Pratite nas

Hrvatska

Vlada usvojila rebalans i proračun za iduću godinu

Objavljeno

na

Vlada je u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna. U proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Usvojila je i paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te uredbu o minimalnoj plaći.

– Smanjuje se stopa nezaposlenosti. Smanjenje javnoga duga je jedna od naših ambicija oko uvođenja eura. Imamo izrazito ubrzano smanjenje javnoga duga. Povećavamo fiskalni kapacitet za 1,8 milijardi kuna, pošto ne idemo na smanjenje PDV-a. Ovo je četvrti proračun ove Vlade i mislim da samo sugrađanima i slici zemlje na ekonomskom planu osigurali pozitivan, predvidljiv kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Prijedlog proračuna na projekciji rasta BDP-a za 2,5 posto

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

Od PDV-a 55,9 milijardi kuna

– Od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 mlrd.kn, što je rast za 7,9% u odnosu na prvotni odnosno 3,5% u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 mlrd.kn, što je porast za 5,4 odnosno 2,3%. Proračunski prihodi od poreza na dobit u idućoj su godini planirani s 9,3 mlrd.kn, što je 5,9% više nego u originalnom proračunu za 2019. odnosno 1,9% više u odnosu na rebalans. Prihod od doprinosa bi iduće godine trebao rasti za 3,9%, na 25 mlrd.kn.

Prihod od pomoći bi u 2020. trebao iznositi 18,8 mlrd.kn, što je za 7,5% više u odnosu na originalni a 23,2% u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova. Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 mlrd.kn, što je rast za 6,7 odnosno 2,6%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 u odnosu na rebalans proračuna.

Rastu rashodi za mirovine i plaće

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 mlrd.kn, što je za 5% ili 7 mlrd.kn više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 mlrd.kn. S ovim proračunom i odgovornom fiskalnom politikom svi smo na dobitku i svi smo dobitnici”, ocijenio je Marić osvrćući se na proračunske stavke pojedinih proračunskih korisnika odnosno ministarstava.

Plaće za prosvjetu na rashodima za pomoći

Naime, u samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 mlrd.kn, što je za 6,3 mlrd.kn, ili za 21,7%, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 mlrd.kn sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 mlrd.kn u odnosu na originalni odnosno za 1,2 mlrd.kn u odnosu na rebalans proračuna. Marić objašnjava kako je taj porast za plaće u skladu i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 %. Ponovio je također kako je do sada osnovica povećana za 11,8%, a s povećanjem planiranim za 2020. će rasti za 18,3%.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. Pri tome je Marić izdvojio da je u tom iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Veći materijalni troškovi

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790 ,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna. Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu. Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Rebalansom prihodi veći 1,6 milijardi kuna, rashodi manji 1,3 milijarde

Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna. Ključna poruka je da se ukupna rashodna strana iz općih izvora ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni  – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna. Najznačajnija smanjenja se pak odnose  na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna.

Dogovor rebalansa za ovu i prijedloga proračuna za iduću godinu te paket poreznih zakona postignut je u srijedu poslijepodne nakon sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Razmjeri štete za gospodarstvo su ogromni, sasvim je jasno da je ovo veća kriza nego 2008.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon obilaska u potresu oštećenih objekata u Gornjoj i Donjoj Stubici progovorio je o stanju oštećenih objekata nakon potresa, zakonu koji Vlada planira donijeti, kao i pandemiji koronavirusa.

S njim su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Dobili smo kompletnu snimku stanja u Zagrebu iz zraka, ta slika nije nimalo optimistična. Većinu dimnjaka treba otkloniti, moramo osigurati objekte, struka mora dati procjenu može li se živjeti u njoj ili ne, rekao je.

Moj je dojam da su razmjeri štete veći nego što se čini, u centru Zagreba, u Markuševcu, Čučerju, Kašini i drugim naseljima. Slijedi veliki posao statičara, inženjera građevine. Obnova će trajati dugo. Jasno je da nemamo dovoljno ljudi koji osiguravaju sve objekte, veliki broj ljudi nema sredstava za popraviti kuće, vidi se da ljudi pogođeni.

Odgovarao je i na pitanja novinarima o kontroverzama oko praćenja osoba koje su u samoizolaciji.

Mi smo mijenjali Zakon o civilnoj zaštiti, Nacionalni stožer donosi odluke na temelju tog zakona. Ovo su posebne okolnosti koje zahtijevaju posebne mjere, tri milijarde ljudi u svijetu je u karanteni ili im je ograničeno kretanje. Nama je najvažnija sigurnost građana, vidjeli ste podatke o zaraženima. U Italiji je smrtnost 10 posto, kod nas je mala, sve što poduzimamo je primjereno, onako kako treba. Dijalog sa Saborom je dobar, ne vidim potrebu da se donose druge, posebne odluke, Sabor funkcionira i to je najvažnije, komentirao je Plenković traženje oporbe da Sabor odluči o mjerama kojima se ograničava sloboda građana.

Govorio je i o gospodarskim mjerama za spas ekonomije.

Razmjeri financijske štete su ogromni i veliki, pažljivo se konzultiramo sa svima. Ova je šteta, bez dileme, prouzročena pandemijom, veća i teža nego u vrijeme krize 2008., to je sasvim jasno. Nalazimo se u okolnostima u kojima ćemo donositi više valova mjera, olakšali smo sve što možemo, posebno privatnom sektoru. Idući tjedan idemo s novim paketom mjera, nema naznaka kad će biti lijeka za pandemiju. Ne znamo koliko će trebati vremena, to nas stavlja u posebne okolnosti, mi ćemo maksimalno angažirano donositi poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana, to će tražiti solidarnost svih nas, nalazit ćemo sredstva na domaćem i stranom tržištu, poručio je Plenković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zoran Milanović: Država svakome tko je u ovom trenutku ostao bez posla treba garantirati bar minimalac

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u subotu da država treba ekonomski najugroženijima zbog epidemije koronavirusa poslati jasnu poruku da će na konkretan način stati iza njih, odnosno da svakome tko je u ovom trenutku ostao bez posla treba jamčiti bar minimalac.

“Važno je da onima koji su ekonomski najugroženiji, koji su na vjetrometini, vrlo rano pošalju jasnu poruku – tu smo uz vas. Jer ljudi koji otpuštaju radnike, zatvaraju firme i praktički su na ‘umjetnom disanju’ trebaju jasnu poruku da će hrvatska država na konkretan način stati iza njih. Nisu im dovoljna samo dobronamjerna obećanja”, rekao je Milanović novinarima nakon obilaska Medicinskog i Pravnog fakulteta te Rektorata zagrebačkog Sveučilišta.

Milanović je kazao da nije pozvan u Vladin krizni savjet za gospodarstvo jer mu tamo niti nije mjesto, no uvijek je spreman za razgovor. Ne želim unositi pomutnju u stvari za koje nisam nadležan, poručio je, svaki je savjet dobrodošao ali odluke donosi Vlada.

Ocijenio je kako su dosadašnje Vladine mjere “ekonomski štit” i zaštita onih kojima je pomoć najpotrebnija te da će se one mijenjati u hodu. Milanović smatra da je tu ponajviše došlo do nesporazuma i raskoraka u komunikaciji između Vlade i onih koji najviše pate, desetaka tisuća ljudi koji rade u privatnom sektoru i koji nemaju jaku likvidnost.

Drži kako se javni sektor treba uključiti u nošenje tereta krize pa prvom prilikom treba plaće u tom sektoru smanjiti za određeni postotak, ali ne na minimalce. “To je vrlo loša ideja moralizatora i demagoga. Ali da se te plaće smanje što prije pa ćemo za pola godine vidjeti gdje smo”, kazao je.

Država svakome tko je u ovom trenutku ostao bez posla treba garantirati bar minimalac. Svakome, poručio je Milanović. (Hina)

MMF: Jasno je da je svijet zakoračio u recesiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari