Pratite nas

Događaji

Vrh NATO-a u Splitu raspravlja o sigurnosnoj situaciji u svijetu

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je u Splitu otvorila konferenciju Vojnog odbora NATO saveza, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

”Zahvaljujem svima vama, ali i svim vašim pripadnicama i pripadnicima na njihovoj predanosti Savezu i na njihovu sudjelovanju u mnogim misijama mira u svijetu”, rekla je u uvodnom govoru predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom službenog otvorenja u hotelu Le Meridien Lav u Splitu.

Riječ je o redovnoj konferenciji Vojnog odbora NATO-a u formatu načelnika glavnih stožera, te je to prvi takav sastanak nakon NATO summita u Varšavi, pojasnio je načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundovo toj konferenciji na kojoj je prisustvovao i ministar obrane Josip Buljević.

Predsjednica je najavila kako će se na konferenciji konstruktivno raspravljati i nastavljati razgovori na temeljima NATO summita u Varšavi i Walesu na kojima su NATO saveznici pokazali impresivnu ujedinjenost, istaknuvši kako je sada njihov zadatak ići korak dalje u suočavanju s brojnim izazovima koji su pred Savezom, poput nestabilnosti u svijetu koje ga okružuju.

“Odgovor kako se nositi s tim izazovima stane u jednu riječ, koja je i temeljno načelo i vrijednost NATO saveza, a to je solidarnost”, zaključila je predsjednica.

U uvodnom obraćanju na početku konferencije predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, general zbora Petr Pavel, zahvalio je predsjednici RH na dobrodošlici i gostoljubivosti, ali je isto tako zahvalio i na aktivnoj ulozi Hrvatske unutar Saveza.

”Hrvatska je ravnopravna članica NATO-a i kroz kontinuirano sudjelovanje u operacijama Saveza pokazuje predanost načelima koji spajaju savez“, rekao je Pavel.

Govoreći o temama konferencije u Splitu, Pavel je rekao kako će se raspravljati o mogućim poboljšanjima zapovjedne strukture, kao i strukture snaga NATO-a, stoji u priopćenju.

U drugom dijelu konferencije fokus će se okrenuti prema operacijama i aktivnostima NATO-a s posebnim naglaskom na afganistansku misiju potpore miru ”Resolute Support“ koja ostaje glavni operacijski napor Saveza, istaknuo je Pavel.

Glavna uloga Vojnog odbora NATO-a je izdavati smjernice i savjete o vojnoj politici i strategiji. Odbor je odgovoran za preporuke političkim tijelima NATO-a o potrebnim mjerama za zajedničku obranu NATO prostora kao i provedbi odluka vezanih za operacije i misije pod vodstvom NATO-a.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov izjavio je kako je konferencija Vojnog odbora NATO-a, koja se održava u Splitu, važan događaj za Hrvatsku i Sjevernoatlantski savez koji će doprinijeti stabilnosti.

“Ovo je važan događaj za nas i za NATO i ja sam siguran da će rezultati ove konferencije doprinijeti stabilnosti i sigurnosti,” rekao je novinarima general Šundov u subotu u Splitu uoči početka radnog dijela konferencije Vojnog odbora NATO saveza.

Vojni odbor NATO-a je najviše vojno tijelo Sjevernoatlantskog saveza koje čine načelnici Glavnih stožera oružanih snaga zemalja članica Saveza i ovo je prvi puta da se u Hrvatskoj održava konferencija te razine Sjevernoatlantskog saveza. Najviše političko tijelo NATO-a čine predsjednici država ili vlada zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza i ono je imalo summit u Varšavi u srpnju ove godine.

Podsjetivši kako je ovo prvi sastanak nekog NATO-ovog tijela nakon summita u Varšavi, general Šundov je istaknuo kako će se na splitskoj konferenciji raspravljati o primjeni zadaća sa varšavskog summita. “Na konferenciji u Splitu načelnici Glavnih stožera oružanih snaga 28 zemalja članica NATO-a tijekom dana raspravljat će o tome kako i na koji način primjeniti zadaće koje je najviše političko tijelo NATO-a raspravljalo u formatu predsjednika država ili vlada (na summitu u Varšavi) i kako i na koji način vojna struktura NATO-a mora odgovoriti na ta pitanja i na izazove vezano za ono što se događa na istočnim granicama Saveza kao i o događajima koji su važni na južnom dijelu NATO saveza,” istaknuo je general Šundov.

Zamoljen za komentar “osjetljive situacije u svijetu i našem okruženju te u vezi poteškoća s izbjeglicama”, general Šundov je kazao kako su “sve to izazovi i prijetnje.”

“To su sve izazovi i prijetnje s kojima se suočava svaka zemlja pojedinačno, a isto tako i Savez. Ja vjerujem kako je vrlo važno da je Hrvatska članica NATO saveza i da to ojačava našu poziciju, a prvenstveno nam je garant sigurnosti za naše građane,” kazao je general Šundov.

On je također podsjetio kako se Hrvatska na summitu u Varšavi obvezala da će u sklopu aktivnosti NATO-a u baltičkim zemljama sudjelovati s jednom satnijom u Litvi.

“U skladu s time, to je naše opredjeljenje, mi ćemo se pripremati i sudjelovat ćemo u skupini zemalja gdje je vodeća nacija Njemačka,” dodao je general Šundov.

Na novinarski upit hoće li Hrvatska sudjelovati u novonajavljenoj pomorskoj aktivnosti NATO-a presretanja krijumčara na granici Europske unije, odnosno na Sredozemlju, pod nazivom “Sea Guardian,” Šundov je kazao kao Hrvatska ratna mornarica ima sposobnosti za tu akciju.

“Hrvatska ratna mornarica sa svojim sposobnostima je spremna, kao što je sudjelovala i u operaciji ‘Triton’ (humanitarna akcija spašavanja migranata na moru) vjerujem u skladu sa svojim sposobnostima da ćemo se pridružiti tim operacijama.” kazao je general Šundov.7

Za angažman HRM-au ovakvim operacijama, kako je pojašnjeno, potrebna je odluka Sabora RH.

U radu splitske konferencije sudjeluju i predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a general zbora Petr Pavel, te vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga u Europi general Curtis M. Scaparrotti i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformacije general Denis Merciera.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari