Pratite nas

Hrvatska

Vlada usvojila rebalans i proračun za iduću godinu

Objavljeno

na

Vlada je u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna. U proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Usvojila je i paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te uredbu o minimalnoj plaći.

– Smanjuje se stopa nezaposlenosti. Smanjenje javnoga duga je jedna od naših ambicija oko uvođenja eura. Imamo izrazito ubrzano smanjenje javnoga duga. Povećavamo fiskalni kapacitet za 1,8 milijardi kuna, pošto ne idemo na smanjenje PDV-a. Ovo je četvrti proračun ove Vlade i mislim da samo sugrađanima i slici zemlje na ekonomskom planu osigurali pozitivan, predvidljiv kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Prijedlog proračuna na projekciji rasta BDP-a za 2,5 posto

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

Od PDV-a 55,9 milijardi kuna

– Od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 mlrd.kn, što je rast za 7,9% u odnosu na prvotni odnosno 3,5% u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 mlrd.kn, što je porast za 5,4 odnosno 2,3%. Proračunski prihodi od poreza na dobit u idućoj su godini planirani s 9,3 mlrd.kn, što je 5,9% više nego u originalnom proračunu za 2019. odnosno 1,9% više u odnosu na rebalans. Prihod od doprinosa bi iduće godine trebao rasti za 3,9%, na 25 mlrd.kn.

Prihod od pomoći bi u 2020. trebao iznositi 18,8 mlrd.kn, što je za 7,5% više u odnosu na originalni a 23,2% u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova. Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 mlrd.kn, što je rast za 6,7 odnosno 2,6%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 u odnosu na rebalans proračuna.

Rastu rashodi za mirovine i plaće

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 mlrd.kn, što je za 5% ili 7 mlrd.kn više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 mlrd.kn. S ovim proračunom i odgovornom fiskalnom politikom svi smo na dobitku i svi smo dobitnici”, ocijenio je Marić osvrćući se na proračunske stavke pojedinih proračunskih korisnika odnosno ministarstava.

Plaće za prosvjetu na rashodima za pomoći

Naime, u samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 mlrd.kn, što je za 6,3 mlrd.kn, ili za 21,7%, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 mlrd.kn sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 mlrd.kn u odnosu na originalni odnosno za 1,2 mlrd.kn u odnosu na rebalans proračuna. Marić objašnjava kako je taj porast za plaće u skladu i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 %. Ponovio je također kako je do sada osnovica povećana za 11,8%, a s povećanjem planiranim za 2020. će rasti za 18,3%.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. Pri tome je Marić izdvojio da je u tom iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Veći materijalni troškovi

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790 ,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna. Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu. Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Rebalansom prihodi veći 1,6 milijardi kuna, rashodi manji 1,3 milijarde

Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna. Ključna poruka je da se ukupna rashodna strana iz općih izvora ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni  – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna. Najznačajnija smanjenja se pak odnose  na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna.

Dogovor rebalansa za ovu i prijedloga proračuna za iduću godinu te paket poreznih zakona postignut je u srijedu poslijepodne nakon sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari