Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Naš odgovor bit će žestok i ti kriminalci će to osjetiti

Objavljeno

na

Ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari je provokacija koja ima dva cilja.

Prvi je naškoditi ponovnom razvijanju rusko-turskih odnosa, a drugi, ne manje važan, narušiti i zakočiti mirovni proces u Siriji, teza je svih vodećih ruskih medija koji pri tome ponavljaju stav koji je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u ponedjeljak navečer, neposredno nakon atentata u Ankari, piše Večernji list

Kao odgovor Rusije na ubojstvo jednog od njezinih najistaknutijih diplomata navodi se izvjesno pojačanje udara na islamiste, pri čemu se očito ne misli samo na islamiste ISIL-a u Siriji.

Postoji mogućnost da će Rusija intenzivirati napade ne samo na islamističke postrojbe na sirijskoj bojišnici nego da bi mogla pokrenuti i specijalne operacije protiv islamističkih ćelija u zemljama u kojima Rusija danas nije vojno prisutna.

Naš odgovor bit će žestok i ti kriminalci će to osjetiti – ustvrdio je predsjednik Putin.

Istodobno, Rusija je odmah pojačala sigurnosne mjere i zaštitu svojih diplomatskih predstavništava u svijetu, ali i zaštitu turskih diplomata u Moskvi.

Dio ruske javnosti tvrdi da je glavni organizator atentata Fethullah Gülen, no ovo je malo izvjesno budući da je napadač, nekadašnji turski policajac, bio povezan s islamistima, ali je i prilikom atentata koristio parole ISIL-a.

S posla je otpušten u valu smjena koje su Tursku zapljusnule nakon neuspjelog puča sredinom godine.

Ruski istražitelji pokrenuli su istragu o atentatu, a u Tursku doputovao je i poseban tim koji treba utvrditi sve okolnosti napada i rasvijetliti tko stoji iza njega. Iako, što se Putina tiče, očito je sve jasno.

Jako dobro znamo tko je organizator, tko je atentatoru dao upute i naloge, i oni će vrlo brzo osjetiti da nam je sve jasno – ustvrdio je Putin.

Inače, ubijeni veleposlanik Andrej Karlov slovio je za jednog od najboljih ruskih diplomata i bio je vrlo smiren i blag čovjek. Ujedno, bio je i osobni Putinov prijatelj, što će, gotovo je sigurno, utjecati i na razinu vojnog odgovora koji sada priprema Rusija.

Napadi koji će sada početi bit će znatno jači od dosadašnjih, tvrde analitičari.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vijeće sigurnosti UN-a održat će prvi sastanak o koronavirusu u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a održat će u četvrtak sastanak o novom koronavirusu, prvi na kojem će raspravljati o mogućim utjecajima pandemije na međunarodnu sigurnost.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres brifirat će 15 članica na virtualnom sastanku iza zatvorenih vrata, priopćila je u ponedjeljak navečer Dominikanska Republika koja trenutačno predsjeda Vijećem.

Njemačka i još osam članica Vijeća zatražile su održavanje tog sastanka, prema informacijamam koje je dobila na uvid novinska agencija dpa.

Diplomati su rekli kako se čini da je Kina posebice skeptična glede tog sastanka zbog bojazni da bi države mogle uperiti prst u Peking.

Izvori su rekli za dpa da stalne članice Vijeća – Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Britanija i Francuska – već nekoliko tjedana planiraju sastanak čelnika država i vlada te da bi zbog toga moglo biti odgođeno sazivanje sastanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Vijeće je bilo suočeno s kritikama zbog toga što nije uspjelo usvojiti zajedničko stajalište o utjecaju pandemije koronavirusa na međunarodnu sigurnosti.

Louis Charbonneau iz Human Rights Watcha rekao je za New York Times da je već podijeljeno Vijeće sigurnosti “u potpunosti nestalo” u ovoj krizi.

Glavni tajnika UN-a Guterres, koji je nazvao pandemiju najvećim izazovom od Drugog svjetskog rata, nedavno je izrazio nezadovoljstvo zbog sporog globalnog djelovanja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Pandemija koronavirusa je najveći ispit Europske unije od njezina osnivanja

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa je najveći ispit Europske unije od njezina osnivanja, rekla je u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel i dodala da je važno da Unija iz ekonomske krize izazvane koronavirusom izađe snažna.

“Europska unija se, po mom mišljenju, suočava s najvećim ispitom od svojeg osnivanja”, rekla je Merkel. “Imamo veliki zdravstveni izazov koji, na različite načine, pogađa sve države članice”.

Pandemija novog koronavirusa odnijela je više od 50.000 ljudskih života u Europi, od čega 85 posto u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Europa je s ukupno 50.209 umrlih (na 675.580 zaraženih) najteže pogođeni kontinent pandemijom covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus.

Italija i Španjolska su najteže pogođene zemlje na svijetu.

U Italiji je umrlo 15.877 ljudi, a u Španjolskoj 13.055.

U Francuskoj je umrlo 8078 ljudi, a u Ujedinjenim Kraljevstvu 4934.

Njemačka ima najmanje 95.900 zaraženih i 1418 smrtnih slučajeva a u okviru napora da suzbije širenje novog koronavirusa, priprema se uvesti karantenu od 14 dana za građane koji se vraćaju iz inozemstva.

Mjera s kojom se u ponedjeljak složio tim njemačke vlade za borbu protiv Covida-19 primjenjivat će se na njemačke državljane, osobe s dugoročnim mjestom boravka u Njemačkoj i građane EU-a koji se vraćaju u zemlju nakon nekoliko dana u inozemstvu.

Nova mjera koja će se uvesti 10. travnja neće se odnositi na prekogranične radnike, one koji putuju poslom i radnike koji pružaju servisne usluge a moraju radi posla napustiti zemlju na nekoliko dana. Izuzeća se predviđaju i za vozače kamiona, medicinsko osoblje i putnike u tranzitu kroz Njemačku.

Osobama koje nisu državljani ili nemaju boravište u Njemačkoj još od sredine ožujka nije dopušten ulazak u Njemačku, osim ako nemaju “opravdan razlog za putovanje”.

Otkako je Njemačka uvela kontrole na svojim granicama s Austrijom, Švicarskom, Francuskom, Luksemburgom i Danskom 16. ožujka ulazak je odbijen za 70.000 ljudi, po njemačkom ministarstvu unutarnjih poslova. (Hina)

Stjepo Bartulica: Nova migracijska kriza pokazuje da se Europa priklanja Orbanu, ne Angeli Merkel

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari