Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Nitko nas ne čuje, morat ćemo reagirati

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se osposobljavanje sustava proturaketne obrane NATO u Rumunjskoj negativno odražava na odnose Moskve sa Zapadom.

[ad id=”93788″]

On je istaknuo da Rusiju nitko ne čuje i da postoji opasnost da bude prinuđena reagirati.

On je u petak u Ateni poslije sastanka s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom rekao da je sada učinjen još jedan korak i podsjetio da Rusija od početka dvijetisućitih uporno ponavlja, kao mantru, jednu te istu stvar: “Bit ćemo prinuđeni nekako na to da odreagiramo”.

Putin je, međutim, precizirao da Rusija povodom razmještanja sustava PRO u Europi neće činiti ništa dok ne vidi rakete na susjednim teritorijama.

“Nas nitko ne čuje. Nitko s nama neće da pregovara. Osim uopćenih fraza, ne čujemo ništa. A uopćene fraze svode se na to da to nije usmjereno na Rusiju, da ne prijeti sigurnosti Rusije. Podsjetit ću da je prvobitno riječ bila o tome da je potrebno preduprijediti opasnost od Irana, riječ je bila o iranskom nuklearnom programu. Gdje je sada iranski nuklearni program? Nema ga”, rekao je Putin, prenosi Sputnik.

Putin je, govoreći o odnosima sa Turskom, istaknuo da Rusija želi obnoviti odnose s tom zemljom bez obzira na incident s ruskim bombarderom Su-24, navodi B92. Prema njegovim riječima, Rusija je u kontaktu s Turskom posredstvom raznih kanala, a Moskva čeka konkretne poteze turske strane, kojih za sada, kako je rekao, nema.

Kada je riječ o zapadnim sankcijama Rusiji, Putin je istaknuo da kada Zapad bude sazreo da ukine ograničenja, Moskva će učiniti identičan korak. Ruski predsjednik je rekao i da Kurdi u Siriji nisu problem Rusije.

“Rusija se ne bavi rješavanjem problema Kurda u Siriji, to je stvar vlada zemalja u kojima Kurdi žive. Ne bavimo se time. To uopće nije naša stvar. To je stvar kurdskog naroda, stvar vlada onih zemalja u kojima Kurdi žive”, rekao je Putin novinarima u Atini.

“U Siriji se bavimo borbom protiv terorističkih organizacija i očuvanjem legitimne strukture vlasti, s tim da tamo ništa ne bude uništeno i da na teritoriji Sirije ne vidimo ponavljanje libijskih događaja ili nešto još gore – somalijskih događaja. To ne želimo dozvoliti”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija, SAD, Europa, kao i niz zemalja među kojima i Turska, moraju prevladati nesuglasice radi pobjede nad terorizmom.

“I Rusija, i zemlje regije, uključujući Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, i SAD i, naravno, Europa – svi zajedno moramo to učiniti. Ali moći ćemo to učiniti tek onda kada shvatimo da terorizam prijeti svima nama i kada uspijemo prevladati proturječnosti koje nas dijele. To ćemo nekada obavezno morati učiniti”, rekao je ruski lider.

Grčki premijer Tsipras je istaknuo da dijalog njegove zemlje s Rusijom može podići na suštinski novi nivo odnose Ruske Federacije s Europskom unijom i NATO.

“Smatramo, kako se navodi i u zajedničkoj deklaraciji, da podizanje našeg dijaloga na suštinski drugačiji nivo može utjecati u teškom periodu, kada je riječ o unapređivanju odnosa Europske unije i Rusije i NATO i Rusije, kao i kada je riječ o učvršćivanju europske arhitekture sigurnosti u okviru OEBS-a”, rekao je Tsirpas.

Prema Tsiprasovim riječima, arhitektura sigurnosti u Europi ne može biti izgrađena bez učešća Rusije kao glavnog igrača.

“Nemoguće je imati arhitekturu sigurnosti u Europi bez Rusije u svojstvu činitelja te arhitekture. Takvi su naši principi”, rekao je Tsipras, prenosi B92. On je istaknuo i da je s Putinom razgovarao o situaciji u Ukrajini i da su strane istaknule da podržavaju ispunjavanje odredbi Minskog sporazuma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

ORBAN ‘ISTJERAO’ SOROSA IZ DRŽAVE

Objavljeno

na

Objavio

Zaklada The Open Society Foundations (OSF), kojom upravlja američki multimilijarder George Soros, u petak je najavila da će krajem kolovoza zatvoriti ured u Budimpešti i obustaviti svoje poslovanje u Mađarskoj, javlja Euractiv.

Orbanova je vlada nedavno nametnula posebna ograničenja nevladinim organizacijama putem paketa zakona popularno nazvanih „Stop Soros“, zbog miješanja u unutarnje stvari mađarske države, zaklada je zbog toga još u svibnju dala naslutiti na ozbiljno razmatra preseljenje svog sjedišta u Berlin.

– Iako još uvijek neki od kolega rade u našem sjedištu u Budimpešti, najkasnije do 31. kolovoza zatvorit ćemo svoja vrata u mađarskoj prijestolnici i poslovanje preseliti u “tolerantnije okruženje” – rekao je glasnogovornik zaklade Daniel Makonnen.

Uvjerljivom pobjedom na ovogodišnjim parlamentarnim izborima koji su se održali u travnju, Viktor Orban je osvojio svoj treći mandat na čelu mađarske vlade.

Tijekom kampanje je naglasio potrebu za jačanjem kontrole granica i obustavom svake pomoći pristižućim migrantima, a u tome je posebno istaknuo ‘kontraproduktivan’ angažman Soroseve zaklade.

Mađarski je premijer u lipnju parlamentu predstavio prijedlog zakona, popularno zvanog “Stop Soros” zakon, čija je glavna funkcija ograničavanje djelovanja neprofitnih organizacija čija platforma djelovanja podrazumijeva borbu za prava migranata. Zbog tog je zakona Europska unija već pokrenula disciplinarni postupak protiv Mađarske, zato što on navodno narušava “europske vrijednosti, slobodu i civilno društvo”.

– ‘Stop Soros’ zakon nedavno je stupio na snagu, a njime je migrantima koji preko Srbije dolaze u Mađarsku automatski odbijeno pravo traženja azila – rekao je Andras Lederer iz Mađarskog helsinškog odbora za ljudska prava.

 

Orban ukida zvijezdu petokraku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Inženjerska studija iz 2017. upozoravala na nestabilnost vijadukta u Genovi

Objavljeno

na

Objavio

Inženjerska studija koju je prošle godine naručila tvrtka za upravljanje talijanskim autocestama Autostrade upozoravala je na stanje betonskih nosača sajli koje su držale vijadukt što se ovoga tjedna srušio u Genovi, javljaju u petak dva talijanska medija.

Autostrade per l’Italia, u sastavu građevinske grupe Atlantia, upravlja dijelom autoceste A10 koji povezuje francusku granicu do Genove na kojoj je u utorak popustio vijadukt, ubivši 38 ljudi.

Vijadukt je imao problema i nedugo nakon izgradnje 1967., a neki potpornji ojačani su ranih 90.-ih, napominju stručnjaci.

Atlantia nije odmah komentirala izvještaj novina La Stampe i Repubblice koje su citirale studiju milanskog inženjerskog sveučilišta Politecnico iz studenog 2017.

Autostrada naglašava kako su sukladno zakonu kvartalno pratili stanje mosta i da su proveli dodatne provjere unajmljivanjem vanjskih stručnjaka.

No, studija je otkrila kako su potpornji na dijelu mosta koji se kasnije srušio reagirali na vibracije ”na način koji ne odgovara u potpunosti očekivanjima i zahtijevaju daljnju analizu”.

U studiji se kaže kako je anomalija bila povezana s korozijom metala u dijelovima nekih sajli. Jedna od zanimljivosti mosta bila je ta da su sajle ugrađene u beton, što otežava procjenu njihova stanja.

Novine naglašavaju kako je kompanija u svibnju najavila ulaganje od 20 milijuna eura u jačanje potpornja koji nisu bili ojačani od 1990.-ih.

(Hina)

 

Urušio se stotinu metara visok vijadukt iznad Genove

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari