Pratite nas

Događaji

Vrh NATO-a u Splitu raspravlja o sigurnosnoj situaciji u svijetu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je u Splitu otvorila konferenciju Vojnog odbora NATO saveza, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

”Zahvaljujem svima vama, ali i svim vašim pripadnicama i pripadnicima na njihovoj predanosti Savezu i na njihovu sudjelovanju u mnogim misijama mira u svijetu”, rekla je u uvodnom govoru predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom službenog otvorenja u hotelu Le Meridien Lav u Splitu.

Riječ je o redovnoj konferenciji Vojnog odbora NATO-a u formatu načelnika glavnih stožera, te je to prvi takav sastanak nakon NATO summita u Varšavi, pojasnio je načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundovo toj konferenciji na kojoj je prisustvovao i ministar obrane Josip Buljević.

Predsjednica je najavila kako će se na konferenciji konstruktivno raspravljati i nastavljati razgovori na temeljima NATO summita u Varšavi i Walesu na kojima su NATO saveznici pokazali impresivnu ujedinjenost, istaknuvši kako je sada njihov zadatak ići korak dalje u suočavanju s brojnim izazovima koji su pred Savezom, poput nestabilnosti u svijetu koje ga okružuju.

“Odgovor kako se nositi s tim izazovima stane u jednu riječ, koja je i temeljno načelo i vrijednost NATO saveza, a to je solidarnost”, zaključila je predsjednica.

U uvodnom obraćanju na početku konferencije predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, general zbora Petr Pavel, zahvalio je predsjednici RH na dobrodošlici i gostoljubivosti, ali je isto tako zahvalio i na aktivnoj ulozi Hrvatske unutar Saveza.

”Hrvatska je ravnopravna članica NATO-a i kroz kontinuirano sudjelovanje u operacijama Saveza pokazuje predanost načelima koji spajaju savez“, rekao je Pavel.

Govoreći o temama konferencije u Splitu, Pavel je rekao kako će se raspravljati o mogućim poboljšanjima zapovjedne strukture, kao i strukture snaga NATO-a, stoji u priopćenju.

U drugom dijelu konferencije fokus će se okrenuti prema operacijama i aktivnostima NATO-a s posebnim naglaskom na afganistansku misiju potpore miru ”Resolute Support“ koja ostaje glavni operacijski napor Saveza, istaknuo je Pavel.

Glavna uloga Vojnog odbora NATO-a je izdavati smjernice i savjete o vojnoj politici i strategiji. Odbor je odgovoran za preporuke političkim tijelima NATO-a o potrebnim mjerama za zajedničku obranu NATO prostora kao i provedbi odluka vezanih za operacije i misije pod vodstvom NATO-a.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov izjavio je kako je konferencija Vojnog odbora NATO-a, koja se održava u Splitu, važan događaj za Hrvatsku i Sjevernoatlantski savez koji će doprinijeti stabilnosti.

“Ovo je važan događaj za nas i za NATO i ja sam siguran da će rezultati ove konferencije doprinijeti stabilnosti i sigurnosti,” rekao je novinarima general Šundov u subotu u Splitu uoči početka radnog dijela konferencije Vojnog odbora NATO saveza.

Vojni odbor NATO-a je najviše vojno tijelo Sjevernoatlantskog saveza koje čine načelnici Glavnih stožera oružanih snaga zemalja članica Saveza i ovo je prvi puta da se u Hrvatskoj održava konferencija te razine Sjevernoatlantskog saveza. Najviše političko tijelo NATO-a čine predsjednici država ili vlada zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza i ono je imalo summit u Varšavi u srpnju ove godine.

Podsjetivši kako je ovo prvi sastanak nekog NATO-ovog tijela nakon summita u Varšavi, general Šundov je istaknuo kako će se na splitskoj konferenciji raspravljati o primjeni zadaća sa varšavskog summita. “Na konferenciji u Splitu načelnici Glavnih stožera oružanih snaga 28 zemalja članica NATO-a tijekom dana raspravljat će o tome kako i na koji način primjeniti zadaće koje je najviše političko tijelo NATO-a raspravljalo u formatu predsjednika država ili vlada (na summitu u Varšavi) i kako i na koji način vojna struktura NATO-a mora odgovoriti na ta pitanja i na izazove vezano za ono što se događa na istočnim granicama Saveza kao i o događajima koji su važni na južnom dijelu NATO saveza,” istaknuo je general Šundov.

Zamoljen za komentar “osjetljive situacije u svijetu i našem okruženju te u vezi poteškoća s izbjeglicama”, general Šundov je kazao kako su “sve to izazovi i prijetnje.”

“To su sve izazovi i prijetnje s kojima se suočava svaka zemlja pojedinačno, a isto tako i Savez. Ja vjerujem kako je vrlo važno da je Hrvatska članica NATO saveza i da to ojačava našu poziciju, a prvenstveno nam je garant sigurnosti za naše građane,” kazao je general Šundov.

On je također podsjetio kako se Hrvatska na summitu u Varšavi obvezala da će u sklopu aktivnosti NATO-a u baltičkim zemljama sudjelovati s jednom satnijom u Litvi.

“U skladu s time, to je naše opredjeljenje, mi ćemo se pripremati i sudjelovat ćemo u skupini zemalja gdje je vodeća nacija Njemačka,” dodao je general Šundov.

Na novinarski upit hoće li Hrvatska sudjelovati u novonajavljenoj pomorskoj aktivnosti NATO-a presretanja krijumčara na granici Europske unije, odnosno na Sredozemlju, pod nazivom “Sea Guardian,” Šundov je kazao kao Hrvatska ratna mornarica ima sposobnosti za tu akciju.

“Hrvatska ratna mornarica sa svojim sposobnostima je spremna, kao što je sudjelovala i u operaciji ‘Triton’ (humanitarna akcija spašavanja migranata na moru) vjerujem u skladu sa svojim sposobnostima da ćemo se pridružiti tim operacijama.” kazao je general Šundov.7

Za angažman HRM-au ovakvim operacijama, kako je pojašnjeno, potrebna je odluka Sabora RH.

U radu splitske konferencije sudjeluju i predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a general zbora Petr Pavel, te vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga u Europi general Curtis M. Scaparrotti i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformacije general Denis Merciera.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Damir Borovčak: Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek vrijedi

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju 10. prosinca na preoranom groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na Mirogoju u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan ljudskih prava u organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo.

Poslije svete mise za duše pokojnih u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održano je komemorativno sjećanje na mjestu njihovih grobova i poslije smrti obesčašćenih kosti hrvatskih bojovnika Nezavisne države Hrvatske.

Poginulim hrvatskim vojnicima komunistička vlast zapovjedila je preorati njihove grobove. Učinjeno je to po zapovijedi izdanoj 6. srpnja 1945. od zloglasnog partizansko-komunističkog Ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovića.

Na tom prekopanom i poravnatom nekadašnjem posljednjem počivalištu preminulih hrvatskih bojovnika od 1941. – 1945. sjećanje je obnovljeno prigodnim govorom i s imenima pokojnika na pripremljenih 550 svijeća.

U ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek istaknuo je kako su protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski biskupi upozorili još 20. rujna 1945. Tada su u svom glasovitom Pastirskom pismu uputili poruku vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi poravnati su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Potom je govornik upozorio kako su na ovom groblju hrvatskih vojnika od 1941.-1945. pokopani oni koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, kao i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci su preorani, a obiteljima i danas nije dopušteno obilježiti grob člana svoje obitelji. Komunističko obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora glasilo je: „Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Kako bismo razumjeli ovu naredbu moramo poznavati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.

Istaknuto je da se tom odlukom krši ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminacija iz mržnje barbarskim postupkom uništenja. Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna. Od rođenja do smrti, što godi bili u životu, postoje ljudska prava koja se odnose na svakog čovjeka i posvuda – ona su univerzalna. Ta prava vrijede u rodilištu, i na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u rođenju i smrti.

Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je: Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika.

Na groblju Mirogoj dostojanstveno su pokopani ugledni građani i obični ljudi. Ovdje brončane i kamene skulpture imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju jedino nikakva prava nemaju hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na ozemlju Hrvatske. Paljenjem 550 svijeća, na 550 grobnih mjesta, s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika, željelo se vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima vrati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika. Na grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana.

Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava. Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci, obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne u naraštajima koji nisu živjeli u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja, ali i suočavanja s prošlošću. I na kraju govornik je završio prvim člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva”.

Molitvu za pokoj duša vojnika na preoranom groblju predvodio je za katolike velečasni Ante Pavlović, a za duše islamske vjeroispovijedi efendija Mersad Kvesić.

Potom je organizator zamolio da okupljeni upale pripremljenih 550 svijeća za 550 pokojnika na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945. Svaka svijeća imala je ime i prezime pokojnika s datumom smrti.

Barbarstvo komunističkih vlasti 1945. koje su izdale neciviliziranu zapovijed i preorali groblja palih hrvatskih vojnika, još se uvijek poštuje i štiti. To je vidljivo na Mirogoju u Zagrebu. Neobilježene i neuređene grobne plohe na to ukazuju. Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek traje. Na to su nas podsjetili pristigli domobrani iz Osijeka, koji su potaknuli na pomnije razmišljanje. Nakon 45 godina komunističkog terora i nakon 27 godina samostalne države Hrvatske, po prvi puta su upaljene svijeće i odana počast za sve obesčašćene bojovnike na preoranom dijelu Mirogoja. A zašto zakazuje gradska vlast i državna vlast, kad su u pitanju dostojanstvo i ljudska prava pokojnika na posljednje počivalište? Zar se potomci nemaju pravo sjećati svojih predhodnika palih za san o hrvatskoj slobodi. A s njima i svi istinoljubivi domoljubi pokloniti se žrtvama onih koji su poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata za nikad dosanjanu slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

fotografije  tekst: Damir Borovčak/HKV

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

POSUŠJE: Održana prva projektno-edukacijska radionica Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora

Objavljeno

na

Objavio

Projektno-edukacijska radionica o mogućnostima ostvarivanja sredstava iz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020, održana je prvi put danas u Posušju.

Organizator je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova RH, te Agencije za regionalni razvoj RH, a radionica je održana na inicijativu Općine Posušje. Sudionici su bili predstavnici tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave i poduzeća u njihovom vlasništvu, i razvojnih agencija u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanoskoj županiji u BiH.

Žana Ćorić, ispred Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kazala da su kao organizatori jako zadovoljni odazivom i spremnošću na suradnju, te da je to jako dobar temelj za nastavak rada. „Prva je ovo u nizu radionica koje planiramo. Ova je organizirana za zainteresirane iz Zapadnohercegovačke i Hercegbosnaske županije. Smatramo da je jedna od najvažnijih pouka ove radionice zajedništvo koje imamo“, kazala je Ćorić. Najavila je drugi poziv programa “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“ koji kreće u prvoj polovici iduće godine. „Mi smo ovdje danas predstavili konkretne potrebne korake za ovaj poziv: kako jačati ljudske kapacitete, kako osmisliti projekt, kao ga realizirati, što može konkurirati u ovom programu, koji su potrebni koraci, što može biti prepreka,…“, kazala je Ćorić.

Prema riječima općinskog načelnika Branka Bage, cilj ove radionice je obučavanje kadrova i upoznavanje s mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije, te zbližavanje svih djelatnika u općinskim institucijama koji bi radili i koji rade na ovim projektima.“Mi već imamo u tijeku jedan ovakav projekt. Riječ je o projektu koji je nastao u suradnji sa Šibensko – kninskom županijom, a odnosi se na nabavku CNC strojeva koji bi bili smješteni u poslovnoj zoni Osrdak.

Riječ je o jednom infrastrukturnom, proizvodnom i tehnološkom projektu za koji se nadamo da ćemo uspješno provesti“, kazao je Bago. Dodao je da ipak prioritet općine Posušje izgradnja kanalizacijske mreže. „Mi smo krenuli s nekim mini zahvatima na izgradnji kanalizacije, ali sami takav projekt ne možemo realizirati. Naš proračun je skroman, stoga očekujemo pomoć s državne razine, ali isto tako se nadamo da ćemo dio sredstava za ovaj problem povući iz dostupnih fondova EU“, kazao je Bago. Također je zahvalio Zvonku Milasu, predstojniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, na ukazanom povjerenju da Općina Posušje bude domaćin ovom događaju.

 

Stella Arneri ispred Agencije za regionalni razvoj RH je kazala da je ova agencija nositelj kada je u pitanju program “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“. Upravo je ovaj program prilika stanovnicima BiH za povlačenje sredstava iz fondova EU. „Drugi poziv ovog programa kreće u provom djelu 2018. godine i bit će dostupno 35 milijuna eura sredstava i mi smo upravo tu u Posušju da bi predstavili ovaj poziv, jer smatramo da je ovo izvrsna prilika za doći do novih i dodatnih sredstava“, kazala je Arneri. Dodala je da je prekogranična suradnja vrlo važna, pogotovo za ova pogranična područja jer može riješiti jako puno problema. „U ovom slučaju granica nam nikako nije barijera“, kazale je Arneri.

Kristina Bilić, pomoćnica ministrice za regionalni razvoj i europske fondove RH je kazala da je jako važno za RH povezati se sa susjedima kako bi zajednički što uspješnije povlačili sredstav europskih fondova. „Cilj nam je kroz ovu radionicu dati naša iskustva ovoj lokalnoj zajednici kako bi mogli s nama kvalitetno sudjelovati u povlačenju sredstava. Želimo što više poništiti negativne učinke kada je u pitanju administracija, ali i suradnja. Mi smo ovdje u ulozi podupiranja naših partnera,“ kazala je Bilić.

Cilj Projektno-edukacijske radionice bilo je jačanje kapaciteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poticanja prekogranične i regionalne suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a predavači su bili Anđelka Hajdek, Ante Vukasović, Antonija Ermut Erceg te Kristjan Futač koji je moderirao i panel diskusiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari