Pratite nas

Pregled

Vlasnik vjetroparka Bašić: Ucjenjivali su me Hrvatske šume i Most

Objavljeno

na

Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.

Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš – Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna. Iako je Bašić, s obzirom na to da se trenutačno nalazi u BiH nedostupan hrvatskim istražiteljima, u intervjuu za Večernji list progovorio je o svom odnosu s Josipom Rimac, projektu Krš – Pađene i načinu na koji su ga čelni ljudi Hrvatskih šuma reketarili, o tome zašto je Most želio srušiti njegov projekt, kao i zašto ga je HDZ-ov ministar Tomislav Ćorić potom ponovno odobrio.

Njegova tvrtka Lager jedna je od najvećih u Europi u svojoj branši, a počeo je od prodaje rezervnih dijelova i viličara, prisjetio se Bašić za Večernji list

Istina je da su mene osobno kontaktirali iz policije te obavijestili da imaju nalog za pretragu prostorija u kojima boravim u Zagrebu. To sam odmah i bez problema prihvatio jer nijedan postupak od početka projekta gradnje vjetroelektrane nije bio nezakonit. Sve daljnje informacije o tome što im je bilo sporno saznao sam kasnije iz medija, izjavio je Milenko Bašić, vlasnik tvrtke C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš – Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna.

Bašić se trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini, no s obzirom na cijelu aferu s Josipom Rimac, priznao je da ne razumije kako se pogodovalo spomenutom projektu.

– Podsjećam da počeci projekta sežu još u 2003., a mi smo ga preuzeli 2012. s namjerom da što prije krenemo u realizaciju. Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak šest godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo? U razvijenim europskim zemljama razvoj projekta traje maksimalno dvije godine prije početka gradnje i jedino tako on može biti isplativ – rekao je Bašić koji se bavi privatnim biznisom posljednjih 30 godina.

Njegova tvrtka Lager jedna je od najvećih u Europi u svojoj branši, a počeo je od prodaje rezervnih dijelova i viličara, prisjetio se Bašić za Večernji list.

Unatoč USKOK-ovoj istrazi, vjetroelektrana je završena i puštena u cijelosti u rad sa svim potrebnim i zakonitim dozvolama.

– Nijedna dozvola nije dobivena mimo zakona i procedura, štoviše, neke nakon raznih opstrukcija i ucjena koje će se, nadam se, sada razjasniti u ovoj istrazi. Poznajem Josipu Rimac još od kada je bila gradonačelnica Knina u kojem se naša investicija razvijala. S njom smo surađivali, kao i s načelnicima ostalih općina u kojima se nalazi naš vjetropark, jer su te općine bile vrlo zainteresirane da se investicija uspješno realizira zbog toga što se od svakog proizvedenog kilovatsata lokalnoj zajednici uplaćuje 1 lipa. To znači da će Grad Knin i Općina Ervenik od C.E.M.P.-a godišnje imati oko 4,6 milijuna kuna prihoda – rekao je Bašić na pitanje u kakvim si je odnosima s osumnjičenom Rimac.

Bašić poznaje i Krunoslava Jakupčića s kojim je imao nekoliko sastanaka u Hrvatskim šumama.

– S Hrvatskim šumama imamo potpisan ugovor od 4. travnja 2017. (koji je potpisao g. Jakupčić), vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađene. Po tom ugovoru trebali smo izgraditi šumske putove poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma u roku od 12 mjeseci, što smo i ispunili i u izgradnju uložili 29 milijuna kuna. Nakon 18 mjeseci tijekom kojih su Hrvatske šume vršile razne pritiske i ucjenjivale investitora vezano uz iznos za koji će priznati izgrađene ceste, Šume šalju ponudu i procjenu izgradnje cesta na 9 milijuna kuna, iako je vrijednost radova 29 milijuna kuna. Da, bilo je pritisaka na nas da platimo nešto dva puta. Tako su nas natjerali da im izgradimo ceste, predamo ih bez nadoknade i godišnje plaćamo oko milijun kuna Hrvatskim šumama. Sve po tom međusobno potpisanom ugovoru koji je izradio i potpisao g. Jakupčić. Kasnije nas je tražio i vršio pritisak da na te iste ceste još platimo i služnost na 30 godina ili nam neće dati suglasnost za uporabnu dozvolu – rekao je Bašić.

Krš-Pađene – Hercegovci kod Knina ulažu 1,8 milijardi kuna

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Pregled

Rektor Boras o peticiji studenata Filozofskog fakulteta: To je dokaz da se bave politikom

Objavljeno

na

Objavio

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras za N1 je komentirao peticiju od 8000 potpisa za njegovu smjenu koju su studenti i profesori Filozofskog fakulteta odnijeli u Vladu.

“Mogu samo reći da je to peticija od prije mjesec dana, ne bih komentirao. Imamo sjednicu Senata i ne mogu komentirati”, rekao je kratko Boras za N1.

Na činjenicu da su studenti i profesori fakulteta peticiju odnijeli premijeru Andreju Plenkoviću, s obzirom na poziciju Sveučilišta, Boras je rekao:

“To je samo dokaz da se bave politikom, što se na Sveučilištu ne bi trebalo po Statutu i zakonu”, rekao je i odbio komentirati što očekuje od današnje sjednice.

Inicijativa za Filozofski uručila Vladi peticiju za ostavku Borasa

Predstavnici Inicijative za Filozofski u utorak su Vladi uručili peticiju s više od 8000 potpisa za neopozivu ostavku rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa nezadovoljni njegovom odlukom o suspenziji dekanice Filozofskog fakulteta Vesne Vlahović-Štetić.

Studenti i profesori okupili su se najprije ispred Filozofskog fakulteta noseći transparente s natpisima “Filozofski je naš”, “Nema primopredaje”, “Boras Damir 365” i drugim, a potom krenuli u prosvjednu šetnju od Filozofskog fakulteta do Trga Svetog Marka gdje su uručili potpise.

“Ovo je bila jedna kratka šetnja, ali ta šetnja je samo izraz naše borbe za sveučilište, ta borba neće završiti bez obzira tko bude obnašatelj dužnosti dekana prema ishodu današnje sjednice”, poručio je Neven Jovanović, odbijeni kandidat za dekana, te potom na porti Vlade uručio peticiju kojom se traži neopoziva ostavka rektora Borasa.

Podršku prosvjednicima došli su dati Katarina Peović, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić, svi iz platforme Možemo.

Prosvjednici su se kratko nakon predaje potpisa razišli.

Rektor Sveučilišta Damir Boras suspendirao je dekanicu Filozofskog fakulteta Vesnu Vlahović-Štetić zbog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Odluka o suspenziji temelji se na presudi Županijskog suda u Zagrebu kojom je Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje, odnosno mobing Ante Čovića kao zaposlenika Fakulteta, čime je ugrožavala dostojanstvo zaposlenika u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa.

U peticiji kojom se traži neopoziva ostavka rektora Borasa, uz ostalo se navodi da je uskrata suglasnosti za dekanski program kandidatu za dekana Filozofskog fakulteta, Nevenu Jovanoviću, bez ikakve mogućnosti rasprave, “kulminacija višegodišnjeg financijski i moralno dubioznog vođenja Sveučilišta koje pod vodstvom rektora Borasa ne samo da kontinuirano gubi na svom ugledu i međunarodnom rejtingu, već i na broju upisanih studenata”. (N1/Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Markotić: Maske, higijena i razmak – najvažnije u sprečavanju širenja koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

stockphoto

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić u ponedjeljak je rekla da je važno prakticirati nove mjere nošenja maski u trgovinama, kao i sve što je Nacionalni stožer za Civilnu zaštitu dosad propagirao – socijalnu distancu i higijenu.

“Od danas je u zatvorenim prostorima, trgovačkim centrima, svim uslužnim djelatnostima obavezno nošenje maski. Isto tako, sve ono što smo govorili, distanca i higijena, tri stvari koje su iznimno bitne, jednostavne i ne mogu biti jeftinije, a vrlo su uspješne za održavanje jednog normalnog stanja. Ako budemo to sve poštivali, možemo prakticirati novi normalni život, ako ne budemo prakticirali, moramo računati na još strože mjere”, istaknula je Markotić u emisiji HRT-a “Dobro jutro Hrvatska”.

Dodala je da je Hrvatska u proteklim mjesecima pokazala da može štititi svoje stanovništvo, ali da se svaki pojedinac mora ponašati odgovorno.

Što se tiče turističke sezone, Markotić je rekla da sve ovisi o ljudima koji dolaze.

“Ako se ljudi osjećaju sigurno, doći će. Naš je zadatak da jednostavno osiguramo sve da ti ljudi budu sigurni i da mi budemo sigurni, opet vrijede ista pravila. Turistički radnici su iznimno svjesni odgovornosti i rade maksimalno da sve to skupa provedu po svim pravilima”, istaknula je Markotić.

Dodala je da rizik treba svesti na najmanju moguću mjeru.

“Ako netko ide na ljetovanje, bitna je distanca, ukućani koji žive zajedno će se sasvim normalno ponašati. U svim zatvorenim mjestima okupljanja treba nositi maske, izbjegavati veća okupljanja na otvorenom također. Ako već i bude okupljanje, neka bude na otvorenom, ali neka bude higijena i razmak. Osobni je izbor svakoga da ne idu na mjesta gdje se ne pridržavaju mjera”, rekla je.

Markotić je naglasila – ako je na otvorenom gužva i nema distance – neka svatko odluči za sebe je li to dobro.

“Vjerujem da ljudi žele provesti odmor bez bolesti, ako prepoznaju s simptome, jako je važno javiti se institucijama što prije”, dodala je Markotić.

Rekla je kako virus napada sve ne samo starije osobe i kronične bolesnike te da je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilo par težih slučajeva kod mlađih ljudi.

“Mladi moraju biti odgovorni, ako i neće imati teže simptome, mogu virus prenijeti starijima i onima koji su u većoj opasnosti, ali i oni sami mogu imati teže simptome”, dodala je Markotić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari