Pratite nas

Naši u svijetu

Vojni strateg Edward Luttwak bio je u pravu

Objavljeno

na

Nakon što su Europska unija i Sjedinjene Države pojačali svoje sankcije Rusiji, planovi predsjednika Vladimira Putina za osvetu izgleda uključuju napad na McDonald’s. Ne postoji moćniji simbol da geopolitika sve više razbija globalizaciju svjetskog gospodarstva. Taj je lanac je 1990-ih slavio novinar Thomas Friedman u “Teoriji zlatnih lukova za sprječavanje sukoba”, koji je tvrdio da će širenje McDonald’sa diljem svijeta donijeti kraj rata. No gotovo 25 godina nakon što je restorana McDonald’s otvoren u Moskvi, čini se da duboka međuovisnost nije okončala sukob između velikih sila – nego je samo osigurala novo bojno polje.

Edward Luttwak

Edward LuttwakKao u svakoj vezi koja se pokvari, mnoge stvari koje su prvobitno vezale partnere sada se koriste kako bi ih razdvojile. Tijekom posljednja dva desetljeća čuli smo da je svijet postao globalno selo, zbog širine i dubine svojih trgovinskih i investicijskih veza, uspona globalnog upravljanja i mreža informacijskog doba. No, snage koje su stvorile međuovisnost degenerirale su u svoju suprotnost. To bi se moglo nazvati trima licima ”međusobnog rastakanja .“

Od slobodne trgovine do gospodarskog rata

Gospodarska međuovisnost je s vremenom trebala ublažiti geopolitičke napetosti – ili barem dopustiti da budu razdvojene. No danas Zapad koristi sudjelovanje Rusije u globalnom gospodarstvu tako da ju kažnjava za njezine postupke u istočnoj Ukrajini. EU je najavio sankcije koje će pogoditi Rusiju u bankarskoj, naftnoj i obrambenoj industriji. Kada je Kina osjetila da su njezini interesi ugroženi, ona je također bila spremna poslužiti se gospodarskim sankcijama u svojim teritorijalnim sporovima s Filipinima i Japanom. U svibnju je Peking bio na dobitku kada je Vijetnam zažmirio na protukineske nerede usmjerene na kineska postrojenja kada je Kina postavila naftnu platformu na spornim otocima Paracel.

Od globalnog upravljanja do natjecateljskog multilateralizma

Mnogi smatraju globalne trgovinske odnose uvodom u globalno upravljanje, sa silama u usponu kao što su Rusija i Kina koje su se socijalizirale u uloge “odgovornih sudionika” u jedinstvenom globalnom sustavu. No multilateralna integracija sada izgleda kao da razdvaja, a ne ujedinjuje. Geopolitičko natjecanje sada blokira globalne institucije. Ukrajinska kriza nastala je ne zbog toga što je došlo do sukoba između dva nespojiva projekata multilateralne integracije – Istočnog partnerstva predvođenog Europskom unijom i ruske Euroazijske unije.

Postoji globalni trend u kojem se natječu mini-lateralne prijateljske organizacije. S jedne strane “svijet bez Zapada” obuhvaća zemlje BRIC-sa (Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu), Šangajsku organizaciju za suradnju i niz subregionalnih tijela. S druge strane Zapad stvara nove grupacije izvan univerzalnih institucija – kao što su Transpacifičko partnerstvo u Aziji i Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo – koja namjerno isključuju Kinu i Rusiju. Umjesto shvaćanja međunarodnog prava kao načina deeskalacije sporova između država, sve se više govori o njegovoj uporabi kao oružja protiv neprijateljskih zemalja – o “ratovanju zakonom.“

Od jednog interneta do mnogih

Čak je i internet doveo do neprijateljske fragmentacije, a ne do globalnog javnog trga. Putin je možda ponudio Edwardu Snowdenu utočište, ali su američki najbliži saveznici – poput Angele Merkel u Njemačkoj i predsjednice Dilme Rousseff u Brazilu – ti koji su najviše zabrinuti zbog toga što je Nacionalna sigurnosna agencija zavirivala u privatne živote njihovih građana. Anupam Chanel i Uyen P. Le sa Sveučilišta California u Davisu tvrde da “tjeskobe zbog nadzora.. opravdavaju vladine mjere koje razbijaju World Wide Web… te da era globalnog interneta možda prolazi.” Oni tvrde da su zemlje poput Australije, Francuske, Južne Koreje, Indije, Indonezije, Kazahstana, Malezije i Vijetnama već poduzele korake kako bi određene vrste podataka držale na serverima unutar svojih nacionalnih granica.

ukrajinaaNakon završetka Hladnog rata, kada su apostoli globalizacije tvrdili da će trgovina uskoro zasjeniti ratovanje, vojni strateg Edward Luttwak predvidio je da će se uskoro dokazati da su bili u krivu.

Premda će kapital zamijeniti vatrenu moć kao oružje izbora, a ulazak na tržište igrati ulogu koju su baze i vojarne imale u prijašnjim generacijama, pokretač međunarodnih odnosa bit će sukob, a ne trgovina. Kao što je rekao, imali bismo “gramatiku trgovine, ali logiku rata.” Luttwakovo predviđanje činilo se pogrješnim u vrijeme kada su se zemlje poput Rusije, Kine, Indije i Brazila žurile da se pridruže globalnom gospodarstvu.

Svijet nakon Hladnoga rata u koji su te zemlje ušle bio je u znaku razvoja jednopolarnog sigurnosnog poretka pod vodstvom SAD-a, i pravnog poretka kojeg je predvodila Europa, koji je nastojao povezati svijet kroz slobodnu trgovinu, gospodarsku međuovisnost, međunarodno pravo i multilateralne institucije. Danas vidimo da se sigurnosni poredak pod vodstvom SAD-a pohabao kao posljedica zamora ratom i zbog pojave novih međunarodnih sila. Kao rezultat toga velike sile poput SAD-a sve više pokušavaju koristiti međunarodni pravni poredak kao oružje kroz sankcije kako bi kompenzirale svoju nespremnost da upotrijebe vojnu silu.

Međuovisnost, nekada gospodarska blagodat, sada je također postala prijetnja. Nitko nije spreman izgubiti prednosti globalnog gospodarstva, ali sve velike sile razmišljaju o tome kako se zaštititi od rizika, vojno i na druge načine. Kina se okreće prema domaćoj potrošnji nakon prijetnje američke financijske krize. Amerika se okreće prema energetskoj neovisnosti nakon rata u Iraku. Rusija pokušava izgraditi Euroazijsku uniju nakon krize eura. Čak i internacionalistička Njemačka pokušava promijeniti EU tako da njezine kolege zemlje članice budu uvezane u politiku njemačkog tipa. U godinama poslije završetka hladnog rata međuovisnost je bila sila za okončanje sukoba. No 2014. ona ga stvara. Nakon 25 godina još čvršće povezanosti, čini se da se svijet namjerava ponovno razdvojiti.

Mark Leonard, Reuters, London, Velika Britanija
izvor:hrvatski fokus/kamenjar.com

facebook komentari

Gospodarstvo

Godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj bio je pod osobitom „zvijezdom“. Više od 150 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva su se ovu srijedu, 22. studenoga 2017. god., okupili u razvojnoj agenciji za rajnsku majnsku regiju FrankfurtRheinMain GmbH (FRM United).

Uvodne riječi ovogodišnjeg prijema pripala je predsjedniku Hrvatskog gospodarskog saveza – KWVD-a, Mariu Šušku i Anne Fleischhauer iz razvojne agencije FrankfurtRheinMain GmbH, dogradonačelniku grada Frankfurta Uwe Beckeru te ministru financija pokrajine Hessen, dr. Thomasu Schäferu.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskog gospodarskog saveza i njegovih suradnika sada već na poželjnoj, ali i zavidnoj razini.
Godišnji prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.
Nakon uvodnih riječi, prezentaciju „Predstavljanje investicijskog potencijala Republike Hrvatske“ održao je Mario Prlić iz Agencije za investicije i konkurentnost.

“U okviru našeg godišnjeg prijema okupili smo zanimljive osobe i predstavnike iz gospodarstva, politike i diplomacije. Naš cilj je da svake godine proširimo mrežu kontakata kako bismo unaprijedili poslovne odnose između njemačkog i hrvatskog gospodarstva. Nakon što smo potpisali ugovor o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nedavno smo potpisali i sporazum s udrugom Hrvatski izvoznici. Time želimo ukazati na to da ne obrađujemo samo individualne upite poduzeća, već u širem smislu vodimo brigu o ekonomsko-društvenim pitanjima povezanog europskog gospodarskog prostora. Našim izgrađenim i etabliranim strukturama, našom širokom i funkcionalnom mrežom za mnoga smo poduzeća postali pouzdani izvor informacija, pokretač i ponekad „otvarač vrata“ za nove poslovne odnose na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru. No za sve vrijedi sljedeće: to sve je bilo moguće samo uz Vašu podršku, uz pomoć članova Hrvatskog gospodarskog saveza koji predstavljaju temelj svih poslova našeg Gospodarskog saveza“, rekao je Mario Šušak.

Uwe Becker, dogradolnačelnik Frankfurta na Majni rekao je kako Hrvati spadaju u skupinu migranata koja se vrlo dobro integrirala u Frankfurtu, ali i u Njemačkoj općenito. Također je naglasio da na području IHK-a Frankfurt radi oko 900 poduzeća hrvatskog podrijetla.

Hrvatski gospodarski savez najrazličitijim akcijama, poput hrvatskih gospodarskih dana i informativnih događanja budi, između ostalog, zanimanje hrvatskih tvrtki za gospodarsko područje Njemačke, a osobito Frankfurt-Rajna-Majna.

“Frankfurt je jedan od njemačkih međunarodnih gradova. Ljudi iz 180 zemalja žive i rade zajedno u Frankfurtu. Hrvatska zajednica ima posebno mjesto u Frankfurtu. Gotovo 16.000 ljudi s hrvatskim korijenima živi ovdje, a broj i dalje raste. Naročito Hrvati su primjereni integriranju i kombiniraju kultiviranja vlastite tradicije s aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu našeg grada.

Njemačka je također najjači trgovački partner u Hrvatskoj, a nijedna druga država nema više turista koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska trgovinska udruga ima značajan udio u međusobnoj razmjeni. Ona tvori most između naših zemalja i gradova putem osobnih kontakata i mreža. S njihovim ponudama za tvrtke koje djeluju u njemačko-hrvatskom gospodarskom području, one međusobno povezuju ljude. Osobna je razmjena od posebne vrijednosti, a ta vrijednost stvara Hrvatsko poslovno udruženje”, naglašava dogradonačelnik Uwe Becker.

Dogradonačelnik je govorio i o učeničkoj praksi koju provodi Hrvatski gospodarski savez. 2017. godine je ukupno 200 učenika iz Hrvatske, 80 nastavnika i 35 studenata dobilo ponudu za mogućnost obavljanja prakse u Njemačkoj. To je moguće samo dobrim umrežavanjem, kaže Uwe Becker.

Nakon govora dogradonačelnika, slijedio je govor ministra financija pokrajine Hessen, dr. Thomasa Schäfera.
„Danas se gledamo na desetogodišnji jubile Hrvatskog gospodarskog saveza. Čestitam vam na tome! No isto tako treba gledati naprijed – jer postoji mnogo razloga da optimistično gledamo u budućnost hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa!“

Nakon ekonomski i politički burne prve polovice 2017. na hrvatskoj strani, sada se nadamo da će se proces gospodarskog oporavka nastaviti. Kao najvažniji hrvatski politički i gospodarski partner, želimo dodatno ojačati veze dviju zemalja. U pozadini žalosnih glasova Brexita želimo snažan hrvatski glas na europskom koncertu! I uvjeravam vas: Mi iz Hessena ćemo i dalje intenzivno održavati razmjene s hrvatskim partnerima u politici i gospodarstvu. Radujem se i želim vam svima interesantnu razmjenu u kontekstu današnjeg godišnjeg prijema, rekao je dr. Schäfer.

Nakon govora ministra dr. Schäfera dodijeljena je nagrada „Most“ kojom Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj želi odati priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.
Laudaciju i predaju nagrade preuzeo je Mario Šušak. Priznanje je zlatnik iskovan u Hrvatskoj koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.

Priznanje se dodjeljuje već šesti put. Biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske.
Dosadašnji nositelj priznanja je tvrtka AD Plastik (Split/hrvatska), tvrtka König Metall (Baden Württemberg) te tvrtka Bemes Industrie Services GmbH. Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor.
Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd.

Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno tvrtki UHP Software GmbH.
Kratica UHP označava tri osnivačka imena Unzicker, Hartmann i Prodanović. UHP Software GmbH osnovana je 2014. godine.
Iz Hessea su gradili “most” u Hrvatsku i osnovali dvije podružnice od koje jedna u Osijeku (2015) a druga u Zagrebu (2017).
Sjedište tvrtke je u Darmstadtu. U Hrvatskoj trenutno imaju 22 zaposlenika.
Među klijentima UHP Software GmbH su farmaceutska tvrtka CSL Behring, japanska proizvođač Tanita i stolnoteniski Bundesliga.

UHP Software GmbH posebno se ističe kroz agilne procese, vrlo visoku kvalitetu i dobro razumijevanje zahtjeva kupaca.
Sam po sebi, osnivački tim se uspio u prve tri godine udeseterostručiti – kvaliteta koju potvrđuje rast.
Težište poslovanja tvrtke UHP Software GmbH su industrijske montaže i izgradnja cjevovoda te koordinacijski radovi, kalkulacija i savjetovanje na velikim projektima.

„Poduzeća poput tvrtke UHP Software GmbH Hrvatski gospodarski savez vidi kao „graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. „Know how“ hrvatskih zaposlenika je na svjetskom nivou. To se može postići samo stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovavanjem te certificiranjima“, naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.

S obzirom na jubilarnu 10. godišnjicu Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, sudionici su imali prilike sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj su mogli osvojiti: vikend za dvoje u Hotelu Sheraton Zagreb u Zagrebu, tri noćenja za dvije osobe u Hotelu Croatia 5* u Cavtatu, te četiri noćenja za dvije osobe u Grand Hotel Neum u Neumu. Čast izvlačenja dobitnika nagrada pripala je gospođi Bernadette Weyland, kandidatkinji za buduću gradonačelnicu grada Frankfurta.

U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

Ovim putem se također želimo zahvaliti Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske za financijesku potporu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari