Vojislavu Stanimiroviću kaznena prijava zbog sudjelovanja u ratnim zločinima u Borovom selu

[dropcap]M[/dropcap]nogo je gnušanja, nevjerice i razočaranja hrvatskoj javnosti svojim izjavama od osnutka hrvatske države priuštio predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. Posljednja u nizu sramotnih izjava Stanimirovića kako u školskim udžbenicima na srpskom jeziku u hrvatskim školama nema teksta o agresiji i četnicima jer Srbi smatraju da je to bio i građanski rat opet je šokirala i otvorila nikad zaboravljene stare rane. Koordinacija stradalničkih udruga iz Domovinskog rata grada Vukovara ogorčena je, a zbog spornih stavova prvog čovjeka SDSS-a Udruga Croatorum podignula je kaznenu prijavu. Svojim se izjavama, kažu iz Udruge, predstavnik srpske manjine ogriješio o Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je Hrvatski sabor donio još u listopadu 2000.godine.

U njoj, među ostalim, stoji da je oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u RH, te da je Hrvatska vodila oslobodilački i obrambeni, pravedan i legitiman rat. Taj isti Stanimirović donedavno je sjedio kao zastupnik u Hrvatskom Saboru, a plaća mu je stizala iz proračuna hrvatskih građana. Do danas se nitko od vladajućih nije oglasio po ovoj Stanimirovićevoj izjavi.  Dapače, Vojislava Stanimirovića je od Ruže Tomašić branio i premijer Zoran Milanović.

Njezino gostovanje u trećem Dnevniku HRT-a izazvalo je neviđen skandal i salve zgražanja kod vladajuće nomenklature. Iako, kako je objasnila Tomašić, u gostovanju nije optužila Stanimirovića da je bio četnik, već ‘da je bio s četnicima’, preko noći je završila na medijskom i političkom stupu srama. Premijer Milanović na nož je dočekao Ružine izjave te je uz bujicu najpogrdnijih mogućih uvreda, i kao političar i kao čovjek, optužio da je ‘uvrijedila Vojislava Stanimirovića’.

Kada se osvrtao na Tomašićkine izjave predsjednik Ivo Josipović komentirao ih je štiteći Stanimirovića:  ‘Nije sporno da je Stanimirović u vrijeme paradržave bio gradonačelnik Vukovara. Ali on je obuhvaćen Zakonom o oprostu nakon čega je postao punopravni član našeg društva’.

Prvo kapetan saniteta JNA , a potom i gradonačelnik okupiranog Vukovara, Stanimiroviću se ne zaboravlja članak objavljen 1993. godine u okupacijskim novinama ‘Vojska Krajine’ nakon pada vukovarske bolnice u kojem je napisao: ‘Tog 18. novembra 1991. pao je i poslednji bastion, poslednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar…”. Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice, s potpisom: “Bolnica ‘Sveti Sava'”. Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari, ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima.

Koordinacija stradalničkih udruga iz Domovinskog rata grada Vukovara upozorava da  je Vojislav Stanimirović ‘kriv za apokalipsu Vukovara i smrt gotovo 5000 Vukovaraca; ako ne već kao direktni egzekutor, ali onda sigurno po zapovjednoj odgovornosti’.

Velikosrpsku politiku pronosi dalje pa tako u intervjuu beogradskom listu Politika, prije tri godine, Stanimirović dodiruje vukovarsku ratnu 1991. godinu.  Nakon što je predsjednik Josipović po prvi put javno rekao da su u Vukovaru ubijani i srpski civili Stanimirović  izgovara ono što napokon i misli; da je takav potez od velikog značaja jer je do tada uvijek bilo rečeno da su Srbi počeli taj rat, što ne stoji.

Na kraju ako Stanimirović i jest obuhvaćen Zakonom o oprostu nakon čega je postao punopravni član našeg društva, kako je to rekao Josipović,  pravno amnestiran možda i jest, ali što je s političkom abolicijom? Na kraju krajeva upravo je Vojislav Stanimirović nakon pada okupiranog grada,  politički i sa srpskom vojskom, ostao djelovati u hrvatskom Vukovaru kao gradonačelnik.

O podizanju kaznene prijave protiv Vojislava Stanimirovića na novinskoj konferenciji u Vukovaru u utorak 25. lipnja izvijestit će novinarka Karolina Vidović Krišto, Josip Jurčević i ugledni odvjetnik Zvonimir Hodak.

dnevno.hr