Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin priseže na četvrti mandat, ključeve Kremlja imat će do 2024.

Objavljeno

na

Nakon više od 18 godina provedenih na vlasti, Vladimir Putin je simbol povratka Rusije na međunarodnu pozornicu, po cijenu snažne napetosti sa Zapadom.

Putin koji u ponedjeljak treba prisegnuti na četvrti predsjednički mandat pošto je na izborima 18. ožujka nadmoćno pobijedio osvojivši više od 76 posto glasova, drži ključeve Kremlja do 2024. kada će imati 72 godine.

Putin, bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000. zamijenivši Borisa Jeljcina na dužnosti predsjednika tada nestabilne i gospodarski slabe zemlje. Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog toga što je zahvaljujući prihodima od nafte donio zemlji stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.

Na međunarodnoj pozornici je nastojao obnoviti ruski utjecaj u svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a koji je nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća” i kaotičnih godina vladavine Borisa Jeljcina.

Tako je 2014. počeo obnavljati “veliku Rusiju” pripojivši joj ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.

Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja hladnog rata. Zapad usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.

Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju sportskom velesilom.

Putin stalno učvršćuje vlast

Rusija je 2014. bila organizator Zimskih olimpijskih igara u Sočiju koje su bile najskuplje u povijesti, ali su nakon objave McLarenova izvješća 2016. snove Kremlja raspršile optužbe za sustavno dopingiranje, što potonji poriče.

Kada je krajem 1999. Jeljcin podnio ostavku i imenovao ga premijerom koji ga ima nasljediti, Putin se već bio nametnuo kao prvi čovjek u zemlji, jedini sposoban da zajamči sigurnost nakon njegova odlaska.

Nakon lake pobjede na izborima 2000. Putin učvršćuje vlast opirući se na “strukture sile” (tajna služba, policija i vojska) i na bliske suradnike.

Ubrzo iz političke igre isključuje oligarhe, poslovne ljude koji su se obogatili u mutnim privatizacijama 1990-ih, a neposlušnike šalje iza rešetaka, poput vlasnika naftne kompanije Jukosa Mihaila Hodorkovskog.

Kremlj pojačava kontrolu i nad televizijskim mrežama koje mu smetaju zbog svog slobodarskog tona naslijeđena iz 90-ih.

Budući da po ustavu nije mogao obnašati više od dva predsjednička mandata, 2008. povjerava Kremlj svom premijeru Dmitriju Medvedevu i preuzima njegovu dužnost.

Krajem 2011. najavljuje povratak u Kremlj na novi mandat koji je u međuvremenu produljen na šest godina, što potiče veliki val prosvjeda u zemlji.

No prosvjedni pokret slabi kada u proljeće 2012. ponovo nadmoćno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Nakon toga u parlamentu se donose zakoni za koje oporba ocjenjuje da guše slobodu i omogućuju jaču represiju bilo kakva oblika prosvjedovanja.

Ruski oporbeni političar Navaljni pušten iz pritvora

Ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni objavio je u nedjelju na Twitteru da je pušten iz pritvora nakon što ga je u subotu privela policija tijekom prosvjeda protiv predsjednika Vladimira Putina u središtu Moskve.

Policija je oslobodila Navaljnog nedugo nakon ponoći.

On je napisao na Twitteru u nedjelju rano ujutro da je optužen za organiziranje javnog događaja bez dozvole te za opiranja policiji.

Njegov slučaj naći će se pred moskovskim sudom 11. svibnja, rekao je za Interfax odvjetnik protukorupcijske zaklade Navaljnog.

Navaljni je bio pozvao svoje pristaše diljem Rusije da izađu na ulice kako bi prosvjedovali protiv Putina u subotu, dva dana do njegove inauguracije nakon što je osvojio na izborima u ožujku četvrti predsjednički mandat.

Policija je uhitila 1600 ljudi diljem Rusije tijekom prosvjeda, uključujući više od 700 u Moskvi, izvijestio je portal za ljudska prava OVD-Info.

Ruska policija navodi da je bilo samo 300 uhićenja u prijestolnici i 200 u Sankt Peterburgu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari