Pratite nas

Vratit ćemo Hrvatsku tamo gdje joj je mjesto

Objavljeno

na

U Europski parlament s HDZ-ove će liste Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier. S liste Kukuriku saveza u Bruxelles idu Tonino Picula, Biljana Borzan, Neven Mimica te Jozo Radoš, a ORaH šalje Davora Škrleca.

U stožeru HDZ-a u središnjici stranke u Zagrebu sve vrvi članovima stranke, pristašama, političkim suradnicima. Pobjednička atmosfera osjeti se na svakom koraku.

Prvi neslužbeni rezultati izbora za EU parlament kažu kako HDZ ima razloga za sreću. Desna je koalicija okupljena oko te stranke – pobjednička.

Desna koalicija predvođena HDZ-om dobiva 5 mandata, Kukuriku koalicija 4 mandata, a ORaH Mirele Holy 1 mandat te Savez za Hrvatsku mandat.

Uz ovacije  u stožeru HDZ-ove koalicije pojavio se Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a:

Osvojili smo 41 posto glasova. Naši politički protivnici 29 posto. Još je ostalo prebrojiti oko 8 posto. Vjerujem da čvrsto grabimo prema 6. mandatu. To je veliki uspjeh.

Želimo preuzeti odgovornost za svoju domovinu. Vratit ćemo Hrvatsku gdje joj je mjesto

Ovo nije vrijeme za euforiju, iz nekoliko razloga. Sjetimo se naših sugrađana koji su pogođeni poplavama.  Ova naša pobjeda je poticaj svima nama da se još bolje brinemo o njima. A volio bih da Vlada posluša pobjednika, i krene u još bolje rješavanja njihovih problema.

Drugi razlog je to, što se Hrvatska nalazi u katastrofalnoj gospodarskoj situaciji,  jedina smo zemlja u Europi koja ne bilježi rast.  HDZ s pobjedničkim mentalitetom je jedina stranka koja može u ovom trenutku Hrvatsku  izvući iz neprilika. Ovo povjerenje je poruka političkim oponentima, dosta je bilo improvizacije. Idemo u vrlo ozbiljne pripreme za pobjedu na parlamentarnim izborima. Želimo preuzeti odgovornost za svoju domovinu.

Vratiti ćemo Hrvatsku tamo gdje joj je mjesto.  Nismo htjeli biti televizijske zvijezde, nego raditi s ljudima. Zahvaljujem se svima koji su nam dali glas, i onima koji nam nisu dali glas. Očekujemo

23.10 sati

– Ovo je veliki napredak i jasno je da su ljudi nezadovoljni vlašću. Ovo je priznanje našem radu i onom kako smo radili u EU Parlamentu, kazala je D. Šuica.

22.19 sati

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko pristigao je u središnjicu stranke gdje su ga članovi pobjedničkog tima pozdravili pljeskom i ovacijama.

22.13 sati

Atmosfera je u središnjici HDZ-a sve usijanija. Nedavno je među euforične kolege pristigla i šefica stranke HSP dr. Ante Starčević Ruža Tomašić.

Prema neslužbenim informacijama koje se mogu ovdje čuti, desna koalicija predvođena HDZ-om dobiva 6 mandata, Kukuriku koalicija 3 mandata, a ORaH Mirele Holy 2 mandata.

U Velikoj Gorici HDZ je osvojio 5650 glasova, a SDP 3700 glasova. ORaH dobiva 1430, uz izlaznost od 23 posto.

22.04 sati

Na temelju glasova pobrojanih s četvrtine biračkih mjesta u Zagrebu (147 mjesta ) HDZ-ova je koalicija dobila 21569 glasova (43,92%), SDP-ova koalicija 16671 glas (33,95%), a trećeplasirani ORaH 7692 glasa (15,66%).

Savez za Hrvatsku dobiva 8,64% glasova.

U Varaždinu HDZ dobiva oko 22% glasova, U Bjelovaru 40%, SDP 32%, 11,4% ORaH i 6,15% Savez za Hrvatsku

U Virovitici HDZ ima 2490 glasova, SDP 1287, ORaH 430, Savez za Hrvatsku 291 glas. U Vukovaru HDZ-ova je koalicija dobila 3810 glasova, SDP-ova 2800. U Vinkovcima HDZ-u ide 4519 glasova, SDP-ovoj koaliciji 2230.

21.15. sati

Prema neslužbenim podacima desna koalicija predvođena HDZ-om  dobiva 35 do 36 posto, dok Kukuriku koalcija dobiva oko 30 posto glasova.

ORaH je zasad na iznenađujuće dobrih 12 ili 13 posto dok je Savez za Hrvatsku možda uhvatio 1 mandat jer su Labursti podbacili.

Udruga Promatrač objavila je pak da je odnos postotaka sljedeći: HDZ 41,89%, SDP 27,42%, ORaH 11,84%!

U mandatima to izgleda ovako:

5 mandata dobiva HDZ-ova koalicija, 4 Kukuriku koalicija predvođena SDP-om, siguran mandat ima OraH, a za sada 1 je uhvatio i Savez za Hrvatsku, no s obzirom na razvoj situacije SDP-ovci čak procjenjuje  da bi Mirela Holy i Orah mogli uhvatiti 2 mandata ukoliko stvarno Lesarovi Laburisti zabilježe već spomenutih 5 posto, a i Savez za Hrvatsku još nije siguran jer je malo iznad 5 posto što iako je iznad praga ne granatira uvijek mandat.

Sudeći prema svim relevantnim prognozama i analizama za 1 mandat u EP bit će potrebno skupiti 7 do 7,5 posto glasova.

20.35 sati

Prema neslužbenim podacima koji HDZ-u stižu s biračkih mjesta, u Zadarskoj županijiHDZ dobiva 50% glasova.

U Vukovaru je izašlo  7600 birača, od kojih je  HDZdobio 3800 glasova, a Kukuriku 2800 glasova, od čega je  1400 preferencijalnih glasova za Pupovca.

U Brodsko-posavskoj, u Slavonskom Brodu 45%. U općini Klakar u toj županiji HDZ je dobio 252, SDP 41, Orah 36 Savez za Hrvatsku 51, 4 Laburisti i jedan Nacionalni forum.

U Krapini HDZ dobiva oko 60%, a SDP 37%. U Pitomači 70% glasova ide HDZ-u. Informacije s biračkih mjesta iz Osijeka govore da HDZ dobiva svugdje između 35 do50% glasova.

U Senju je HDZ dobio 55,5%, SDP-ova koalicija 22% glasova. U Đakovu HDZ dobiva oko 40%, u Otočcu 66%, Pleternici 62%, u Novom Marofu HDZ je dobio 1335 glasova, SDP 650. U Brod Moravicama 117 glasova otišlo je HDZ-u, 79 SDP-u, 14 Orahu i 6 Laburistima. U Klisu 61% glasova ide HDZ-u, SDP-u 16%. U Suhopolju HDZ je dobio 977 glasova, SDP 289.

Prema do sada prebrojanim glasovima u Vukovaru 1700 glasova je dobio HDZ, 1000 SDP. U Novom Vinodolskom HDZ dobiva 52% glasova. I u gradu Hvaru HDZ ima 50 posto glasova

HDZ-ova koalicija vodi i u Metkoviću, Kaštelama, Solinu.

Prema prvim podacima dobivenim s područja Zagreba, HDZ ostvaruje rezultat koji već godinama nije uspjevao postići u glavnom gradu.

I u Velikoj Gorici, prema dosad obrađenim biračkim mjestima, HDZ-ova koalicija dobiva 42 posto, a Kukuriku 25 posto. Čak i u dijelovima Gorice gdje HDZ inače ne pobjeđuje sada uvjerljivo vodi. Velikogorički hadezeovci HDZ-ovoj listi priskrbili su 20 posto više glasova od projekcije koju im je zadala središnjica. VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pupovac u NU2: ‘Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima’

Objavljeno

na

Objavio

Gost emisije “Nedjeljom u dva” je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Upitan da kaže što je za njega patriotizam – rekao je da “ima različitih definicija. I različitih situacija. Ovisno o povijesnim procesima u kojima se nalazi nacionalna zajednica, državna”, smatra.

“Mislim da je nama u Hrvatskoj jako dugo nakon prestanka rata primarno jačanje ustavnog partiotizma, poštivanje vlastitog Ustava, njegovih vrijednosti, pravila, zakona koji iz njega proizlaze, uzusa koje ljudi trebaju slijediti i kad ne znaju sasvim što piše u Ustavu i zakonu ali smo naslijedili od starijih i od predaka bez obzira kroz koji sistem prolazili – neki sistem koji možemo u cjelini nazvati Ustavnim patriotizmom koji se u ratnim, kriznim vremenima može poremetiti, može nestati, može ga se zamijeniti nekom drugom vrstom patriotizma, koja baš i ne mora biti, u najboljem smislu te riječi, pravi, istinski patriotizam koji uključuje sve, koji mogu svi slijediti, i koji sve obavezuje i nema jednih koji mogu reći da su više, a drugi da su manje”, rekao je.

Na pitanje smeta li ga što svako malo, jednom dijelu javnosti, teba dokazivati svoju lojalnost zajednici u kojoj živi, odnosno državi u kojoj živi – odgovorio je da nema tu potrebu. “Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima. Za ljude koji žive u nekoj zajednici, sredini, koja vremena ih stavljaju na kušnju, kojima mogu ostati bez dobrog dijela svojih sunarodnjaka, kao što sam ja ostao. Ostati bez svojim zavičaja, kao što su mnogi ljudi ostali i Hrvati i Srbi – s tim da Srbi s manje šanse da ih obnove. Mogu se neprestano suočavati s optužbama da zato što tražiš da svi ljudi budu jednaki pred zakonom i Ustavom, da ne budu diskriminirani. Da ih se ne gleda kao razbojnike i izdajnike zato što su drugačije vjere i nacije iako ničim nisu napravili ništa što bi narušilo osnovna pravila patriotskog ponašanja. Ili obrnuto bilo u ratu ili miru. Dakle, za mene je lojalnost – lojalnost prema prijatelju, susjedu, kolegi na poslu. Za mene je lojalnost prema vrijednostima za koje znam da ih slijede ljudi koje možda nikad neću sresti, ali o kojima ovisi kako će se ti ljudi sresti sa drugim ljudima. Za mene je lojalnost osjećaj sigurnosti kod svih onih koji žive u ovom slučaju u našoj zemlji Hrvatskoj. Da će se susretati s ljudima koji prema njima neće imati loše raspoloženje niti namjere ili na bilo koji način izdati pravila prema kojima živimo ili trebamo živjeti”, istaknuo je.

“Ispod časti mi je da pomislim da bih ja sad trebao nabrajati što sam sve smatrao da trebam učiniti za zemlju u kojoj živim i za narod kojem pripadam. Jer je to bio moj motiv življenja. Moj osjećaj lojalnosti prema ljudima s kojima sam radio, koji su me odgajali. Prema mojoj rodbini i jedne i druge nacionalnosti. Prema mojem razumijevanju dobra i budućnosti zemlje u kojoj živim. A to što postoje ljudi koji olako ili iz zlopromišljenosti ili osmišljene strategije druge ljude i druge grupe prozivaju nelojalnim, neprijateljima – samo zato što su Srbi, Židovi, socijaldemokrati ili socijalisti, ili liberali. To je pokazatelj građanske nelojalnosti i ustavne nelojalnosti onih koji to rade. A ne mene. Ne onih koji su liberali”, rekao je…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO – Prva epizoda dokumentarnog serijala ‘Rat prije rata’

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni serijal “Rat prije rata” autora Miljenka Manjkasa obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičniji događaj nakon Drugog svjetskog rata, a koji je okončan posljednjim ratom u Europi.

Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serija “Rat prije rata” rasvjetljava te događaje.

Serija govori o tajnome obavještajno-političkom ratu jugoslavenskih obavještajnih služba tijekom 1980-ih te početkom 1990-ih godine. Seriju snima produkcijska tvrtka Intermedia grupa za Hrvatsku radioteleviziju (HRT). Obuhvaća razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do proglašenja hrvatske neovisnosti. Epizode se bave temama poput atentata na Brunu Bušića i Nikolu Štedula, Memoranduma SANU, osnivanja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na zagrebačkome Jarunu, planova nekadašnje jugoslavenske vojske o općemu napadu na Republiku Hrvatsku, tajnoga uvoza oružja za obranu domovine uoči srpske agresije, uhićenja generala Milana Aksentijevića, proboja za Vukovar u listopadu 1991. godine, tajnoga sastanka Ivice Račana s generalima Jugoslavenske narodne armije (JNA), osnivanja Miloševićevih vlastitih oružanih postrojba, eksplozije u zagrebačkoj židovskoj općini te pitanja tko je i kako naoružavao pobunjene Srbe u Republici Hrvatskoj te ostale dramatične događaje iz tog razdoblja.

Cilj je uz pomoć sudionika zbivanja i povjesničara te igranih prizora s glumcima vjerno dočarati zbivanja u posljednjemu desetljeću SFRJ netom prije njezina sloma i raspada. Agresija Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu je poznata. Film nastoji ispraviti ono što se danas često zaboravlja što je prethodilo agresiji, a nakon smrti Josipa Broza Tita. Bilo je to razdoblje preslagivanja u jugoslavenskim tajnim službama. KOS, ondašnja vojna obavještajna služba počinje se miješati u rad civilnih tajnih služba, pod upravom SKJ. Iz toga se rađa sukob…

Prva epizoda: POGAŽENA ZAKLETVA TITU

Tito bi uskoro trebao proslaviti svoj 88. rođendan. Dok se konzilij liječnika grčevito bori za njegov život, režim skriva od javnosti da je Tito već gotovo tri mjeseca na aparatima. Otkriva to dosje Operativne akcije ‘Centar’, zavedene netom nakon što Tito dolazi u ljubljanski Klinički centar. Dio partijskog i obavještajnog vrha, koji jedini zna da je predsjednik na aparatima i da se više neće probuditi, prigrabljuje sve veću vlast. Netom prije smrti na adresu ljubljanskog nadbiskupa, Alojza Šostara, stiže brzojav da Tito traži sveti sakrament bolesničkog pomazanja. Istodobno, jaka intelektualna opozicijska jezgra, uz izravnu pomoć neprijatelja iz inozemstva, pokušat će doći do vlasti. Jezgru čine – dr. Franjo Tuđman i još petorica hrvatskih nacionalista: Marko Veselica, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i Ivan Zvonimir Čičak. Otkriva to OA “Most”. Nakon pada komunizma otkriti će se da su najmanje dvojica iz te grupe, godinama surađivala s tajnim službama.

Samo nekoliko mjeseci poslije Titove smrti, Udba otvara istrage protiv Franje Tuđmana i Marka Veselice. ‘Pakiranje’ je međutim počelo godinu dana ranije. Tuđmana i Veselicu skupo je stajao i jedan razgovor u restoranu “Fontana” u Gračanima. Prokazao ih je jedan od sudionika sastanka i optužio za osnivanje “užeg rukovodstva hrvatskih opozicionih snaga”. Tek kada je postao predsjednik, Tuđman je saznao njegov identitet. Dok je Udbom upravljala partija, KOS-om je upravljao izravno Tito. KOS sada ostaje bez nadzora i počinje nadzirati civilne strukture. Istodobno obavještajni rat poprima do tada nepoznatu dimenziju.

Novac koji su tajne službe osamdesetih ilegalnim putem isisale iz zemlje, dosegnuo je zastrašujuće razmjere. Crni fondovi tajnih službi, pohranjeni u offshore kompanijama neokrznuti su preživjeli promjenu vlasti i spremno dočekali privatizaciju. Većina današnje slovenske i hrvatske industrije, tvrdi jedan od sugovornika, privatizirana je crnim fondovima tajnih službi. Krakovi crnog novca Udbe i KOS-a završavaju u velikim i moćnim gospodarskim sustavima koji su potom otvarali stotine tvrtki kćeri.

Scenarist i redatelj: Miljenko Manjkas  – Produkcija: Intermedia grupa

Komentar

Jedino što ovdje nije dobro je ovaj licemjerni Žarko Domljan koji se ovdje postavlja kao ultimativni anti-titoist i tobožnji veliki desničar, ali kad je riječ o najvećem krimenu Josipa Broza i njegove partije, a to je prekrajanje hrvatskih granica tzv. AVNOJ-em, tu se Žarko Domljan pokazao kao dosljedan titoist, kao uostalom i Mesić, Manolić, pravaška desnica i drugi s glupostima o “nepromjenivosti granica”, dok je Tuđman već u komunizmu proganjan najviše zbog dva krimena od kojih je jedan naveden ovdje, a to je razvala velikosrpskog mita o Jasenovcu, a drugi je priotivljene odlukama AVNOJ-a što vam je haški sud u presudi Blaškiću naveo kao Tuđmanov krimen, jer je Tuđman tvrdio da kad je već Vojvodina koja nikad nije bila u sastavu Srbije postala autonomna pokrajina u sastavu Srbije, da onda nije pravedno a BiH, koja je veći dio povijesti bila pod Hrvatima ne bude bar AP u sastavu Hrvatske, nego da se praktički granicama te republike priznaju srednjovjekovna turska osvajanja.

Dakle, nije isto izbacivati bistu iz ureda nakon pada komunizma, i stavljati glavu na panj raskrinkavajući jasenovački mit i kritizirajući odluke tzv. AVNOJ.a usred komunističke boljševičke vladavine, tako da je taj Domljan običan licemjer koji se pridružio komunistima i udbašima u optužbama Tuđmana da je “djelio Bosnu”.  Zvuči poznato?

Zadnja čevrtina ove epizode je posebno spektakularna, i dobro to pogledajte pa ćete znati tko je i kako opljačkao Hrvatsku dok su naši dečki ginuli na prvoj crti i zašto su danas najveći tajkuni Tedeschi, Končar, Roglić, Buljubašić, Vrhovnik, Štrok, Vanja Špiljak i slični.

Pritom mislim da je Rado Pezdir napravio jedan lapsus calami kad je spomenuo PBZ, a mislim da je tu ipak riječ o Zagrebačkoj banci…  Uglavnom, vrlo zanimljivo, dosta korisnih podataka, i količina istine koja je posve netipična za hrvatski informacijski prostor..

Predrag Nebihi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari