Pratite nas

Vijesti

Vodostaj na rijeci Vrljici se popravlja

Objavljeno

na

Nakon vrlo snažnog potresa koji je u petak navečer zatresao i cijelu Imotsku krajinu, u subotu od ranih jutarnjih sati padala je razina rijeke Vrljike na njezinim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98% stanovnika Imotske krajine. Voda se nakon nekog vremena počela vraćati.

Rano u subotu razina vode kod prve ustave bila je oko 68 centimetara niža od razine prije potresa, da bi već oko 9 sati bila niža cijeli metar. Isti slučaj zabilježen je u svibnju 2004. kada se nakon potresa rijeka za nekoliko sati povukla u utrobu zemlje.

“Tijekom dana vodostaj u glavnom izvorištu Opačac je porastao za desetak centimetara što znači da se vodostaj rijeke Vrljike popravlja i po prvim informacijama nije ugrožen riblji fond i biljni svijet u toj rijeci”, rekao je gradonačelnika Imotskog Ivan Budalić za Hinu.

Istaknuo je kako su dio Vrljike,  na kojem je opao vodostaj, u poslijepodnevnim satima posjetili stručnjaci iz Hrvatskih voda zaduženi za biljni i životinjski  svijet rijeka te stručnjaci koji brinu o zaštiti okoliša.

“Očekujemo kako ćemo u večeras (subota) imati i informacije o njihovim stručnim saznanjima u vezi novonastale situacije na rijeci”, kazao je Budalić.

Podsjetio je  kako su i ranijih godina, nakon potresa, zabilježene slične pojave. “U takvim slučajevima smanji se kapacitet izbacivanja vode iz njihovih (riječnih) vrela”, rekao je Budalić.

U svibnju 2004., Vrljika se nakon potresa na nekoliko sati ‘povukla’ u utrobu zemlje, ali se ubrzo i ‘vratila’.

Jak potres s epicentrom u BiH, između Čitluka i Posušja zabilježen je u petak oko 22, 35 sati, u Hrvatskoj se osjetio u širem području od Sinja do Makarske. Magnituda mu je iznosila je 3,7 stupnja prema Richteru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Priopćenje za javnost: Mali podsjetnik za ‘modernog fra Didaka Buntića’

Objavljeno

na

Objavio

Zlorabe naziv HNS-a za predizbornu kampanju. Troše novac poreznih obveznika za čišćenje u partijskim majicama. Ne „izbjegavaju“ sučeljavanje, nego nemaju vremena od rezanja vrpci. Imaju, međutim, vremena za pisanje pamfleta protiv HRS-a po stranačkim „ad hoc“ formiranim „neovisnim“ portalima. Imaju vremena za širenje neistina na skupovima, piše u priopćenju Hrvatska republikanska stranka. Njihovo reagiranje donosimo u cijelosti:

Budući da, kako posljednjih dana govore po partijskim skupovima, „HRS širi grube neistine“ i da smo „šutjeli 4 godine, pa se probudili netom pred izbore“, malo ćemo podsjetiti aktualnog zaboravnog predsjednika Vlade HNŽ-a, koji za sebe kaže kako mu „drugi govore da je moderni fra Didak Buntić“, na pojedine aktivnosti tijekom „prospavanih“ 4 godine.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je 7. srpnja 2017. njegov ured odbio HRS-u dostaviti podatke o namjeni sredstava za „afirmiranje i održivi razvitak turizma u HNŽ-u“? To smo tražili jer je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja 2017. odobren utrošak od 410 000 KM za ove namjene, od kojih je dio otišao Safetu Oručeviću za potrebe njegove privatne organizacije koja širi notorne neistine o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, novcem poreznih obveznika. Ne samo to, tada Vlada donosi odluku kako su „zapisnici sa sjednica Vlade interni dokumenti“, o čemu je ovih dana govorio i CCI.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je njegov Ured odbio naš zahtjev za objavljivanjem Nacrta proračuna (i to za svaku godinu mandata), što su zakonom obvezni napraviti do 1. listopada u godini. Ovo smo tražili zbog opravdanih sumnji u nenamjensko i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, o čemu smo reagirali više puta i ranije te službenim putem pozivali pravosudne institucije na djelovanje.

Za one koji ne znaju, 0,5% svake neto plaće, 1% BDP-a svakog grada i općine, 0,5% BDP-a Županije ide u namjenski Fond za zaštitu i spašavanje. Ta sredstva se AKUMULIRAJU i smiju se trošiti ISKLJUČIVO prema propisanim kvotama i za programe i projekte koje je Skupština odobrila kroz Program razvitka. Od 2016. Skupština HNŽ-a nije donijela Program razvitka, a novac se troši! Odlukama Vlade, namjenskim novcima se kupuju vozila i oprema koji nisu plod bilo kakve strateški procijenjene potrebe niti bilo kakvog programa usvojenog na zakonodavnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Pozivajući se na Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ-a u Oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, tražili smo od zaboravnog predsjednika Vlade odgovor samo na jedno pitanje: troši li proračunski novac ili novac s računa za posebne namjene? U Proračunu nisu navedena, dakle idu s namjenskog računa, što je protuzakonito! Da je to tako, pokazalo je i revizorsko izvješće inspektorata FUCZ-a, na koje se također oglušio predsjednik Vlade.

Zaboravio predsjednik Vlade i kako smo dokazali nezakonitosti i korupciju u školskom sustavu, osobito kada se radi o upošljavanju u školama. Natječaji objavljeni u tiskovinama drugih država, diskriminacija kandidata, kršenje Zakona o obrazovanju, Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, o čemu posjedujemo čak i sudsko rješenje kako smo u pravu, ali se zaboravna Vlada (ne samo predsjednik) oglušuje i na odluke Suda i nastavlja po starim koruptivnim navikama, u čemu svesrdnu podršku imaju i od strane sindikata.

Sve ovo „zaboravni premijer“ zanemari, neka nam samo odgovori na pitanje koje smo poslali prije nekoliko tjedana, vezano za protuustavno u Salakovac dopremljene ilegalne migranti: Zašto Vlada HNŽ-a ne zatraži odluku o prenamjeni centra Salakovac i zakonsku odluku o premještaju migranata? Zaboravio premijer raditi svoj posao, jer da je ovo tražio mogla bi se podići tužba protiv Dragana Mektića i protuustavno dovođenje u pitanje sigurnosti stanovnika HNŽ-a.

Imamo mi još dosta primjera zaborava predsjednika Vlade i zaborava same Vlade, no ne želimo više dosađivati javnosti. Ako on i njegova stranka smatraju kako su ovo grube neistine i kako „idemo ispod pojasa“, zašto se ustručava sučeliti s nama? Zašto nam sve ovo u lice ne kaže? Čemu naručivanje članaka kod dežurnih piskarala? Čemu blaćenje i širenje neistina na stranačkim skupovima?

Još je samo deset dana kampanje. Ili pristanite na sučeljavanje i imajte smjelosti stvari reći u lice ili jednostavno prestanite „mobilizirati“ narod blaćenjem HRS-a.

Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari