Pratite nas

Vratite iseljeništvu ministarstvo i dajte mu kanal na HRT-u

Objavljeno

na

[quote]Dijaspora je poslala od osnutka RH više od 100 milijardi dolara. Danas im se prijeti oduzimanjem osobnih iskaznica[/quote]

Izvan Hrvatske živi još jedna Hrvatska. Obje su jednako velike. U matičnoj domovini je oko četiri milijuna Hrvata, a u dijaspori vjerojatno isto toliko. Često se te dvije Hrvatske ne razumiju. Iseljeništvo još uvijek romantičarski gleda na domovinu, nerijetko i s viškom emocija. Očekuje da mu se ljubav uzvraća istom mjerom. Hrvatska, pak, zarobljena u svakidašnju jadikovku i probleme, ne primjećuje uvrijeđene sunarodnjake. Za neuzvraćenu ljubav traže se razlozi u zavjerama i obično su za sve krivi komunisti, UDBA, lopovi… Svi oni, po njihovu mišljenju, rade na rušenju Hrvatske. U frankfurtskim, sydneyskim, torontskim i drugim klubovima diljem svijeta vjerojatno su za to pronašli krivce zbog kojih su dobili “ovakvu Hrvatsku”. Za koju se nisu borili. Njihova uvrijeđenost dosegnula je protekli mjesec vrhunac.

Osjećali su se izdanima zbog Zakona o prebivalištu po kojemu oni koji stalno ne žive u Hrvatskoj trebaju do 29. prosinca vratiti osobne iskaznice. Iako su počele stizati umirujuće izjave da je za zadržavanje dokumenata dovoljno samo prijaviti privremeni rad u inozemstvu, ipak inozemni portali tvrde da se osobne iskaznice već uništavaju škarama. Po njihovim riječima, u pozadini je Linićev zakon o imovini. Tko nema osobnu, ne može imati kuću za stanovanje, već za odmor. A onda su porezi veći. Stoga dijaspora traži hitno ukidanje zakona. Međusobno nerazumijevanje Hrvata posljedica je manjka međusobne komunikacije. Do rata ona nije bila moguća. Hrvatstvo je u Jugoslaviji bilo kažnjivo. Stigmatizirani kao “ustaška emigracija” iseljenici su sanjali kako srušiti zajednicu kojoj zemljopisno i ideološki ne pripadaju. Najbolje razdoblje razumijevanja između dvije Hrvatske bilo je u Domovinskom ratu. Iseljeništvo je u zanosu naoružavalo vojsku, lobiralo, slalo novčanu i svaku drugu pomoć.

Zajedno su Hrvati izborili državu koju su mnogi od njih drukčije sanjali. Bez kriminala, komunista, UDBA-e…Danas Hrvati opet žive u višenacionalnoj zajednici. Jugoslaviju su zamijenili Europom. U bivšoj državi u šest republika bilo je 4,7 milijuna Hrvata, a danas ih u 28 država višenacionalne Europske unije živi pet milijuna. Dakle, zajedno s četiri milijuna Hrvata u Hrvatskoj, u EU živi i onih 350 tisuća Hrvata iz Njemačke, 90 tisuća iz Austrije, 80 tisuća iz Švicarske, 60 tisuća iz Italije, 40 tisuća iz Francuske…Daleko od europskih Hrvata žive velike hrvatske iseljeničke zajednice. U Americi živi oko 1,2 milijuna Hrvata, u Kanadi 200 tisuća, Australiji i Argentini po 250 tisuća, Čileu 200 tisuća… Posvuda po svijetu razasut je hrvatski narod koji je napuštao domovinu iz ekonomskih i političkih razloga.Hrvati iz BiH nisu iseljeništvo.

Oni su suveren, konstitutivan narod. U BiH ih je preostalo još samo 560 tisuća. Diljem svijeta vjerojatno ih ima dva puta više, a osobito ih je velik broj u Hrvatskoj.Hrvatsko iseljeništvo je veliko duhovno, intelektualno, gospodarsko, kulturno, sportsko i svako drugo bogatstvo. I financijsko. Poslalo je u neovisnu Hrvatsku više od 100 milijardi dolara. Prošle godine, prema izvješću Svjetske banke, dijaspora je uplatila 1,4 milijarde dolara u Hrvatsku, što je dva posto od BDP-a. Vjerojatno su ti neevidentirani iznosi znatno veći. Primjerice, koliko je Hrvata samo među turistima. Iseljeništvo u BiH godišnje pošalje čak sedam milijardi eura, a od toga polovina otpada na Hrvate.Svi ti pokazatelji upozoravaju da se prema dijaspori mora s poštovanjem odnositi. Državni Ured za Hrvate izvan RH radi na kvalitetnijem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Ali ne može sam. Vlada treba razmisliti o povratku ministarstva iseljeništva koje bi artikuliralo strateške odluke.

Također, trebalo bi barem jednom godišnje proglasiti iseljeničke dane. Na kojima bi se dogovarala suradnja i strategija. Mora se poboljšati medijska komunikacija. Zašto, primjerice jedan kanal HRT-a ne bi mogao biti dodijeljen dijaspori. Na bitno drukčiji način mora biti regulirano sudjelovanje u Saboru RH. Sadašnji je apsolutno neučinkovit. Zašto se u Hrvatskom saboru ne bi jednom godišnje održala zajednička sjednica sa svim zastupnicima iz 50 država u kojima žive hrvatski iseljenici i jedan konstitutivan narod.Četiri milijuna Hrvata diljem svijeta treba povezati u politički i gospodarski sustav RH. Rijetko bi koja država propustila takvu prigodu. A Hrvatska umjesto da radi na integriranju više od polovine svojih sunarodnjaka razasutih po svijetu, prijeti im oduzimanjem osobnih iskaznica. U strance pretvara vlastiti narod. Jesu li opet na djelu nevidljive ruke komunista i UDBA-e?, vjerojatno se pita nekadašnja “ustaška emigracija”.

JozoPavković/vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Raste potpora Plenkovićevoj Inicijativi: U EU razumiju da su bh. Hrvati majorizirani

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na riječi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića izgovorene na summitu Europske unije u Bruxellesu malo je tko ostao imun, a jasna potpora stigla je od nekoliko važnih administracija, pa i samoga središta Europske komisije koja razumije kakav negativni potencijal sa sobom nosi nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva, te oštre reakcije velikog broja hrvatskih institucija koje su ga odreda proglasile nepoželjnom osobom, ali i jasnom porukom vrha Katoličke crkve kako se sadašnjim zakonima ozakonjuje političko nasilje nad najmalobrojnijim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu zemlje.

“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo.

Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i, zanimljivo, španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana Predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasovali za dosadašnjeg člana Predsjedništva.

Mogherini dobila zadaću

“Objasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković.

Plenković se nakon summita bilateralno sastao s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Na koncu tih razgovora usuglašeno je kako će se o BiH nastaviti skrbiti osobno Federica Mogherini, a to pak može sugerirati i kao novi poticaj za posredovanje oko izmjena Izbornog zakona.

Kako se moglo i pretpostaviti, na takav Plenkovićev istup u BiH su stigla posve suprotstavljena reagiranja. Tako je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić optužio predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH.

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

U pisanoj izjavi koja je iz Vijeća ministara BiH dostavljena medijima Zvizdić, koji dužnost obnaša u tehničkom mandatu do uspostave nove izvršne vlasti na temelju rezultata provedenih 7. listopada, upozorio je kako nedavne istupe premijera Plenkovića u tijelima Europske unije, kao i tijekom njegovih bilateralnih susreta, vidi kao “pokušaj uspostave paternalističkog ponašanja” prema Bosni i Hercegovini.

“Siguran sam da Plenković zna da su, sukladno odredbama Ustava BiH, Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednakopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju BiH te da u bilo kojoj instituciji na razini BiH: Predsjedništvu BiH, Parlamentu BiH i Vijeću ministara BiH ne može, zbog brojnih mehanizama zaštite, biti donesena ni jedna odluka protivno demokratskoj volji izabranih ili imenovanih predstavnika bilo kojeg naroda”, izjavio je Zvizdić.

Odgovorio mu je osobno Plenković tvrdeći da su Bošnjaci preglasali Hrvate te izabrali Komšića za člana državnog vrha BiH, kao i da to nije izbor ovdašnjih Hrvata.

Posve suprotno

Nije dugo trebalo čekati na stav njegova zamjenika i ministra financija i riznice Vjekoslava Bevande. “Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu štititi odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu.

Kako se doznaje, o BiH će se voditi razgovori i sljedećih tjedana i mjeseci i u drugim međunarodnim adresama koje su također zabrinute zbog raspleta koji se događa u BiH te prijeti daljoj destabilizaciji prilika u zemlji, a time i stabilnosti zemalja Europske unije.

Zoran Krešić / VL

 

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

 

 

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Saudijska Arabija priznala: Nestali novinar ubijen je nakon borbe u konzulatu u Istanbulu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Saudijski novinar Jamal Khashoggi umro je u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu nakon borbe s osobama koje je tamo susreo, dok je međunarodna zajednica duboko uznemirena događajem i traži daljnju istragu.

Saudijski novinar i dopisnik Washington Posta Jamal Khashoggi umro je u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu nakon borbe sa osobama s kojima se ondje susreo, priopćila je u subotu Saudijska Arabija na osnovu preliminarnih rezultata istrage.

Zbog te afere, koja je izazvala napete odnose između Rijada i zapadnih zemalja, sa svojih dužnosti smijenjeni su zamjenik šefa obavještajne službe Ahmad al-Assiri te viši suradnik prijestolonasljednika Mohammed bin Salmana, Saud al-Qahtani.”Istraga je još u tijeku i do sada je uhićeno 18 Saudijaca”, ističe se u priopćenju saudijskog državnog tužitelja.

Khashoggi, kritičar saudijskih vlasti, posebice prijestolonasljednika Mohamada bin Salmana, lani je iselio u Sjedinjene Države zbog straha od uhićenja nakon što je kritizirao neke odluke bin Salmana i vojnu intervenciju Rijada u Jemenu.

Nestao je 2. listopada nakon ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu, a tamo je došao kako bi izvadio dokumente za vjenčanje s turskom zaručnicom. Turski dužnosnici vjeruju da je tamo ubijen i da je njegovo tijelo uklonjeno.

Sjedinjene Države zatražile su od Turske snimku koja navodno pruža snažan dokaz da je saudijski novinar Jamal Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu, dok su turski istražitelji već drugi put ovoga tjedna izvršili pretres saudijskog konzulat u sklopu istrage, javio je BBC u četvrtak.

Kritike američkog predsjednika i međunarodne zajednice

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres “duboko je uznemiren” potvrdom Rijada o smrti saudijskog novinara Jamal Khashoggija, izjavio je u petak glasnogovornik UN-a. Pozvao je na “brzu, temeljitu i transparentnu” istragu o okolnostima Khashoggijeve smrti te zatražio punu odgovornost za one koji su u to bili umješani.

Priznanje vlasti Saudijske Arabije da je novinar umro u borbi u istanbulskom konzulatu i da su dva viša dužnosnika otpuštena zbog njegove smrti, američki predsjednik Donald Trump rekao je da su vjerodostojni.”Mislim da je to dobar prvi korak, to je veliki korak. Mnogo je ljudi upleteno, mislim da je to sjajan prvi korak”, rekao je novinarima u Arizoni Trump kojemu su bliske veze sa Saudijskom Arabijom u središtu vanjske politike.

“Saudijska Arabija bila je sjajan saveznik. Ono što se dogodilo neprihvatljivo je”, kazao je te dodao da će razgovarati s prijestolonasljednikom. Trump je također naglasio važnost Rijada u borbi protiv regionalnog neprijatelja Irana te važnost koju za radna mjesta Amerikanaca imaju prodaje goleme količine oružja Saudijskoj Arabiji.

Neki američki zastupnici nisu uvjereni u saudijske navode. “Reći da sam skeptičan u pogledu nove saudijske priče o Khashoggiju blago je rečeno”, rekao je republikanski senator Lindsey Graham, Trumpov saveznik koji je bio oštro kritičan prema Saudijskoj Arabiji zbog incidenta.

Trump je rekao da će surađivati s Kongresom u pogledu sljedećih koraka, ali da bi “radije želio da ne koristimo kao odmazdu poništenje posla vrijednoga 110 milijardi američkih dolara, koji znači 600.000 radnih mjesta … Trebamo ih kao protutežu Iranu”.

Nestanak Khashoggija, kritičara prijestolonasljednika koji je živio u SAD-u i bio kolumnist Washington Posta, izazvao je sve jači pritisak Zapada na Saudijsku Arabiju da pruži uvjerljive odgovore. U odvojenoj izjavi u subotu, saudijski javni tužitelj rekao je da je izbila borba između Khashoggija i ljudi koje je sreo u konzulatu koja je vodila do njegove smrti. “Istraga još uvijek traje i 18 saudijskih državljana je uhićeno”, navodi se u izjavi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari