Pratite nas

Hrvatska

Vlada usvojila rebalans i proračun za iduću godinu

Objavljeno

na

Vlada je u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna. U proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Usvojila je i paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te uredbu o minimalnoj plaći.

– Smanjuje se stopa nezaposlenosti. Smanjenje javnoga duga je jedna od naših ambicija oko uvođenja eura. Imamo izrazito ubrzano smanjenje javnoga duga. Povećavamo fiskalni kapacitet za 1,8 milijardi kuna, pošto ne idemo na smanjenje PDV-a. Ovo je četvrti proračun ove Vlade i mislim da samo sugrađanima i slici zemlje na ekonomskom planu osigurali pozitivan, predvidljiv kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Prijedlog proračuna na projekciji rasta BDP-a za 2,5 posto

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

Od PDV-a 55,9 milijardi kuna

– Od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 mlrd.kn, što je rast za 7,9% u odnosu na prvotni odnosno 3,5% u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 mlrd.kn, što je porast za 5,4 odnosno 2,3%. Proračunski prihodi od poreza na dobit u idućoj su godini planirani s 9,3 mlrd.kn, što je 5,9% više nego u originalnom proračunu za 2019. odnosno 1,9% više u odnosu na rebalans. Prihod od doprinosa bi iduće godine trebao rasti za 3,9%, na 25 mlrd.kn.

Prihod od pomoći bi u 2020. trebao iznositi 18,8 mlrd.kn, što je za 7,5% više u odnosu na originalni a 23,2% u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova. Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 mlrd.kn, što je rast za 6,7 odnosno 2,6%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 u odnosu na rebalans proračuna.

Rastu rashodi za mirovine i plaće

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 mlrd.kn, što je za 5% ili 7 mlrd.kn više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 mlrd.kn. S ovim proračunom i odgovornom fiskalnom politikom svi smo na dobitku i svi smo dobitnici”, ocijenio je Marić osvrćući se na proračunske stavke pojedinih proračunskih korisnika odnosno ministarstava.

Plaće za prosvjetu na rashodima za pomoći

Naime, u samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 mlrd.kn, što je za 6,3 mlrd.kn, ili za 21,7%, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 mlrd.kn sada se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 mlrd.kn u odnosu na originalni odnosno za 1,2 mlrd.kn u odnosu na rebalans proračuna. Marić objašnjava kako je taj porast za plaće u skladu i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za “2+2+2 %. Ponovio je također kako je do sada osnovica povećana za 11,8%, a s povećanjem planiranim za 2020. će rasti za 18,3%.

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. Pri tome je Marić izdvojio da je u tom iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Veći materijalni troškovi

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790 ,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna. Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu. Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.

Rebalansom prihodi veći 1,6 milijardi kuna, rashodi manji 1,3 milijarde

Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna. Ključna poruka je da se ukupna rashodna strana iz općih izvora ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni  – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna. Najznačajnija smanjenja se pak odnose  na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna.

Dogovor rebalansa za ovu i prijedloga proračuna za iduću godinu te paket poreznih zakona postignut je u srijedu poslijepodne nakon sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Prošla godina za hrvatsku vojnu industriju bila je najlošija u proteklih pet pa i više godina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Prošla godina za hrvatsku vojnu industriju bila je najlošija u proteklih pet pa i više godina, piše u petak Večernji list.

Prema godišnjem izvješću o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe, koje je Vladi u četvrtak podnio ministar gospodarstva Darko Horvat, vojna industrija izvezla je samo 493 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu 2018. izvoz im je prepolovljen, a u odnosu na rekordnu 2016., kada je Hrvatska izvezla oružja za gotovo 1,7 milijardi kuna, rezultat je tri i pol puta lošiji.

To izvješće uvijek je obavijeno tajnom jer se ne navode imena proizvođača i vrste proizvoda, no do sada je hrvatski izvoz oružja uvijek ovisio o poslovanju i prodaji karlovačkog giganta HS Produkta, koji čini više od polovice ukupnog hrvatskog izvoza oružja. Tako je bilo i rekordne 2016., kada smo izvezli oružja u vrijednosti od 224 milijuna eura, uglavnom stoga jer su Karlovčani te godine u SAD-u prodali rekordnu količinu od 575 tisuća pištolja, čime je Hrvatska čak izbila na treće mjesto dobavljača pištolja za SAD.

Toliki uspjeh temeljio se tada na strahu američkih građana koji su očekivali da će tadašnji predsjednik Barack Obama zakonski znatno otežati nabavu oružja, piše dnevnik. Čim je na čelo SAD-a došao Donald Trump, dogodio se zamjetan pad potražnje i prodaja je pala 20 posto. Taj trend inače je dobro poznat HS Produktu, jer kada SAD ima republikanskog predsjednika, prodaje puno manje oružja nego kad je na čelu države demokrat, pa je i 2019. bila rekordno loša. Predsjednik uprave Željko Pavlin potvrđuje da im je u odnosu na 2018. promet više nego prepolovljen, iznosio je tek 340 milijuna kuna dok je za usporedbu u 2016. bio 921 milijun kuna.

“Na sreću u 2020. proizvodnja pištolja toliko nam je porasla da ćemo vjerojatno već u srpnju postići bolji rezultat nego cijele prošle godine”, kaže Pavlin.

Pad oružja, međutim, nije vezan isključivo za HS produkt.U godinama kada smo izvozili više od 200 milijuna eura znatan dio odnosio se i na izvoz tzv. neperspektivnog oružja, iza čega se krio izvoz u Jordan i Saudijsku Arabiju, uz dogovor sa SAD-om. Uz to na ista mjesta izvozili smo i protuoklopne topove, rakete za VBR i ručne bacače granata, a sve zajedno u godišnjoj vrijednosti od 20 do 80 milijuna USD. U 2019. tog izvoza više nema, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Hrvatska će od Europske unije dobiti više od 20 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku da će Hrvatska osim 10 milijardi eura iz najavljenih europskih sredstava za gospodarski oporavak dobiti još najmanje toliko za sedmogodišnji proračun. Plenković je u Dnevniku također objavio da će na parlamentarnim izborima nositi HDZ-ovu listu u prvoj jedinici.

Plenković je rekao da će Hrvatska od sredstava koje ukupno iznose 750 milijardi eura dobiti nešto više od 10 milijardi, od čega su tri četvrtine bespovratna sredstva, a jedna četvrtina mogućnost zajmova.

– To je sve skupa oko 20 posto našeg BDP-a, a povrh toga, mogu reći hrvatskoj javnosti, dobit ćemo još najmanje toliko, a sigurno i više, jer ćemo i pregovarati, za sedmogodišnji proračun. Mi ćemo u sljedećih sedam godina, od 2021. do 2027., za investicije, razvoj, ravnomjerni razvoj Hrvatske, radna mjesta, gospodarstvo, digitalizaciju, za zelenu Hrvatsku u smislu zaštite okoliša i izlazak iz krize imati od Europske unije više od 20 milijardi eura, poručio je Plenković.

Dodao je da ovih svježih 10 milijardi ide za razdoblje do kraja mandata ove Komisije, od 2020. do 2024.

– Logika ovog dokumenta Komisije vrlo je slična mjerama koje smo mi poduzeli kao Vlada, rekao je Plenković.

Plenković je također rekao da je Hrvatska osnažila svoj suverenitet snažnim pozicioniranjem na razini Europske unije.

“Gospodarstvo kompletno reaktivirano”

Plenković je naveo da imamo više od 10.000 novih osiguranika, novih novozaposlenih, te da je hrvatsko gospodarstvo kompletno reaktivirano. Što se tiče daljnjih mjera, rekao je da će pronaći sredstva, koja su već praktički predviđena, za sektor prometa, turizma, ugostiteljstva i organizacije različitih događanja.

Komentirajući odluku o otvaranju hrvatskih granica za deset država rekao je da idu k politici da se iz ove turističke sezone izvuče sve što se može izvući.

– Mislim da nije riječ o riziku, nego o potpori gospodarstvu, a mi ćemo kroz ovu aplikaciju koja je danas prezentirana imati podatke tko nam to ulazi u zemlju, rekao je Plenković.

O izborima

Plenković je rekao da je HDZ u procesu konzultacija za izborne liste jer su dobili puno više kandidata nego što ima mjesta, a kada sve konsolidiraju, u propisanom će roku, sredinom lipnja, prezentirati liste i dovršiti program.

Komentirajući poruke iz oporbe da se na izborima boji ići u prvu jedinicu pa da zato razmišlja da se kandidira u desetoj poručio je da želi nositi HDZ-ovu listu u prvoj jedinici. Rekao je da se Arsen Bauk iz SDP-a prepao da mu ne bi došao u desetu jedinicu jer mu je otac s Hvara, a majka iz Makarske i jer ima dosta dobar standing u toj jedinici.

– Ali neka se ne sekira, neka se ne boji, ja ću biti u prvoj izbornoj jedinici budući da sam i rođen u Zagrebu i živim ovdje, ovo je moj grad, i želim nositi HDZ-ovu listu u prvoj izbornoj jedinici, rekao je Plenković, dodavši da se veseli sučeljavanju.

Na pitanje koliko mandata očekuje rekao je da su zadnji put osvojili 61 mandat i bili uvjerljivi pobjednici.

– Nadam se da ćemo ponoviti taj rezultat i ovaj put, rekao je Plenković.

O Danu državnosti

Plenković je rekao da je jako sretan što je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja jer 25. lipnja nikad nije saživio s hrvatskim narodom. Bio je kritičan prema današnjim izjavama predsjednika Zorana Milanovića o 30. svibnja.

– Žao mi je da predsjednik Republike, s obzirom na zakone koji su na snazi, na taj način doživljava Dan državnosti. To nije dobro, rekao je Plenković.

Plenković: Hrvatska ukida zabranu prelaska granice nizu zemalja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari