Pratite nas

Vratite iseljeništvu ministarstvo i dajte mu kanal na HRT-u

Objavljeno

na

[quote]Dijaspora je poslala od osnutka RH više od 100 milijardi dolara. Danas im se prijeti oduzimanjem osobnih iskaznica[/quote]

Izvan Hrvatske živi još jedna Hrvatska. Obje su jednako velike. U matičnoj domovini je oko četiri milijuna Hrvata, a u dijaspori vjerojatno isto toliko. Često se te dvije Hrvatske ne razumiju. Iseljeništvo još uvijek romantičarski gleda na domovinu, nerijetko i s viškom emocija. Očekuje da mu se ljubav uzvraća istom mjerom. Hrvatska, pak, zarobljena u svakidašnju jadikovku i probleme, ne primjećuje uvrijeđene sunarodnjake. Za neuzvraćenu ljubav traže se razlozi u zavjerama i obično su za sve krivi komunisti, UDBA, lopovi… Svi oni, po njihovu mišljenju, rade na rušenju Hrvatske. U frankfurtskim, sydneyskim, torontskim i drugim klubovima diljem svijeta vjerojatno su za to pronašli krivce zbog kojih su dobili “ovakvu Hrvatsku”. Za koju se nisu borili. Njihova uvrijeđenost dosegnula je protekli mjesec vrhunac.

Osjećali su se izdanima zbog Zakona o prebivalištu po kojemu oni koji stalno ne žive u Hrvatskoj trebaju do 29. prosinca vratiti osobne iskaznice. Iako su počele stizati umirujuće izjave da je za zadržavanje dokumenata dovoljno samo prijaviti privremeni rad u inozemstvu, ipak inozemni portali tvrde da se osobne iskaznice već uništavaju škarama. Po njihovim riječima, u pozadini je Linićev zakon o imovini. Tko nema osobnu, ne može imati kuću za stanovanje, već za odmor. A onda su porezi veći. Stoga dijaspora traži hitno ukidanje zakona. Međusobno nerazumijevanje Hrvata posljedica je manjka međusobne komunikacije. Do rata ona nije bila moguća. Hrvatstvo je u Jugoslaviji bilo kažnjivo. Stigmatizirani kao “ustaška emigracija” iseljenici su sanjali kako srušiti zajednicu kojoj zemljopisno i ideološki ne pripadaju. Najbolje razdoblje razumijevanja između dvije Hrvatske bilo je u Domovinskom ratu. Iseljeništvo je u zanosu naoružavalo vojsku, lobiralo, slalo novčanu i svaku drugu pomoć.

Zajedno su Hrvati izborili državu koju su mnogi od njih drukčije sanjali. Bez kriminala, komunista, UDBA-e…Danas Hrvati opet žive u višenacionalnoj zajednici. Jugoslaviju su zamijenili Europom. U bivšoj državi u šest republika bilo je 4,7 milijuna Hrvata, a danas ih u 28 država višenacionalne Europske unije živi pet milijuna. Dakle, zajedno s četiri milijuna Hrvata u Hrvatskoj, u EU živi i onih 350 tisuća Hrvata iz Njemačke, 90 tisuća iz Austrije, 80 tisuća iz Švicarske, 60 tisuća iz Italije, 40 tisuća iz Francuske…Daleko od europskih Hrvata žive velike hrvatske iseljeničke zajednice. U Americi živi oko 1,2 milijuna Hrvata, u Kanadi 200 tisuća, Australiji i Argentini po 250 tisuća, Čileu 200 tisuća… Posvuda po svijetu razasut je hrvatski narod koji je napuštao domovinu iz ekonomskih i političkih razloga.Hrvati iz BiH nisu iseljeništvo.

Oni su suveren, konstitutivan narod. U BiH ih je preostalo još samo 560 tisuća. Diljem svijeta vjerojatno ih ima dva puta više, a osobito ih je velik broj u Hrvatskoj.Hrvatsko iseljeništvo je veliko duhovno, intelektualno, gospodarsko, kulturno, sportsko i svako drugo bogatstvo. I financijsko. Poslalo je u neovisnu Hrvatsku više od 100 milijardi dolara. Prošle godine, prema izvješću Svjetske banke, dijaspora je uplatila 1,4 milijarde dolara u Hrvatsku, što je dva posto od BDP-a. Vjerojatno su ti neevidentirani iznosi znatno veći. Primjerice, koliko je Hrvata samo među turistima. Iseljeništvo u BiH godišnje pošalje čak sedam milijardi eura, a od toga polovina otpada na Hrvate.Svi ti pokazatelji upozoravaju da se prema dijaspori mora s poštovanjem odnositi. Državni Ured za Hrvate izvan RH radi na kvalitetnijem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Ali ne može sam. Vlada treba razmisliti o povratku ministarstva iseljeništva koje bi artikuliralo strateške odluke.

Također, trebalo bi barem jednom godišnje proglasiti iseljeničke dane. Na kojima bi se dogovarala suradnja i strategija. Mora se poboljšati medijska komunikacija. Zašto, primjerice jedan kanal HRT-a ne bi mogao biti dodijeljen dijaspori. Na bitno drukčiji način mora biti regulirano sudjelovanje u Saboru RH. Sadašnji je apsolutno neučinkovit. Zašto se u Hrvatskom saboru ne bi jednom godišnje održala zajednička sjednica sa svim zastupnicima iz 50 država u kojima žive hrvatski iseljenici i jedan konstitutivan narod.Četiri milijuna Hrvata diljem svijeta treba povezati u politički i gospodarski sustav RH. Rijetko bi koja država propustila takvu prigodu. A Hrvatska umjesto da radi na integriranju više od polovine svojih sunarodnjaka razasutih po svijetu, prijeti im oduzimanjem osobnih iskaznica. U strance pretvara vlastiti narod. Jesu li opet na djelu nevidljive ruke komunista i UDBA-e?, vjerojatno se pita nekadašnja “ustaška emigracija”.

JozoPavković/vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvatska himna odjekivala Novim Sadom, pobjednički se vijorio naš stijeg!

Objavljeno

na

Objavio

HRVATSKA HIMNA ODJEKIVALA NOVIM SADOM, POBJEDNIČKI SE VIJORIO NAŠ STIJEG! Pogledajte sa kakvim ponosom mladi hrvatski košarkaši slave titulu europskih prvaka! Čestitke momcima iz U-16, tako se bori za svoj narod!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija prijeti da će migrante s broda vratiti u Libiju

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini zaprijetio je u nedjelju da će vratiti u Libiju gotovo 180 migranata koji se već tri dana nalaze na moru kod Lampeduse ako se ne pronađe europsko rješenje.

Europska unija tu je mogućnost do sada uvijek kategorički odbacivala jer Libiju ne smatra sigurnom zemljom za migrante, što nalaže međunarodno pomorsko pravo.

“Ili će Europa ozbiljno odlučiti da konkretno pomogne Italiji, počevši primjerice od 180 migranata koji se nalaze na brodu Diciotti, ili ćemo biti prisiljeni da (…) ljude spašene na moru ispratimo do neke libijske luke”, rekao je Salvini, vođa protuimigrantske Lige i zamjenik premijera.

Brod talijanske obalne straže Diciotti 0nalazi se od četvrtka ispred Lampeduse jer nije dobio dozvolu pristajanja u luku. Talijanska vlada traži od Malte da preuzme migrante.

Malteška vlada, koja je u srijedu primila brod Aquarius sa 141 migrantom nakon dogovora da će biti raspoređeni po nekoliko europskih zemalja, odgovara da su migranti odbili maltešku pomoć izrazivši želju ići na Lampedusu.

Brod Diciotti je intervenirao kako migranti ne bi ušli u talijanske vode i nije ih spašavao, tvrdi malteški ministar unutarnjih poslova.

Talijanske vlasti ljute su jer je obalna straža, po Salviniju, djelovala bez pristanka Rima, a malteški odgovor dodatno ih je razljutio.

(Hina)

Matteo Salvini: Migranti mogu ići gdje god žele, ali ne i u Italiju

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari