Pratite nas

Kultura

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić posjetio Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti

Objavljeno

na

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, posjetio je u utorak Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, gdje ga je primio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, a u razgovoru je istaknuta veza između Hrvatske akademije i Vrhbosanske nadbiskupije-

Bio je to prvi posjet kardinala Puljića Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti otkako je 1991. postao vrhbosanski nadbiskup, priopćeno je iz HAZU-a.

Akademik Kusić svog je gosta izvijestio o povijesti i radu Akademije, a razgovaralo se i o stanju u Bosni i Hercegovini i položaju tamošnjih Hrvata.

U razgovoru je istaknuta i veza između Hrvatske akademije i Vrhbosanske nadbiskupije, budući da je utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer nosio titulu bosanskog i srijemskog biskupa. Naime, sjedište nekadašnje Bosanske biskupije, koja je imala sjedište u Vrhbosni (današnjem Sarajevu), od početka 14. stoljeća bilo je u Đakovu koje je 1239. postalo posjed bosanskih biskupa. Spajanjem sa Srijemskom biskupijom, od 1773. biskupija nosi naziv Bosanska ili đakovačka i srijemska biskupija, a 2008. godine postala je nadbiskupija pod imenom Đakovačko-osječka nadbiskupija, ujedno i sjedište metropolije koja još obuhvaća Požešku i Srijemsku biskupiju.

Kardinal Puljić upisao se u spomen-knjigu u koju se upisuju najugledniji posjetitelji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, napisavši: „S ponosom i radošću sam po prvi put ušao u ovo zdanje, ponos našeg hrvatskog naroda. Zahvalan sam ovoj instituciji koja gaji duh jedinstva hrvatskog naroda bez obzira na granice. Želim da i dalje s Božjim blagoslovom djeluje na dobro hrvatskog naroda!“

Koridor Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar važan za povezivanje hrvatskog naroda u Hrvatskoj i BiH

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u utorak 25. travnja održan je međunarodni znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje) koji su organizirali Znanstveno vijeće za promet HAZU, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Na skupu su sudjelovali brojni gospodarstvenici i stručnjaci za promet, gospodarstvo i poljoprivredu iz Hrvatske, BiH i Kosova.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je kazao da ideja o povezivanu Dalmacije s kontinentalnom Hrvatskom preko Bosne i Hercegovine potječe još od utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Posebno je pohvalio napore akademika Josipa Božičevića, predsjednika Znanstvenog vijeća za promet HAZU koji se ustrajno zalaže za ovaj projekt povezivanja „plave“ i „zelene“ Hrvatske preko BiH, s ciljem poticanja gospodarstva, prometa, infrastrukture i energetike na području 16 općina u Hrvatskoj i 18 u BiH te njihove demografske obnove.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Mario Madunić pozdravio je skup u ime premijera Andreja Plenkovića i ministra Olega Butkovića, istaknuvši da je važnost geoprometnog položaja Hrvatske prepoznala i Europska unija. „Prioritet je osigurati prometnu povezanost Slavonije i Dalmacije, luka Ploče i Vukovar, što bi također osiguralo gospodarsku, društvenu i demografsku obnovu i revitalizaciju prostora u BiH bez čijeg sudjelovanja ovakvo povezivanje nije moguće“, rekao je Madunić. Podsjetio je da je u tijeku izgradnja mosta preko Save kod Svilaja i modernizacija novog ulaza u luku Ploče.

Skup je pozdravio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji je istaknuo važnost projekta Srednji Jadran-Podunavlje jer povezuje i zemlje i ljude.

„Nitko nije dovoljan sam sebi, nužno smo upućeni jedni na druge. Na poseban način BiH je oslonjena na Hrvatsku, a mi Hrvati iz BiH silno puno polažemo na stabilnost i perspektivnost hrvatske države kako bismo i mi prosperirali. Zahvaljujem Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je pokrenula ovaj projekt. Čestitam vam, hrabrim vas i želim da istinske ideje postanu ostvarene na području gdje se povezuje hrvatski narod iz Hrvatske i BiH“, poručio je kardinal Puljić.

Akademik Josip Božičević je podsjetio da je prvi skup o koridoru Srednji Jadran-Podunavlje u HAZU održan 2014., a da se slični skupovi namjeravaju održavati sve dok razvojni ciljevi tog projekta ne budu u cijelosti implementirani. Upozorio je da je 2015. od koridora Vc kao dio transeuropske prometne mreže u razvojnom planu ostala samo dionica Ploče-Sarajevo, dok je Mađarska odgodila modernizaciju pruge od Budimpešte do Osijeka.

Na skupu je usvojena Deklaracija o domovinskom koridoru Jadran–Podunavlje kojom se predlaže revalorizacija geoprometnog položaja i ciljano usmjeravanje razvoja na potencijalno kompetitivne pravce s ciljem boljeg pozicioniranja Hrvatske u regiji srednje Europe. Također se predlaže determiniranje dugoročnih razvojnih potencijala morskih luka Rijeka i Ploče, te riječne luke Vukovar, obnova partnerstva s Mađarskom i revizija pozicije sa Slovenijom, te definiranje zajedničkog nastupa s BiH u akviziciji investicija u prometne projekte od zajedničkog interesa. U Deklaraciji se spominje revaloriziranje geoprometnog statusa u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj makroregiji kako bi prioritet postali povezivanje Jadrana i Dunava, morskih prometnica i unutarnjih plovnih putova, te željeznicom umreženog kontinentalnog zaleđa. Također se ističe važnost povezivanja Mediteranskog koridora i Baltičko-jadranskog koridora u trans-europskoj prometnoj mreži, koji se u diplomatskom usuglašavanju sa Slovenijom može ostvariti poveznicom Rijeke i Pivke ili izgradnjom željezničke pruge na pan-europskom koridoru X.a (Zagreb-Pragersko). Deklaracija predlaže i izgradnju nove Jadransko-jonske željeznice uzduž hrvatske obale Jadranskog mora i zatim prema Crnoj Gori i Albaniji, kako bi se otvorila perspektiva povezivanja s pan-europskim koridorom IV, odnosno novim trans-europskim koridorom Orient-Istočni Mediteran.

„Takav razvojni scenarij osigurao bi funkcionalnu integraciju cijele prometne mreže Hrvatske u intermodalni sustav Baltik-Jadran-Crno more, a on podrazumijeva međusektorsku suradnju prometnog, energetskog i prostorno-okolišnog resora“, kazala je zamjenica predsjednika Znanstvenog vijeća za promet HAZU prof. dr. sc. Sanja Steiner, pojasnivši da se koridor Srednji Jadran-Podunavlje može nazvati „domovinskim“ jer u BiH prolazi kroz područja tradicionalnog obitavanja hrvatske populacije. U tim područjima prije rata živjelo je četiristo tisuća Hrvata, a danas ih je samo nešto više od sto tisuća

hazu.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Vukovar za sva vremena’ – Pogledajte sjajan promotivni spot Grada Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Predstavili smo promotivni spot Grada Vukovara pod nazivom „Vukovar za sva vremena“ koji je izrađen u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. Zadovoljstvo je još veće jer je na samom projektu radio Vukovarac Dario Matić, a spot obuhvaća sva godišnja doba, projekte i manifestacije koje se u Vukovaru odvijaju tijekom jedne godine. Namjera je bila približiti Vukovar, njegove posebnosti i ljepote budućim posjetiteljima, a sve na tragu povećanja turističke atraktivnosti i ostvarenja strategije razvoja turizma Grada Vukovara.

Iz prekrasnih kadrova promotivnog spota vidljivo je kako je Vukovar lijep grad pun događanja s velikim turističkim potencijalima koji se iz godine u godinu razvijaju sve više, a snimanju su se odazvali mnogi, poput našeg proslavljenog veslačkog reprezentativca Damira Martina, Mažoretkinje grada Vukovara, Konjogojska udruga Potkova te Aeroklub Borovo, a također su se uključile i sve ustanove i muzeji.

Spot je izrađen u duljoj i kraćoj verziji, a isti će putem kanala Hrvatske turističke zajednici biti distribuiran u svrhu promocije kontinentalnog dijela Hrvatske.

Važno je istaknuti kako je u 2018. godini turizam u Vukovaru zabilježio zapažene rezultate. U 2018. godini ostvareno je 73.506 noćenja, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 4,09%, a poglavito se radi o povećanju broja stranih turista. Kada govorimo o broju dolazaka riječnih kruzera, 2018. godine je ostvaren rekordni broj od 231 dolazak koji je u Vukovar doveo 31.972 putnika.

Iznimno nas veseli poduzetnička inicijativa pa tako brojimo 5 smještajnih kapaciteta više u odnosu na 2017. godinu te tako Vukovar raspolaže s 968 smještajnih jedinica. Naši poduzetnici prepoznali su potencijal Vukovara kao turističke destinacije te se nadamo kako će se i u budućnosti nastaviti razvijati u ovom smjeru, napisao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Neka sjaji sunce svima di još našeg roda ima

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir kuraja
foto Novkovic

PREDSTAVLJAMO: Vladimir Kuraja, folklorist, koreograf, umjetnik

Prvi ozbiljniji doticaj sa folklorom imao je  u rujnu 1971.godine,kada kao srednjoškolac pristupa podmladku Lada, odnosno amaterskoj grupi „Studio“, do koje je naš jedini profesionalni ansambl držao i podupirao njen rad.

Napunjen energijom, entuzijazmom dovoljnim znanjem uz nekolicinu kolega iz iste grupe, u proljeće 1973.pristupa ansamblu Lado. Prvi javni nastup imam u lipnju iste godine u programu Z MOJIH BREGOV, na velikoj sceni HNK-a u Zagrebu. Do studenog mjeseca 1994.godine, kada prestaje biti član ansambla Lado, imao je preko tisuću i pol koncerata za naš ugledni ansambl. Znanje, iskustvo i folklorni mentalitet sticao je od bardova scenske primjene folklora: prof. Zvonimira Ljevakovića i dr. Ivana Ivančana. Ali ne samo njih,sretna okolnost je što su mu kolege bili plesači-pjevači iz prve generacije Lada: Nevenka Šokčić, Ivan Šulina, Stjepan Poček…od kojh je učio i, stjecao vještinu plesa, pjesme, ladovski stil.

U zdravoj folklornoj atmosferi i izuzetno turbulentnom i produktivnom radu,stjecao je znanje, iskustvo i stav. Sadržajne probe, novi i različiti tematski programi,praizvedbe i premijere pod vodstvom dr. Ivana Ivančana u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća formirale su Vladimira Kuraju kao profesionalnog plesača – pjevača solistu, ali i njegovu  strast i ljubav za folklornom scenom.

– Od 1982. godine do 1986. godine vodio sam pomladak ansambla Lado i tada sam počeo primjenjivati znanja i vještine  kao stručni voditelj u folklornim skupinama  sa područja grada Zagreba. Prve koreografske uratke radim u KUD-u „Januševec“ iz Savskog Marofa,općina  Brdovac, ali ne samo to,ozbiljnije istražujem taj folklorni lokalitet koji pripada zaprešičkom prigorju i polju. U devedesetim godinama prošloga stoljeća radim u inozemstvu. Četiri godine zaredom boravim dulje vrijeme u Canadi, gdje u gradovima Winipeg, Calgary, Edmonton, Vancouver…i hrvatskim folklornim skupinama radim koreografije,kratke programe i cjelovečernje programe.2004.godine scenarist sam Festivala Zapadne Obale na kojem sudjeluju najbolje hrvatske folklorne skupine. Najkvalitetniji i najplodonosniji je boravak i rad u Australiji. Tijekom skoro godinu dana rada osniva dvije folklorne skupine: „Hrvatska Zora“ i „Zvonimir“ u Melbourne, kaže Vladimir  Kuraja, koji je autor sedam cjelovečernjih programa za boravka u Melbourne te interpret  sv. mise u obradi našeg poznatog glazbenog obrađivača Bože Potočnika, sa kojim je plodno radio u Australiji.

U razdoblju od 1999 godine do 2009 godine Kurajino je polodonosno razdoblje rada i

bavljenje hrvatskom folklornom baštinom i njenom scenskom primjenom. Uz spomenuti KUD „Januševec“ vrijedno je spomen  uti KUU „Prigorec“ iz Sesvetskog  Kraljevca, te KUD „Kraluš“ iz Gornjeg Stupnika. Zajedno sa Zoranom Jakunićem, kojeg smatra jednim od najkvalitetnijih glazbeno-folklornih obrađivača mlađe generacije,radi koreografije za  dječji uzrast i odrasle u gore navedenim folklornim skupinama.

Osobno drži važnim u njegovom stručnom obrazovanju, stručnom profiliranju, a pogotovo novim pogledima u poimanju koreografskih rješenja, suradnju sa Andrijom Ivančanom. Ovdje je nekoliko aspekata u pitanju a sve se tiču scenske primjene folklorne umjetnosti i koreografije kao važne kategorije. Na poziv Andrije Ivančana prof. priprema seminarski rad iz brdovečkog prigorja( zaprešičko prigorje), koji pripada Alpskoj plesnoj zoni.

2001.godine u Bizovačkim Toplicama u sklopu ljetne škole folklora Hrvatske matice iseljenika polaže seminarski rad pred komisijom u sastavu: dr. Ivan Ivančan, Branko Kostelac prof. i Andrija Ivančan prof.

Iste godine postaje asistent prof. Branka Kostelca, a redoviti je predavač najuglednije hrvatske škole folklora od 2004.godine,nakon prerane smrti g.Branka Kostelca.

Od 2004.godine počinje suradnju sa ZFA dr. Ivana Ivančana i preuzima podmladak i rekreativnu sekciju ovoga uglednog folklornog ansambla.

Njegov dolazak u, kazao bi,  naš ponajbolji folklorni ansambl ima svoj cilj i smisao;prije svega kao njegovu potvrdu i etabliranje kao voditelja i koreografa.Tijekom rada u ovom renomiranom ansamblu postavlja koreografije : „ Nema lipših u godini dana od Božića i sv.Stipana „ ( plesovi,pjesme i običaji Rame,BiH ); „ Lipa naša lipa stara „ ( plesovi i pjesme brdovečkog prigorja ); „ Zaigrali jedno kolo,jedno kolo naokolo „ ( plesovi i pjesme Gornjeg Stupnika sa okolicom, zagrebačko polje  ) i Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine. Sa tim koreografijama Vladimir Kuraja u izvedbi ZFA dr.Ivana Ivančana osvajaja dva druga i dva treća mjesta na Festivalima folklorne koreografije HDFKiV. Posebno naglašava suradnju sa maestrom Marijanom Makarom,koji je kao obrađivač njegovih koreografija u ZFAdr. I.  Ivančana, dao tim djelima novu kvalitetu.

U FA Zagreb – Markovac postavlja dvije koreografije „ Oj Korano“ ( plesovi i pjesme karlovačkog pokuplja), a glazbenu obradu potpisuje Zoran Jakunić i Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine.

Od 2010.godine pa sve do danas Vladimir Kuraja svoje znanje,vrijeme i energiju daje Folklornoj skupini Kolo koju je osnovao i registrirao. Ova zagrebačka folklorna skupina je tijekom proteklog razdoblja prepoznata ne samo  u gradu Zagrebu, nego i šire. Na prestižnim smotrama fag. Zagreba u organizaciji ZAFAZ – a prolazi na završne koncerte najboljih,2012.godine sa poskočicom iz južne Hercegovine Linđo i 2013. godine sa koreografijom „ Poigraj mi naše kolo „ ( plesovi i pjesme Guče Gore,BiH ).

Tijekom 40-godišnjeg bavljenja koreografijom,odnosno umjetnički oblikovanom scenskom  primjenom folklora, prema visokim standardima poznate zagrebačke škole Kuraja je postavio u Hrvatskoj i inozemstvu 37 koreografija. Za agenciju ZAMP prijavi je 25 svojih najkvalitetnijih koreografija. Vladimir Kuraja je autor 17 cjelovečernjih folklornih koncerata, a kao član ansambla Lado sudjeluje u kazališnim i filmskim produkcijama. Organizator je gostovanja ansambla Lado u Bosnu i Hercegovinu,a sa ZFA dr. Ivana Ivančana ima također dvije turneje po BiH. Scenarist je i redatelj projekata vezanih uz Ramu ( BiH ) i njenu folkornu, povijesnu i duhovnu kulturu. Ramska večer „ Vran planino ispod tebe Rama,tu me moja odgojila mama „ , KD V.Lisinskog u organizaciji Ramske zajednice Zagreb,2007. godine

Ramska večer „ Oj na Šćitu nema te na svitu,koše šarke što vas nose Ramke „ , Sportska dvorana u Bjelovaru u organizaciji Ramske zajednice Bjelovar, 2016.godine.

Vladimir Kuraja tijekom 25 godina sustavno istražuje ramski folklor u svim njegovim oblicima, tako izdaje 22 motiva ramske narodne nošnje na motivima razglednica,plakata. Vladimir Kuraja organizira 1991. godine mini gostovanje Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado u Bosnu i Hercegovinu. Te godine je bio veliki jubilej i obljetnica : Sedam stoljeća zagrljaja fratara i hrvatskog naroda u Bosni. Lado je na tom gostovanju imao folklorni koncert i pjevao sv.misu u Rami, a u Sarajevu u sklopu glavne proslave u dvorani Skenderija pjevao sv. misu, u organizaciji Franjevačke provincije Bosna Srebrna.

Tri cd – a ramske pjesme i svirke u izvedbi ponajboljih izvornih pjevača i svirača izlazi tijekom 2017.godine….

Vrhunac Vladimira Kuraje je suradnja sa Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Tijekom 2018.godine postavlja koreografiju Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine.

U 2019.godini nastavlja suradnju sa našim renomiranim folklornim ansamblom i postavlja koreografiju „ Nema lipših u godini dana od Božića i Sv.Stipana „ ( plesovi,pjesme i običaji Hrvata Rame,BiH ).

Vladimir Kuraja je voditelj projekta „ Neka sjaji sunce svima di još našeg roda ima „.Program je satkan od folklornih običaja Hrvata izvan matice domovine.

Sa tim programom,povodom 70.obljetnice ansambl Lado gostuje u Bosni i Hercegovini tijekom lipnja 2109.godine.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari