Pratite nas

Iz Svijeta

Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Objavljeno

na

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani.

“Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni”, rekla je nova predsjednica Europske komisije na konferenciji za novinare u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Najviši položaji u europskim institucijama pripali su zapadnoj Europi.

Predsjednica Komisije je Njemica, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borell, predsjednica Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, predsjednik Europskog parlamenta Talijan David Sasoli, a Nizozemcu Fransu Timmermansu, spitzenkandidatu socijaldemokrata, i Dankinji Margrethe Vestager, spitzenkandidatkinji liberala, obećani su visoki položaji u Europskoj komisiji.

Von der Leyen je rekla kako je “odlučna” u postizanju dobre zemljopisne raspodjele preostalih visokih dužnosti.

Jedna je novinarka upitala kako će formirati stabilnu proeuropsku većinu, kada su je podržali zastupnici poljskog vladajućeg PiS-a.

Von der Leyen je da “ne zna tko je glasao za nju” jer je glasanje tajno.

Novinarka Financial Timesa je upitala hoće li von der Leyen uopće imati većinsku podršku nakon odlaska britanskih zastupnika.

“Radit ću s proeuropskim strankama za stabilnu većinu. I prije je bilo teško naći stabilnu većinu”, kazala je von der Leyen.

Von der Leyen je poručila kako je “rođena kao Europljanka u Bruxellesu”, gdje je “sve bilo vrlo europski od početka”.

“Oduvijek sam se željela vratiti nazad u europsko okružje“, kazala je

Na pitanje hoće li potvrditi predložene povjerenike iz zemalja, poput Italije, u kojima na vlasti nisu proeuropske stranke, von der Leyen je izbjegla odgovor.

“Europa je potrebna u ovom okruženju koje se mijenja. Bolje djelujemo kada djelujemo zajedno. Nitko od nas pojedinačno neće biti uspješan kada se sam suočava s problemima”, rekla je i dodala da je “tražiti kompromise uvijek teško”.

Zaključila je odgovor tvrdnjom da svijet treba “jaku Europu”, a da će sastav Komisije biti prikladan tom zadatku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović u Davosu: Inicijativa triju mora važna za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu u Davosu da je Inicijativa triju mora – kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i EU-u – važna za Hrvatsku, te je pozvala svog nasljednika Zorana Milanovića da podrži hrvatsko sudjelovanje.

Grabar-Kitarović je u Davosu sudjelovala na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe”, koji su na marginama Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) organizirali Atlantic Council, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU. U svom je govoru na panelu predstavila Inicijativu triju mora koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

“Inicijativa triju mora definitivno, ne samo da ima perspektivu, nego se gleda kao jedna od najvažnijih inicijativa u Europi i Europskoj uniji općenito”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi za hrvatske medije.

“Riječ je o inicijativi koja mora osnažiti ovaj dio Europske unije i koja mora omogućiti jednake životne uvjete za naše državljane kao što ih imaju u nekim drugim državama Europe”, kazala je hrvatska predsjednica.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o upitnoj podršci Inicijativi triju mora novoizabranog hrvatskog predsjednika Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala da je to njegova odluka, ali bi mu ona preporučila da podrži inicijativu.

“Što se tiče novog predsjednika, to je njegova odluka hoće li sudjelovati ili ne. Ja bih mu preporučila da svakako sudjeluje. Međutim, vjerujem da se Hrvatska neće povući iz inicijative, jer ova inicijativa nije samo na predsjedničkoj razini nego na mnogim drugim razinama, kako predsjednika vlade, resornih ministarstava, do samog biznisa”, kazala je.

Na panelu u Davosu uz Grabar-Kitarović sudjelovali su i poljski predsjednik Duda, te predsjednik Latvije Egils Levits.

Hrvatska je predsjednica u svom govoru rekla da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga, istoka i zapada, te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje srednje Europe.

“One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova”, navela je Grabar-Kitarović, istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.

Istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a.

Naglasivši da je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, Grabar-Kitarović je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo.

“Naposljetku, razvoj i blagostanje država srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati međusobnu suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Nadalje, kazala je kako je srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh.

Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.

“Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini”, rekla je Grabar-Kitarović na panelu u Davosu.

Grabar-Kitarović je također kazala da Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora.

“Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije”, istaknula je.

Hrvatska predsjednica iz Davosa je otputovala u Jeruzalem gdje će u Yad Vashemu sudjelovati na Svjetskom forumu o holokaustu. Među sudionicima u Yad Vashemu najavljeni su i predsjednici Francuske i Rusije, Emmanuel Macron i Vladimir Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Republikanska većina u Senatu nadjačala demokrate na početku suđenja Trumpu

Objavljeno

na

Objavio

Republikanska većina u američkom Senatu odbacila je prva tri predložena amandmana demokrata na početku suđenja predsjedniku Donaldu Trumpu u postupku opoziva, čime je naznačeno kako bi ovaj proces mogao izgledati i kakav će biti konačan ishod

Vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell iznio je rezoluciju o vođenju postupka na koju su njihovi politički suparnici imali mnogo zamjerki. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer nazvao ju je “nacionalnom sramotom”, a njegov kolega i tužitelj u postupku Adam Schiff izjavio je da se radi o rezoluciji “za pristrano suđenje”.

Prema McConnellovom planu suđenje će biti kratko i moglo bi biti završeno već za deset dana, a svjedocima je onemogućeno svjedočenje u početnoj fazi suđenja. Navedena rezolucija predviđa da obje strane tijekom tri dana imaju po 24 sata za iznošenje uvodnih argumenata. Nakon toga će uslijediti pitanja i rasprava, a tek nakon toga će se razmatrati pozivanje svjedoka.

Nadmoć u Senatu

Vođa demokrata Chuck Schumer predložio je tri pojedinačna amandmana u kojima je tražio da dokumenti i zapisi iz Bijele kuće, Državnog tajništva te Ureda za upravljanje i proračun koji se odnose na predsjednikove postupke u odnosima s ukrajinskim čelnicima budu dostupni tijekom procesa. No, sva tri prijedloga republikanci su odbacili nadglasavajući demokrate sa 53-47, koliko iznosi i njihova nadmoć u Senatu.

Demokrati su u Zatupničkom domu, u kojem imaju većinu, u prosincu izglasali opoziv Donalda Trumpa, ali to isto mora učiniti i Senat, gdje je za pravomoćnost odluke potrebna dvotrećinska većina. Demokrati su zatražili od Senata opoziv predsjednika Trumpa zbog toga što je vršio pritisak na Ukrajinu da istražuje njegovog političkog suparnika i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, te potom ometao istragu u Kongresu o skandalu.

Trump je sve te optužbe odbacio kao neosnovane, proglasio ih “lovom na vještice” kojim se pokušava potkopati njegova kandidatura za drugi mandat na predsjedničkim izborima u studenom ove godine.

U ranoj fazi debate vođa Trumpovog odvjetničkog tima Pat Cipollone nazvao je cijeli postupak neosnovanim ustvrdio kako nema nikakvih pravnih elemenata za pokretanje opoziva, dok demokrati tvrde kako postoji niz dokaza koji ukazuju na Trumpovu krivnju.

‘Namješteni proces’

No, demokrati žele da se u procesu čuju i svjedočenja sadašnjih i bivših suradnika aktualnog predsjednika SAD-a, uključujući i Trumpova bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, kako bi se dobila prava slika o razmjerima Trumpova korištenja pozicije moći za privatne interese.

McConnell je na optužbe demokrata o “namještenom procesu” odgovorio neprestanim ponavljanjem kako su pravila koja je postavio preslikana sa suđenja Billu Clintonu 1999. godine, posljednjem američkom predsjedniku koji je bio suočen s mogućim opozivom. (Hina)

Donald Trump: Amerika cvjeta, Amerika pobjeđuje kao nikad prije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari