Pratite nas

Pregled

Vojni ordinarij Bogdan: Pojedini glasovi žale za prošlim vremenima i preziru sve od osamostaljenja do danas

Objavljeno

na

foto HINA

Vojni ordinarij Jure Bogdan kazao je u nedjelju na svečanoj misi za domovinu u Kninu, na Dan domovinske zahvalnosti, da postoje pojedini glasovi u hrvatskom društvu koji žale za prošlim vremenima, a preziru sve od osamostaljenja Hrvatske do danas.

“Nakon niza desetljeća u sastavu jedne države i sustava koji su za hrvatski narod bili tamnica kao za Izraelce Egipat, a često i kuća smrti, prisjetimo se samo Bleiburga, Križnog puta, Golog otoka, Stare Gradiške, nasilno ugašenog Hrvatskog proljeća, vojno-redarstvena operacija “Oluja” je odgovor na politiku sustavnog etničkog čišćenja jednog naroda iz njegove domovine”, kazao je ordinarij u propovijedi u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobađa i otvara perspektivu za budućnost, suživot i dijalog

Pritom je poručio da se ne može govoriti o miru i suživotu bez istine i pravde. “Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobađa i otvara perspektivu za budućnost, suživot i dijalog”, naglasio je Bogdan na misi na kojoj je bio nazočan gotovo cijeli državni vrh i drugi ugledni gosti koji su danas sudjelovali u svečanom obilježavanju 23. obljetnice vojno-redarstvene akcije “Oluja”.

Kazao je da je život iz vjere u zajedništvu Crkve, ono što je održalo hrvatski narod u burama i nedaćama povijesti, ali da na tom putu postoje napasti.

“Čitajući Prvo čitanje iz Knjige izlaska, kako ne primjetiti sličnosti između mrmljanja izraelskog naroda nakon izlaska iz Egipta i pojedinih glasova u hrvatskom društvu koji žale za prošlim vremenima, a preziru sve od osamostaljenja Hrvatske do danas”, rekao je vojni ordinarij.

Nemojmo upasti u istu obmanu i zaboraviti što se događalo u našoj novijoj povijesti

“Izraelci žale za Egiptom gdje su sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje, da su čamili kod lonaca s otpacima sa stolova egipatske gospode. Brzo su zaboravili da su u Egiptu bili robovi, da su jeli kruh sa sedam kora. Nemojmo braćo i sestre upasti u istu obmanu i zaboraviti što se događalo u našoj novijoj povijesti. Prisjetimo se da je agresija na hrvatski narod dugo pripremana – još od Načertanija i politiziranoga svetosavlja, pa preko propagandne knjige Magnum crimen sve do okupljanja na Kosovu Polju 1989. godine. Sustavno su se sijale klice mržnje pod političkim, kulturnim, pa čak i vjerskim velom”, kazao je Bogdan.

Istaknuo je da je operacija Oluja konačno stala na kraj svemu tome i da je izvršena je uz maksimalno poštivanje ljudskih prava međunarodnog prava i običaja ratovanja te da je upisana u anale svjetske povijesti i vojne udžbenike kao pravedna bitka u pravednom domovinskom obrambenom ratu.

“Oluja je kruna obrambenog Domovinskog rata, konačni temelj uspostave samostalne hrvatske države i glavni preduvjet za razvijanje pravednoga i demokratskog društva u kojem će hrvatski narod i svi građani dobre volje u slobodi i ravnopravnosti ostvarivati svoje sposobnosti i kreativne snage”, kazao je.

No, poručio je, nije dovoljno ostati na jednom danu, već duhovno ozračje treba prenijeti i na ostale dane u godini te dan slobode i mira koji danas slavimo ostvarivati u našim svakodnevnim prilikama.

Nogometaši iz vjere i molitve crpe snagu kako bi ostvarili naravne talente

Bogdan se osvrnuo na nedavno održano Svjetsko nogometno prvenstvo, ustvrdivši kako smo tada mogli svjedočiti tome kako naš izbornik i nogometaši iz vjere i molitve crpe snagu, “kako bi u svojoj struci ostvarili naravne talente koje im je Bog dao”.

“Vidjeli smo i više od toga. Hrvatska se reprezentacija  isticala kao ekipa nošena vrednotama zajedništva, ljubavlju prema domovini, ustrajnosti i požrtvovnosti. To su vrednote koje su hrvatskom društvu potrebne ne samo na sportskim terenima, nego prije svega na političkom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom plan. Sve to ne bi bilo moguće bez Oluje”, poručio je.

Misu za domovinu u crkvi Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari