Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Naš odgovor bit će žestok i ti kriminalci će to osjetiti

Objavljeno

na

Ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari je provokacija koja ima dva cilja.

Prvi je naškoditi ponovnom razvijanju rusko-turskih odnosa, a drugi, ne manje važan, narušiti i zakočiti mirovni proces u Siriji, teza je svih vodećih ruskih medija koji pri tome ponavljaju stav koji je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u ponedjeljak navečer, neposredno nakon atentata u Ankari, piše Večernji list

Kao odgovor Rusije na ubojstvo jednog od njezinih najistaknutijih diplomata navodi se izvjesno pojačanje udara na islamiste, pri čemu se očito ne misli samo na islamiste ISIL-a u Siriji.

Postoji mogućnost da će Rusija intenzivirati napade ne samo na islamističke postrojbe na sirijskoj bojišnici nego da bi mogla pokrenuti i specijalne operacije protiv islamističkih ćelija u zemljama u kojima Rusija danas nije vojno prisutna.

Naš odgovor bit će žestok i ti kriminalci će to osjetiti – ustvrdio je predsjednik Putin.

Istodobno, Rusija je odmah pojačala sigurnosne mjere i zaštitu svojih diplomatskih predstavništava u svijetu, ali i zaštitu turskih diplomata u Moskvi.

Dio ruske javnosti tvrdi da je glavni organizator atentata Fethullah Gülen, no ovo je malo izvjesno budući da je napadač, nekadašnji turski policajac, bio povezan s islamistima, ali je i prilikom atentata koristio parole ISIL-a.

S posla je otpušten u valu smjena koje su Tursku zapljusnule nakon neuspjelog puča sredinom godine.

Ruski istražitelji pokrenuli su istragu o atentatu, a u Tursku doputovao je i poseban tim koji treba utvrditi sve okolnosti napada i rasvijetliti tko stoji iza njega. Iako, što se Putina tiče, očito je sve jasno.

Jako dobro znamo tko je organizator, tko je atentatoru dao upute i naloge, i oni će vrlo brzo osjetiti da nam je sve jasno – ustvrdio je Putin.

Inače, ubijeni veleposlanik Andrej Karlov slovio je za jednog od najboljih ruskih diplomata i bio je vrlo smiren i blag čovjek. Ujedno, bio je i osobni Putinov prijatelj, što će, gotovo je sigurno, utjecati i na razinu vojnog odgovora koji sada priprema Rusija.

Napadi koji će sada početi bit će znatno jači od dosadašnjih, tvrde analitičari.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari