Connect with us

BiH

Vladimir Šoljić: Herceg Bosna i danas živi kroz institucije Federacije BiH i države

Published

on

U praskozorje rata hrvatski prvaci iz Bosne i Hercegovine, na dan pada Vukovara i nakon što se već dogodio zločin u Uništima i Ravnom, odlučili su prije 29 godina utemeljiti Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, što se pokazalo presudnim za njihovu obranu i opstanak kao naroda, ali i očuvanje države BiH.

O ovim činjenicama treba stalno govoriti i ponavljati kako bi se ponovno posvijestilo Hrvatima, ali i drugoj javnosti, o istini, ističe Vladimir Šoljić koji je na čelu Glavnoga vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne, piše Večernji list BiH.

No, bošnjačka politika i mediji pod njezinim nadzorom sustavno sotoniziraju Herceg Bosnu stalno joj namećući okove UZP-a i tako nastoje ponavljanjem laži potvrđivati stereotip o Hrvatima kao zločincima, ekstremistima, radikalima, oduzimajući im narodna i politička prava, a u biti pokušavajući ih pretvoriti u manjinu.

Haaški sud, na kojega se pozivaju “pismoznanci”, uopće nije problematizirao uspostavu Hrvatske zajednice ni Republike Herceg Bosne. Dapače, u presudi “šestorki” naveo je kako se na jednome dijelu teritorija Herceg Bosne od siječnja do srpnja dogodio UZP iako su se na njezinu tlu događali zločini.- Presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u slučaju “Prlić” često se tumači pogrešno.

Spas za Hrvate

Sud nije zaključio da je uspostava Herceg Bosne UZP niti je utvrdio da je Hrvatska počinila agresiju na BiH. Sud nije zaključio da je stvaranje Herceg Bosne zločinački pothvat jer je Herceg Bosna osnovana prije nego što je UZP navodno nastao 1993.

MKSJ nije kriminalizirao uspostavu trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH niti je mogao. On nije bio nadležan donositi takve odluke – rekao je nedavno ugledni odvjetnik Luka Mišetić koji je branio generala Antu Gotovinu.

Za rat na teritoriju BiH, koji je započeo praktički šest mjeseci prije od onoga što se službeno tumači, u Ravnome, kada je ovo malo mjesto na obodima Popova polja sravnjeno sa zemljom, a ljudi ubijeni, u Sarajevu uopće nije bilo reakcije.

Dapače. Stigao je odgovor kako to “nije naš rat”. Identično se prethodno dogodilo i u selu Uništima u općini Grahovo. Ista šutnja i ignoriranje. A žrtve su bili Hrvati.

Sve to bilo je jasan signal kako se na službeno Sarajevo, koje se raspalo jer su se Srbi praktički povukli iz institucija, a Hrvati nisu imali razumijevanja bošnjačke strane, ne može računati te da se Hrvati moraju samoorganizirati. I jesu.

Najprije je utemeljena Hrvatska zajednica u Posavini, zatim središnjoj Bosni, a zajednički sastanak, koji je rezultirao Herceg Bosnom, održan je u Grudama 18. studenoga 1991. godine kada je vodstvo nad ovom zajednicom i Hrvatima preuzeo Mate Boban.

Od institucija HZ HB poslije je nastalo Hrvatsko vijeće obrane te Hrvatska Republika Herceg Bosna čiji se zakoni još uvijek primjenjuju u BiH i Federaciji BiH bez obzira na to koliko je nazivali takozvanom razni mrzitelji. Da nije bilo institucija Hrvatske zajednice Herceg Bosne, posve sigurno Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala.

Sva humanitarna, vojna i logistička pomoć za opkoljena bošnjačka područja išla je preko teritorija Herceg Bosne. Čak i u vrijeme kada su vođeni najteži hrvatsko-bošnjački sukobi.

Ta ista Herceg Bosna jedina je prihvaćala sve mirovne sporazume, od Cutilierova plana, Vance – Owenova ili Owen – Stoltenbergova do Washingtonskog ili Daytonskog sporazuma, dok su bošnjačka i srpska strana redovito odbijale planove za mirno rješenje.

Vladimir Šoljić tijekom rata bio je na čelu dvaju resora Vlade HZ HB te ocjenjuje zlonamjernim bošnjačke pokušaje da se Hrvate poistovjeti s UZP-om navodeći da su svi dokumenti vlasti HVO, HZ HB i HR HB bili javni, a sve odluke, uredbe i zaključci s tih sjednica objavljeni su u Narodnom listu kao službenom glasilu HZ HB.

– Na tim sjednicama nikad nije ni raspravljano, a kamoli da je donesena neka odluka, uredba, zaključak ili slično koji bi se mogli podvesti pod UZP – ističe Šoljić.

Kaže kako je na njegovu primjeru ratnog ministra obrane i gospodarstva najbolje vidljivo da su optužbe o UZP-u promašene.
– Nikad ni za što nisam ni osumnjičen ni okrivljen pa neka čitatelji zaključe bih li se trebao osjećati pripadnikom nekakva UZP-a.

Na ovaj način funkcionirala je cijela središnja izvršna vlast HZ HB – objasnio je. Po njegovu mišljenju, borba Hrvata za ravnopravnost nastavlja se i poslije rata s obzirom na to da je bošnjačka politička fronta jedinstvena.

Najveći stupanj jedinstva, praktički jednoglasje, sve bošnjačke i tzv. multietničke stranke imaju o pitanju osporavanja prava Hrvata o izboru legitimnih predstavnika u tijela vlasti u kojima se štite vitalni nacionalni interesi. Izborni zakon, koji Hrvatima osigurava jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima pri izboru legitimnih predstavnika, crvena je crta ispod koje ne smiju ići.

Za pravi odgovor na izborne manipulacije i prijevare trebat će mudrosti i odlučnosti, ali nema druge ako Hrvati ne žele prihvatiti status nacionalne manjine – smatra Šoljić.

Dotaknuo se i posljednjih ratnohuškačkih poruka bošnjačkog političkog lidera Bakira Izetbegovića koje je stavio u kontekst pokušaja nastavka agresije na Hrvate.

Nastavak funkcioniranja

– Sama pomisao da će se problemi u BiH rješavati oružjem umjesto demokratskim putem ne zaslužuje komentar nego zgražanje.

Zar nam uz pandemiju s kojom se bori cijeli svijet i uz sve probleme s kojima su suočeni narodi BiH trebaju haubice i granate da poruše ono što je bilo srušeno pa obnovljeno i da se poubija i progna ono što je ostalo u BiH u ratu i nakon njega? – smatra Šoljić i dodaje kako i ovakve poruke apsolutno opravdavaju obranu načela Herceg Bosne, njezina utemeljenja i postojanja.

I upravo je Herceg Bosna postala sastavni dio Federacije BiH, a poslije i institucija Bosne i Hercegovine, čime je i formalno nastavljeno njezino funkcioniranje. Svi pokušaji njezina osporavanja, negiranja i proglašavanja zločinačkom zapravo su isti pokušaji da se i Hrvate na takav način predstavi.

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari