtjevu udovoljio je predsjedatelj Doma Mladen Bosić (SDS). Raspravu o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu zatražili su zastupnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori