Pratite nas

Politika

Vladimir Putin obratio se američkoj javnosti putem teksta u NYT-u: “Nitko ne želi da UN zadesi sudbina Lige Naroda”

Objavljeno

na

Povodom novog trenutka po pitanju Sirije, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je obratiti se direktno američkoj javnosti. To je učinio kao i mnogi prije njega, tekstom u najutjecajnijem američkom političkom listu, The New York Times. U tekstu iznosi niz važnih zaključaka. Ističe kako bi napad na Siriju bio kršenje međunarodnog zakona te kako je to nedopustiv potez koji bi mogao dovesti i do kolapsa UN-a ističući primjer Lige Naroda. Podsjetimo, raspadom Lige Naroda – tj. kada su tadašnja nacistička Njemačka i fašistička Italija, kao i Japan i Španjolska, izašle iz organizacije – otvoren je put prema Drugom svjetskom ratu.

Putin direktno upozorava kako bi “zaobilaženje” UN Vijeća Sigurnosti bio opasan potez koji može dovesti do “kaosa” u međunarodnim odnosima. Po pitanju Sirije ističe kako Rusija ne podržava sirijsku vladu, nego međunarodni zakon. Također napominje kako sve upućuje na to kako su kemijski napad – za koji ne sumnja da se dogodio – izveli pobunjenici. Napominje kako se aktualna situacija, prijedlog da se kemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu, mora iskoristiti za povratak diplomaciji te kako “jezik sile” mora prestati.

Podsjeća američku javnost na katastrofalne ishode vojnih intervencija u Iraku, Afganistanu i Libiji. Također ističe kako bi se u slučaju napada SAD svrstali na stranu fundamentalista te kako su ekstremisti u Siriji problem za sigurnost svih zemalja.

Naglasio je kako se nada da bi diplomacija mogla biti zajednički uspjeh SAD-a i Rusije. Također je istaknuo kako ima dobru komunikaciju s američkim predsjednikom, no ipak se osvrnuo na Obamino obraćanje naciji s početka ovog tjedna ističući: “Ekstremno je opasno svom narodu govoriti da je izuzetan, bez obzira kakva bila motivacija”.

Vladimir Putin: Molba za oprez iz Rusije

Najnovija događanja oko Sirije potaknula su me da se obratim direktno američkom narodu i njihovom političkom vodstvu. Važno je to učiniti u vrijeme nedostatne komunikacije između naša dva društva.

Naši međusobni odnosi su prošli kroz razne faze. Stajali smo jedni protiv drugih za vrijeme Hladnog rata. No, jednom smo bili i saveznici, i porazili smo Naciste zajedno. Univerzalna međunarodna organizacija – Ujedinjeni Narodi – osnovana je kako bi se spriječilo ponavljanje takvih devastacija.

Utemeljitelji UN-a shvaćali su kako se odluke po pitanju rata i mira trebaju donositi konsenzusom, te je uz američki pristanak veto Vijeća Sigurnosti stalnih članica ukomponiran u UN Povelju. Mudrost ove odluke osigurala je stabilnost međunarodnih odluka desetljećima.

Nitko ne želi da UN zadesi sudbina Lige Naroda, koja se raspala zbog nedostatka potpore. No, to je moguće ako utjecajne zemlje počnu zaobilaziti UN i pokretati vojne akcije bez autorizacije Vijeća Sigurnosti.

Potencijalni napad SAD-a na Siriju, unatoč snažnom otporu od strane mnogih zemalja i političkih i religijskih vođa, uključujući i Papu, rezultirao bi dodatnim nevinim žrtvama i eskalacijom, a sukob bi se potencijalno proširio i izvan sirijskih granica. Napad bi povećao nasilje i pokrenuo novi val terorizma. Napad bi također potkopao multilateralne napore po pitanju rješavanja iranskog nuklearnog problema kao i izraelsko-palestinskog sukoba te bi dodatno destabilizirao Bliski Istok i Sjevernu Afriku. Zbog napada bi cijeli sistem međunarodnog prava mogao izgubiti ravnotežu.

U Siriji se ne odvija borba za demokraciju, nego oružani sukob između vlade i opozicije u multireligijskoj zemlji. Postoji nekoliko zagovornika demokracije u Siriji, no postoji i više nego znatan broj Al-Qaeda boraca i ekstremista iz raznih pozadina koji se bore protiv vlasti. Američki State Department klasificirao je “Al-Nusra Front” i “Islamska Država Irak i Levant”, skupine koje se bore na strani opozicije, kao terorističke organizacije. Unutarnji konflikt, kojeg potpaljuje strano oružje koje se dostavlja opoziciji, jedan je od najkrvavijih u svijetu.

Plaćenici iz arapskih zemalja koji se bore ovdje, kao i stotine militanata iz Zapadnih zemalja, pa čak i iz Rusije, duboko nas zabrinjavaju. Zar se ne bi oni mogli vratiti u naše zemlje s iskustvom kojeg će zadobiti u Siriji? Podsjetimo, nakon borbi u Libiji, ekstremisti su krenuli u Mali. Ovo nas sve ugrožava.

Od samog početka, Rusija je zagovarala miran dijalog kako bi Sirijci mogli pronaći kompromis za svoju budućnost. Mi ne štitimo sirijsku vladu, mi štitimo međunarodni zakon. Moramo koristiti UN Vijeće Sigurnosti i vjerujemo kako je čuvanje reda i zakona u današnjem kompleksnom i turbulentnom svijetu jedan od načina kojima ćemo zadržati međunarodne odnose da ne potonu u kaos. Zakon je i dalje zakon i moramo ga se držati, sviđalo se nama to ili ne. Prema aktualnom međunarodnom zakonu, uporaba sile dopuštena je samo u slučaju samoobrane ili odlukom UN Vijeća Sigurnosti. Sve drugo je nedopustivo prema Povelji Ujedinjenih Naroda i tretiralo bi se kao čin agresije.

Nitko ne sumnja u to da je otrovni plin upotrijebljen u Siriji. No, sve upućuje na to da ga nije upotrijebila sirijska vojska, već opozicione snage, kako bi provokacijom doveli do intervencije svojih snažnih stranih zaštitnika, koji bi se u ovom slučaju svrstali na stranu fundamentalista. Nadalje, izvještaji da militanti planiraju još jedan napad – ovog puta protiv Izraela – ne mogu se ignorirati.

Alarmantno je da su vojne intervencije u unutarnje sukobe stranih zemalja postale uobičajena stvar za SAD. Da li je ovo u dugoročnom američkom interesu? Sumnjam. Milijuni diljem svijeta sve manje doživljavaju Ameriku kao model demokracije, već zemlju koja se oslanja na sirovu silu te zemlju koja sastavlja koalicije pod sloganom: “Ili ste s nama, ili ste protiv nas”.

No, sila se pokazala neefikasna i besmislena. Nitko ne može reći što će se desiti s Afganistanom nakon što se međunarodne snage povuku. Libija je podijeljena na plemena i klanove. U Iraku građanski rat i dalje traje, imamo desetke mrtvih svakog dana. U SAD-u mnogi su povukli paralelu između Iraka i Sirije te se pitaju zašto njihova vlada sada želi ponoviti grešku.

Bez obzira koliko precizno ciljano bilo sofisticirano oružje, civilne žrtve su neizbježne, uključujući starce i djecu, koje bi napadi navodno trebali zaštititi.

Svijet je reagirao pitanjem: ako ne možemo računati na međunarodni zakon, onda moramo pronaći nove načine kako osigurati svoju sigurnost. Zbog toga sve veći broj zemalja nastoji pribaviti oružje za masovno uništenje. Ovo je logika koja se slijedi: “Ako imate bombu, nitko vas neće napadati”. Pričamo o jačanju neproliferacije, dok se ona upravo ruši ovim potezima.

Moramo prestati koristiti jezik sile i vratiti se na put civilizirane diplomacije i političkih rješenja.

Nova prilika sprječavanja vojne akcije pojavila se zadnjih dana. SAD, Rusija i sve članice međunarodne zajednice moraju iskoristiti volju sirijskih vlasti da stave kemijski arsenal pod međunarodnu kontrolu i kasnije ga unište. Sudeći prema izjavama Baracka Obame, SAD vide ovo kao alternativu vojnom napadu.

Pozdravljam predsjednikov interes u nastavljanju dijaloga s Rusijom po pitanju Sirije. Moramo raditi zajedno da bi ova ideja zaživjela, kao što smo se i dogovorili za vrijeme summita G80 u Lough Ernu, Sjevernoj Irskoj, ovog lipnja. Moramo diskusiju vratiti natrag prema pregovorima.

Ako uspijemo izbjeći uporabu sile protiv Sirije, to će poboljšati atmosferu međunarodnih odnosa i ojačati naše međusobno povjerenje. To će biti naš zajednički uspjeh koji će otvoriti vrata prema suradnji i na drugim kritičkim pitanjima.

Moj rad i osobni odnos s Predsjednikom Obamom obilježen je rastućim povjerenjem. Cijenim to. Pomno sam proučio njegovo obraćanje naciji ovog utorka. Ne bih se složio s njegovim izjavama o američkoj izuzetnosti, kada je rekao da je politika SAD-a ono što “Ameriku čini drugačijom, ono što nas čini izuzetnima”. Ekstremno je opasno svom narodu govoriti da je izuzetan, bez obzira kakva bila motivacija. Postoje velike zemlje i male zemlje, bogate zemlje i siromašne zemlje, one s dugom demokratskom tradicijom i one koje tek pronalaze put prema demokraciji. Politike ovih zemalja su različite, ali svi smo mi različiti, no kada pitamo Gospodina za blagoslov, ne smijemo zaboraviti kako nas je Bog sve stvorio jednakima.

The New York Times/advance

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miro Bulj: ‘Grobari hrvatske neovisnosti danas vladaju državom’

Objavljeno

na

Objavio

Miro Bulj na predizbornom skupu Mosta u prepunom Boćarskom domu održao govor za pamćenje pred 2000 ljudi, piše MOST. Govor prenosimo u cjelosti:

“Danas je 28 godišnjica referenduma o hrvatskoj neovisnosti, kada se hrvatski narod odredio za samostalnu i neovisnu Hrvatsku i to trebamo ponavljati. Čak ni kada je Slobodan Milošević imao uzde vlasti nije uspio oduzeti hrvatskom narodu referendum, a sada kada su uzde vlasti uzeli Andrej Plenković i Lovre Kuščević koji provode njonjizam kao politiku nije vam dopušten referendum.

Nakon referenduma o neovisnosti imali smo krvavi rat, a u to vrijeme u inkubatoru Budimira Lončara u Ministarstvu vanjskih poslova stasali su kadrovi koji posljednjih godina upropaštavaju Hrvatsku, od Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Kolinde Grabar Kitarović i Zorana Milanovića. Oni su svirali flaute u podrumu MVP dok su naši mladi ginuli na bojištima. Nakon krvavog rata u procesu pristupanja EU klanjali su se Carli del Ponte i Haagu, slali su šlepere dokumenata u Haag, isporučivali su hrvatske generale. Oni su grobari hrvatske neovisnosti. Klanjanju se danas Tajaniu fašistu, Vučiću četniku kojeg su dočekivali s crvenim tepihom u Zagrebu, Junckeru koji ih štipa za guzicu po briselskim hodnicima, a nisu zaštitili hrvatskog ribara i seljaka. Ako izaberete bilo kojeg kandidata s Mostove liste čut će se glas hrvatskog običnog čovjeka u Briselu, upalit će se hrvatsko svjetlo u EU parlamentu.

Dajte nam potporu, izađite! Ne možemo sami, pretvorite ove EU izbore u referendum protiv njonjizma i anemične politike u Hrvatskoj!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Petrov: Želim Hrvatsku u kojoj ne treba partijska knjižica, već znanje i sposobnost

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pod sloganom “Zemlja borbe vrijedna”, Most nezavisnih lista održao je u nedjelju u Boćarskom domu završni skup pred izbore za Europski parlament, ‘mostovci’ su poručili kako će se u EU boriti za hrvatske interese i bolji život u Hrvatskoj.

“Svatko od naših 12 kandidata u Bruxelles se ide boriti za svoju domovinu, za svoj narod. I dok je drugima cilj klanjati se, ne bi li za sebe ugrabili koju fotelju, naš je cilj ponosno i ravnopravno predstavljati svoje ljude”,  kazao je čelnik Mosta i nositelj liste Božo Petrov, pred oko 1500 članova i simpatizera.

Podsjetivši da se prije 28 godina hrvatski narod na referendumu opredijelio za suverenu i samostalnu Hrvatsku, Petrov je istaknuo kako želi živjeti u Hrvatskoj u kojoj nije potrebna partijska knjižica već znanje i sposobnost.

“Danas gledamo suze roditelja koji su podizali i školovali svoju djecu, a sad ih šalju u Njemačku i Irsku. I zato smo danas tu, ljudi iz cijele naše domovine. Svi iz jednog razloga. Zato prkosno stojimo baš ovdje – jer ne damo da nam otmu san, hrvatski san o slobodi i dostojanstvu svakog čovjeka”, istaknuo je Petrov i pozvao građane da izađu na izbore, “dignu glas, odluče se i stvore priliku za sretnu, čestitu i ponosnu Hrvatsku”.

Na skupu je puštena i video poruka mladića Petra koji je odselio u Irsku.

Vrijeme je za pobunu protiv ‘zlatne mladeži’

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja kazao je kako je vrijeme da se otvoreno pobuni “potiv zlatne mladeži koja na naš račun jede zlatnom žlicom”.

“Izbori u nedjelju, 26. svibnja prva su prilika za to, prilika koju ne smijemo propustiti. Zajedno s našim kandidatima s liste broj 17 i svim Mostovcima diljem Hrvatske možemo već na tim izborima početi proces detronizacije briselskog princa Plenkovića, kao što su Nijemci započeli detronizaciju njegove pokroviteljice Angele Merkel koja je jučer pohodila posljednje poslušnike u Europi”, kazao je Grmoja. Vladajućima je poručio da bi “ako mostovce tretiraju kao kmetove, mogli dobiti Seljačku bunu”.

I Grmoja je pozvao građane da izađu na izbore. “Hrvatska je vrijedna borbe, svi vi ovdje ste vrijedni borbe, vaše su obitelji vrijedne borbe. Zato učinimo sve da u Europski parlament budu izabrani oni koji će se istinski boriti.“ poručio je.

Svih 12 Mostovih kandidata za Europski parlament kratko se obratilo okupljenima, naglašavajući motivaciju za odlazak u Europski parlament, domoljublje i odlučnost da građani bolje žive u Hrvatskoj, te važnost izlaska na izbore.

Mostovu listu broj 17 predvodi Petrov, slijede ga Sonja Čikotić, Ivan Prskalo, Ines Strenja, Ružica Vukovac, Robert Podolnjak, Ljubica Ambrušec, Nizar Shoukry, Ivan Bekavac, Mato Tomljanović, Ivan Matić, listu ‘zatvara’ Miro Bulj koji je  na 12. mjestu.

Mostov predizborni skup završio pjesmama “Moja domovina” i “Zovi samo zovi”,  vijorenjem hrvatskih zastava te stotinama bijelih i plavih balona.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari