Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Nitko nas ne čuje, morat ćemo reagirati

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se osposobljavanje sustava proturaketne obrane NATO u Rumunjskoj negativno odražava na odnose Moskve sa Zapadom.

[ad id=”93788″]

On je istaknuo da Rusiju nitko ne čuje i da postoji opasnost da bude prinuđena reagirati.

On je u petak u Ateni poslije sastanka s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom rekao da je sada učinjen još jedan korak i podsjetio da Rusija od početka dvijetisućitih uporno ponavlja, kao mantru, jednu te istu stvar: “Bit ćemo prinuđeni nekako na to da odreagiramo”.

Putin je, međutim, precizirao da Rusija povodom razmještanja sustava PRO u Europi neće činiti ništa dok ne vidi rakete na susjednim teritorijama.

“Nas nitko ne čuje. Nitko s nama neće da pregovara. Osim uopćenih fraza, ne čujemo ništa. A uopćene fraze svode se na to da to nije usmjereno na Rusiju, da ne prijeti sigurnosti Rusije. Podsjetit ću da je prvobitno riječ bila o tome da je potrebno preduprijediti opasnost od Irana, riječ je bila o iranskom nuklearnom programu. Gdje je sada iranski nuklearni program? Nema ga”, rekao je Putin, prenosi Sputnik.

Putin je, govoreći o odnosima sa Turskom, istaknuo da Rusija želi obnoviti odnose s tom zemljom bez obzira na incident s ruskim bombarderom Su-24, navodi B92. Prema njegovim riječima, Rusija je u kontaktu s Turskom posredstvom raznih kanala, a Moskva čeka konkretne poteze turske strane, kojih za sada, kako je rekao, nema.

Kada je riječ o zapadnim sankcijama Rusiji, Putin je istaknuo da kada Zapad bude sazreo da ukine ograničenja, Moskva će učiniti identičan korak. Ruski predsjednik je rekao i da Kurdi u Siriji nisu problem Rusije.

“Rusija se ne bavi rješavanjem problema Kurda u Siriji, to je stvar vlada zemalja u kojima Kurdi žive. Ne bavimo se time. To uopće nije naša stvar. To je stvar kurdskog naroda, stvar vlada onih zemalja u kojima Kurdi žive”, rekao je Putin novinarima u Atini.

“U Siriji se bavimo borbom protiv terorističkih organizacija i očuvanjem legitimne strukture vlasti, s tim da tamo ništa ne bude uništeno i da na teritoriji Sirije ne vidimo ponavljanje libijskih događaja ili nešto još gore – somalijskih događaja. To ne želimo dozvoliti”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija, SAD, Europa, kao i niz zemalja među kojima i Turska, moraju prevladati nesuglasice radi pobjede nad terorizmom.

“I Rusija, i zemlje regije, uključujući Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, i SAD i, naravno, Europa – svi zajedno moramo to učiniti. Ali moći ćemo to učiniti tek onda kada shvatimo da terorizam prijeti svima nama i kada uspijemo prevladati proturječnosti koje nas dijele. To ćemo nekada obavezno morati učiniti”, rekao je ruski lider.

Grčki premijer Tsipras je istaknuo da dijalog njegove zemlje s Rusijom može podići na suštinski novi nivo odnose Ruske Federacije s Europskom unijom i NATO.

“Smatramo, kako se navodi i u zajedničkoj deklaraciji, da podizanje našeg dijaloga na suštinski drugačiji nivo može utjecati u teškom periodu, kada je riječ o unapređivanju odnosa Europske unije i Rusije i NATO i Rusije, kao i kada je riječ o učvršćivanju europske arhitekture sigurnosti u okviru OEBS-a”, rekao je Tsirpas.

Prema Tsiprasovim riječima, arhitektura sigurnosti u Europi ne može biti izgrađena bez učešća Rusije kao glavnog igrača.

“Nemoguće je imati arhitekturu sigurnosti u Europi bez Rusije u svojstvu činitelja te arhitekture. Takvi su naši principi”, rekao je Tsipras, prenosi B92. On je istaknuo i da je s Putinom razgovarao o situaciji u Ukrajini i da su strane istaknule da podržavaju ispunjavanje odredbi Minskog sporazuma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Cilj nam je štetu od brexita svesti na najmanju moguću mjeru

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u srijedu žaljenje zbog britanskog odbijanja sporazuma o Brexitu, ali je odbacila daljnje pregovaranje o ovom dokumentu.

“Mi sada želimo smanjiti nastalu štetu, a šteta će u svakom slučaju nastati izlaskom Velike Britanije, na najmanju moguću mjeru. Zato ćemo i dalje tražiti rješenja za kontrolirani izlazak Velike Britanije iz Europske unije”, rekla je njemačka kancelarka u srijedu uoči sastanka Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.

Ona je međutim, kako javlja agencija Reuters, odbacile mogućnost novih progovora o sadržaju sporazuma o Brexitu.

“Kancelarka je istodobno napomenula kako se neće odupirati razgovorima o preciziranju budućeg odnosa EU-a i Velike Britanije”, kazao je za Reuters neimenovani izvor.

Njemačka vlada je međutim spremna i na neuređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a.

Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) je britanskoj premijerki Theresi May poručila da je “sada na njoj red da nam kaže kako dalje”.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) poručio je Britancima da što je prije moguće daju do znanja koji su sljedeći koraci.

“Vrijeme za igre je iza nas”, rekao je Maas za javni servis Deutschlandfunk.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmeier (CDU) upozorio je na posljedice kaotičnog izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

“Svi bi bili gubitnici a posebice Britanci. To bi se negativno odrazilo na blagostanje, radna mjesta i stabilnost“, rekao je Altmeier za javni servis ZDF.

(Hina)

 

Zastupnici odbacili sporazum o brexitu premijerke May

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari