Pratite nas

BiH

Vlada ŽZH usvojila prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa

Objavljeno

na

U cilju očuvanja što većeg broja radnih mjesta Vlada Zapadnohercegovačke županije na svojoj sjednici usvojila je prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. Riječ je o zakonskom rješenju koje donosi paket mjera za pomoć gospodarstvu. Između ostaloga, Vlada ZHŽ-a će, uz pomoć ovog zakona, u proračunu ZHŽ-a osigurati sredstva za isplatu minimalnih plaća za oko 2000 radnika iz privatnog sektora kojima je onemogućen rad na osnovi naredbi Županijskog stožera civilne zaštite.

Smanjivanje plaća

Naime, svaki poslodavac čijem je gospodarskom subjektu zabranjen rad na osnovi naredbi Županijskog stožera CZ, a koji nije otpustio radnike, dobit će sredstva za uplatu minimalnih plaća. Kako su nam potvrdili dopredsjednik Vlade ZHŽ-a i ministar financija Toni Kraljević i ministar gospodarstva Dario Sesar, ova mjera realizirat će se preko javnog poziva sukladno kriterijima koje utvrdi Vlada, a bit će isplaćeno s pozicije tekući prijenosi za gospodarstvo. Kako bi uspjela osigurati dostatnu količinu novca za isplatu spomenutih plaća, odnosno sačuvati oko 2000 radnih mjesta u privatnom sektoru koja svojim radom u normalnim uvjetima pune županijski proračun, Vlada ZHŽ-a umanjit će dio plaća u državnom sektoru.

Tako će osnovica za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija u institucijama vlasti u Zapadnohercegovačkoj županiji za svibanj i lipanj 2020. godine biti umanjena za 20 posto.

Za 10 posto bit će umanjena osnovica za izračun bruto plaće državnih službenika i namještenika u tijelima uprave ZHŽ-a, savjetnika u institucijama vlasti ZHŽ-a, zaposlenika u školama koje su korisnici proračuna ZHŽ-a i ostalih zaposlenika korisnika proračuna ZHŽ-a. Jednako smanjenje planirano je i za zaposlenike u izvanproračunskim fondovima, javnim ustanovama, agencijama i drugim pravnim osobama čiji je osnivač ZHŽ ili ZHŽ ima prava. Od mjera smanjenja plaće izuzeti su isključivo policijski službenici, zaposlenici domova zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ-a te Uprave za CZ ZHŽ-a. Članovima nadzornih odbora, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuje Skupština ZHŽ-a ili Vlada ZHŽ-a, a za svoj rad primaju naknadu, ista se ukida za mjesec svibanj i lipanj.

Pomoć gospodarstvu

Jedna od mjera je i oslobađanje plaćanja tekuće (godišnje) koncesijske naknade za korištenje, koja se izražava u postocima i odnosi se na godišnji bruto prihod nastao korištenjem javnih dobara, prirodnih bogatstava ili pružanja usluga ili po jedinici mjere – tona, m³, m² i litra i naknade za zauzetu površinu (ha) koncesionarima koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljen ugovor o koncesiji u kojima je Vlada ZHŽ koncesionar. Zakon oslobađa i od plaćanja zakupnine na zakup šumskog zemljišta.

Budući da je među zatvorenim gospodarskim subjektima velik broj ugostiteljskih objekata, Vlada ZHŽ-a usvajanjem zakona gospodarstvenike koji pružaju ugostiteljske usluge oslobađa obveze plaćanja porez na potrošnju alkoholnih pića, piva, bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja, tijekom trajanja nepogode i 90 dana od prestanka, piše Večernji List BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima u Kupresu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

U parku na platou ispred Hrvatskog doma u Kupresu u postavljen je središnji spomenik hrvatskim braniteljima poginulim na Kupresu.

V. d. načelnik općine Kupres Zdravko Mioč kazao je Feni da će se datum svečanosti otkrivanja spomenika naknadno odrediti u skladu s epidemiološkom situacijom.

”U razmatranju su dva datuma, a odluku ćemo uskoro donijeti. Želja nam je da se što više Kuprešaka i naših gostiju okupi na tom događaju, stoga pratimo epidemiološku situaciju kod nas i u regiji, te ćemo u skladu s time odrediti datum svečanog otvaranja spomenika”, dodao je Mioč.

Četiri metra visok spomenik pod nazivom “Zahvalnost” djelo je akademskog slikara i kipara Ante Mamuša. Po riječima predsjednice Udruge poginulih i nestalih branitelja općine Kupres Nada Bagarić, spomenik je podignut u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskome ratu i Drugom svjetskom ratu, žrtve komunističkoga terora, kao i u spomen svih onih koji su kroz povijesti umirali za slobodu hrvatskog naroda.

Sredstva za izgradnju spomenika i spomen mjesta osigurao je Hrvatski narodni sabor BiH.

Foto: relax-portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari