Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Nitko nas ne čuje, morat ćemo reagirati

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se osposobljavanje sustava proturaketne obrane NATO u Rumunjskoj negativno odražava na odnose Moskve sa Zapadom.

[ad id=”93788″]

On je istaknuo da Rusiju nitko ne čuje i da postoji opasnost da bude prinuđena reagirati.

On je u petak u Ateni poslije sastanka s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom rekao da je sada učinjen još jedan korak i podsjetio da Rusija od početka dvijetisućitih uporno ponavlja, kao mantru, jednu te istu stvar: “Bit ćemo prinuđeni nekako na to da odreagiramo”.

Putin je, međutim, precizirao da Rusija povodom razmještanja sustava PRO u Europi neće činiti ništa dok ne vidi rakete na susjednim teritorijama.

“Nas nitko ne čuje. Nitko s nama neće da pregovara. Osim uopćenih fraza, ne čujemo ništa. A uopćene fraze svode se na to da to nije usmjereno na Rusiju, da ne prijeti sigurnosti Rusije. Podsjetit ću da je prvobitno riječ bila o tome da je potrebno preduprijediti opasnost od Irana, riječ je bila o iranskom nuklearnom programu. Gdje je sada iranski nuklearni program? Nema ga”, rekao je Putin, prenosi Sputnik.

Putin je, govoreći o odnosima sa Turskom, istaknuo da Rusija želi obnoviti odnose s tom zemljom bez obzira na incident s ruskim bombarderom Su-24, navodi B92. Prema njegovim riječima, Rusija je u kontaktu s Turskom posredstvom raznih kanala, a Moskva čeka konkretne poteze turske strane, kojih za sada, kako je rekao, nema.

Kada je riječ o zapadnim sankcijama Rusiji, Putin je istaknuo da kada Zapad bude sazreo da ukine ograničenja, Moskva će učiniti identičan korak. Ruski predsjednik je rekao i da Kurdi u Siriji nisu problem Rusije.

“Rusija se ne bavi rješavanjem problema Kurda u Siriji, to je stvar vlada zemalja u kojima Kurdi žive. Ne bavimo se time. To uopće nije naša stvar. To je stvar kurdskog naroda, stvar vlada onih zemalja u kojima Kurdi žive”, rekao je Putin novinarima u Atini.

“U Siriji se bavimo borbom protiv terorističkih organizacija i očuvanjem legitimne strukture vlasti, s tim da tamo ništa ne bude uništeno i da na teritoriji Sirije ne vidimo ponavljanje libijskih događaja ili nešto još gore – somalijskih događaja. To ne želimo dozvoliti”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija, SAD, Europa, kao i niz zemalja među kojima i Turska, moraju prevladati nesuglasice radi pobjede nad terorizmom.

“I Rusija, i zemlje regije, uključujući Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, i SAD i, naravno, Europa – svi zajedno moramo to učiniti. Ali moći ćemo to učiniti tek onda kada shvatimo da terorizam prijeti svima nama i kada uspijemo prevladati proturječnosti koje nas dijele. To ćemo nekada obavezno morati učiniti”, rekao je ruski lider.

Grčki premijer Tsipras je istaknuo da dijalog njegove zemlje s Rusijom može podići na suštinski novi nivo odnose Ruske Federacije s Europskom unijom i NATO.

“Smatramo, kako se navodi i u zajedničkoj deklaraciji, da podizanje našeg dijaloga na suštinski drugačiji nivo može utjecati u teškom periodu, kada je riječ o unapređivanju odnosa Europske unije i Rusije i NATO i Rusije, kao i kada je riječ o učvršćivanju europske arhitekture sigurnosti u okviru OEBS-a”, rekao je Tsirpas.

Prema Tsiprasovim riječima, arhitektura sigurnosti u Europi ne može biti izgrađena bez učešća Rusije kao glavnog igrača.

“Nemoguće je imati arhitekturu sigurnosti u Europi bez Rusije u svojstvu činitelja te arhitekture. Takvi su naši principi”, rekao je Tsipras, prenosi B92. On je istaknuo i da je s Putinom razgovarao o situaciji u Ukrajini i da su strane istaknule da podržavaju ispunjavanje odredbi Minskog sporazuma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari