Pratite nas

Reagiranja

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u nedjelju je oštro osudio napade na banjolučkog biskupa Franju Komaricu

Objavljeno

na

Unatoč prijetnjama, Crkva se nikada i ni po koju cijenu neće pomiriti s nepravdom i uvijek iznova tražit će da nepravda bude ispravljena

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u nedjelju je oštro osudio napade na banjolučkog biskupa Franju Komaricu, a posebice one koji dolaze od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ističući kako je riječ o nedospustivom postupanju političara koji ujedno bježi od istine o stradanjima Hrvata na području tog entiteta tijekom proteklog rata u Bosini i Hercegovini.

[ad id=”93788″]

U izjavi koju je prenijela Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH (KTA) kardinal Puljić uputio je i zamjerke hrvatskim političarima u BiH koje je upozorio kako nikada nisu na ozbiljan način otvorili pitanje statusa Hrvata u RS-u.

“Nedopustive su i za svaku osudu prijetnje entitetskog predsjednika Dodika i pojedinih drugih predstavnika vlasti biskupu Komarici, poznatom borcu za istinu i jednakopravnost. Umjesto da napokon poduzmu nužne korake za ispravljanje brojnih nepravdi nanesenih slabijima, očita je želja da se prijetnjama utiša jedan od rijetkih glasova koji se ne miri s potpunim iskorjenjivanjem svega što je hrvatsko i katoličko u cijelom entitetu RS”, stoji u izjavi kardinala Puljića.

Kardinal Puljić je istaknuo kao se u cijelosti pridružuje pozivu biskupa Komarice političarima kako u BiH odnosno RS tako i u Hrvatskoj da se napokon počnu ispravljati nepravde učinjene Hrvatima u BiH, posebice onima s područja Banja Luke koji su najprije prognani a potom im se desetljećima priječi povratak.

Kako je i sam rođen u okolici Banja Luke vrhbosanski je nadbiskup naveo kako stoga ima dodatnu potrebu pozvati sve da taj grad bude mjesto zajedničkog življenja u različitostima ali i mjesto gdje će se ispraviti ratne nepravde nanesene Hrvatima među kojima su i članovi kardinalove kao i biskupove obitelji.

To je, kako ističe kardinal Puljić, istodobno i zadaća svih političara u svim mjestima u kojima su počinjenjene nepravde nad onima koji su u manjini.

“Među nepravdama, koje vape u nebo, jest i nemogućnost mnogih da pronađu posmrtne ostatke svojih najbližih te da ih dostojno sahrane i pored njih se Bogu pomole. Zar se mogu nadati dobru i Božjem blagoslovu oni koji poštuju grobove svojih pokojnih, a u isto vrijeme priječe da oni drugi i drugačiji čine to isto”, upitao je kardinal Puljić.

Vrhbosanski je nadbiskup optužio hrvatske dužnosnike u BiH da nikada nisu otvorili pitanje položaja Hrvata u današnjoj RS niti su se za njih zauzeli.

“Očekujem od međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini i od svih vlasti na državnoj razini, a na osobit način od hrvatskih predstavnika vlasti u BiH koji nikada nisu na ozbiljan način postavili pitanje jednakopravnosti Hrvata na teritoriju RS, da se suprotstave politici, kako ih pojedini nazivaju, etnički čistih prostora jer je to u suprotnosti sa svim zakonima utemeljenim na pravdi i jednakopravnosti, a na osobit se način protivi Božjim zakonima”, poručio je kardinal Puljić.

Političare je podsjetio kako teritorij ne smije biti važniji od čovjeka, a država i svaka državna vlast dužna je biti u službi svakog čovjeka.

“Unatoč prijetnjama, Crkva se nikada i ni po koju cijenu neće pomiriti s nepravdom i uvijek iznova tražit će da nepravda bude ispravljena bez obzira o kome je riječ. Isto tako, Crkva će uvijek moliti za pokojne i nastojat će na dostojan način obilježiti njihove grobove. To je činila i u daleko težim i opasnijim vremenima od ovih današnjih, a to će činiti i ubuduće. Posljednji koji bi joj to trebali priječiti jesu oni koji obilaze mjesta stradanja svoga naroda, a to isto zabranjuju drugima”, poruka je kardinala Puljića koji je postavio pitanje dokle će se tako postupati.

Na kraju je podsjetio na poruke pape Franje poslane tijekom njegova posjeta Sarajevu u lipnju 2015. godine.

Sveti otac tada je poručio kako bismo “svi trebali prepoznati naše temeljne ljudske vrijednosti, kako bismo se uspješno suprotstavili divljaštvu onih koji bi od svake različitosti htjeli stvoriti priliku za nasiljem. U ime se ovih vrijednosti može i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Reagiranja

Turski nobelovac Orhan Pamuk razočaran Erdoganovom odlukom o Aja Sofiji

Objavljeno

na

Objavio

isječak/youtube

Turski nobelovac Orhan Pamuk oglasio se u nedjelju nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u petak potpisao dekret o vraćanju Aje Sofije u džamiju, nakon što je turski sud poništio vladinu uredbu iz 1934. godine kojom je nekoć istanbulska kršćanska crkva, a potom i džamija, pretvorena u muzej

‘Turci su ponosni što su sekularni. Ovaj potez će oduzeti taj ponos naciji’, izjavio je za britanski BBC poznati pisac vidno razočaran promjenom statusa Aje Sofije. Pamuk je naglasio da postoje milijuni Turaka koji misle poput njega, ali i da u Turskoj više nema demokracije. ‘Budući da je Aja Sofija znak modernog turskog sekularizma, vratiti je u džamiju znači nažalost reći da ne želimo više biti prijateljski raspoloženi prema zapadu. Jednostavno, više ne želimo biti sekularno društvo’, poručio je pisac ovjenčan Nobelovom nagradom za književnost 2006. godine.

Globalno prepoznat po svojim djelima ‘Snijeg’, ‘Zovem se Crvena’ i ‘Istanbul: grad, sjećanja’, Pamuk je u domovini sudski progonjen zbog ‘vrijeđanja turskosti’, ali je taj slučaj prekinut. Turski nacionalisti su piscu zamjerili izjave u kojima je podsjećao na genocid Ankare nad Armencima i proganjanje Kurda, ali i o zabrani javnog govora o tome u turskom društvu. Turski predsjednik Erdogan je prošlog petka proglasio Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. godine bilo nezakonito.

Namjera turskih vlasti da Aju Sofiju ponovno pretvore u džamiju naišla je na oštre kritike u svijetu, uključujući Sjedinjene Države, a naročito pravoslavnih vjerskih vođa. Ruska pravoslavna crkva objavila je da žali što sud nije uzeo njezinu zabrinutost u obzir prilikom donošenja presude te je upozorila da bi odluka mogla dovesti do još većih podjela. Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa više od 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu čije je sjedište u Istanbulu, ocijenio je da će presuda ‘razočarati kršćane i dodatno podijeliti Istok i Zapad’.

Američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja. No turske skupine predvođene Erdoganom dugo su vodile kampanju za prenamjenu muzeja tvrdeći da bi ona bolje odražavala status Turske kao većinski muslimanske zemlje.

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

U školama će gledati film o NDH, ali ne i o Domovinskome ratu. Zašto?

Objavljeno

na

O stvaranju hrvatske države, odnosno pravednom i legitimnom, obrambenom, osloboditeljskom i pobjedničkom Domovinskom ratu učenici u osnovnim i srednjim školama u okviru nastavnog programa ne moraju gledati ni jedan igrani ili dokumentarni film, ali zato od jeseni bit će prisiljeni gledati kontraverzni igrani film „Dnevnik Diane Budisavljević“, koji je nastao u hrvatsko-srpskoj produkciji. To je prvi i jedini film od stvaranja hrvatske države koji je ušao kao obvezni predmet u škole, što je potvrdilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, što je skandal nad skandalima.

Naime, nemamo ništa protiv da se i takvi filmovi gledaju u školama, ali odmah se postavlja pitanje: zašto samo taj i takav film (sic!), zašto učenici ne će i ne moraju gledati filmove, ako im već ne će i ne žele prikazivati o borbi hrvatskog naroda za slobodu, barem one koji su nastali po hrvatskim književnim djelima Ranka Marinkovića, Krleže, Aralice, Raosa, Marije Jurić-Zagorke, Šoljana, Ante Kovačića, Slavka Kolara i drugih velikih hrvatskih pisaca?

Dosad su u Hrvatskoj snimljeni i prikazani i brojni dokumentarni filmovi na temu Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog, ali ni za jednog nema mjesta u školama. Zašto, kako?

Film „Dnevnik Diane Budisavljević“ odlično je primljen i u Srbiji, a kako je nagrađen svim mogućim nagradama i priznanjima u Hrvatskoj i „tamo daleko“ stječe se dojam da je iznimno prihvatljiv jednima i drugima.

Riječ je o filmskoj priči o ženi koja je tijekom Drugog svjetskog rata iz ustaških logora gotovo sama spasila (pišu Srbi!) na desetine tisuća srpske djece, što drugim riječima znači da je jako dobro surađivala s Ante Pavelićem i NDH. Drugačije taj humanitarni čin ne bi mogla ni izvesti.

U Izraelu iznimno cijene čovjeka koji je u vrijeme II. svjetskog rata spasio samo jedan ljudski život, a u bivšoj Jugoslaviji nitko nije ni spominjao, a kamoli dao neko priznanje ženi koja je ulazila i izlazila iz ustaških logora kako je i kada htjela, koja je odvozila i smještavala djecu koju su ustaše zatvarali.

Dakle, jedan dan su ih ustaše masovno odvodili i zatvarali, a već drugi dan dolazila je neka Diana Budisavljević i bez problema vraćala ih natrag kući, kao poštanske pakete!

E, toga dosad nije bilo ni u filmu!

Govoreći o važnosti Diane Budisavljević za srpsku zajednicu zamjenik gradonačelnika Grada Beograda Goran Vesić, koji je u Srbiji poznat i kao inicijator naziva ulica i trgova po istaknutim koljačima – četnicima, uz ostalo je rekao da je „ona spasila 15.336 uglavnom srpske dece iz ustaških logora smrti“ (U filmu se inače govori o deset tisuća!?). Zatim je dodao da se „sjećanjem na ovaj čin borimo protiv revizije istorije jer je sve više pokušaja u Hrvatskoj da se smanji broj žrtava u Jasenovcu kao i da se ovaj strašni logor smrti prikaže kao radni logor za zabavu“, poručio je Vesić.

Film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ od jeseni u školskom kurikulumu

Na to je redateljica filma Dana Budisavljević izjavila da je „za Hrvatsku vrlo bitno da na jedan neostrašćeni način prizna sistemske zločine NDH koji su imali za cilj istrebljenje Srba, Židova i Roma“.

Dakle, tu među stradalima nema Hrvata. Ni u Drugom, ni u Domovinskome ratu!? Kako će se to nekom učeniku protumačiti, ako pita?

Možda će nečija mama ili tata postaviti pitanje: zašto moje dijete mora gledati baš taj film, ali ne i onaj (barem dokumentarni) o masovnom progonu Hrvata iz Vukovara, 18. studenoga 1991.? Nakon obveznog gledanja filma o Diani, koja čak nije bila ni Hrvatica već Austrijanka, vjerojatno će se nizati pitanja o brojnim srpskim koncentracijskim logorima, masovnim grobnicama iz Drugog svjetskog rata, ali i onima od 1991., spaljenim hrvatskim selima, masovnom ubijanju Hrvata od Vukovara, Škabrnje, Pakraca, Saborskog, Voćina, Siska, Petrinje, Zadra, Knina, Gospića, pa sve do Dubrovnika… Bit će i pitanja: zašto djeca ne gledaju filmove o iznimnim pothvatima hrvatskih liječnika i zdravstvenih djelatnika tijekom hrvatske borbe za slobodu, o Junacima Domovinskoga rata, od kojih su neke osudili (pa i oslobodili) u Haagu. Zašto ne gledaju filmove o Kati Šoljić ili tisućama drugih hrvatskih majki koje su zbog srpske i ine agresije ostale bez svojih sinova i kćeri, ali i brojnih drugih članova obitelji, koje su Srbi masakrirali? Ili o tragičnoj sudbini dr. Ivana Šretera? Učenici bi trebali vidjeti filmove i o srpskim zločinima u BiH, a poglavito o onom najstrašnijem u – Srebrenici.

Ne, to oni ne trebaju gledati. Ali ni čitati knjige o Domovinskome ratu.

Uvlačenjem filma „Dnevnik Diane Budisavljević“ u škole opet se stvara razdor među Hrvatima, opet se vraćamo na početak, na borbu ustaša i partizana, na Mirka i Slavka, a s time će se i namjerno zanemariti junačka i pobjednička borba hrvatskog naroda za slobodu, za stvaranje slobodne i samostalne hrvatske države.

Inače, najgledaniji hrvatski igrani film na temu Domovinskog rata je „General“ Antuna Vrdoljaka. Pojedini tzv. kritičari dočekali su ga „na nož“ jer u njemu uz ostalo nema nasilja Hrvatske vojske nad srpskih narodom! U tom grmu leži zec!

Ne, to ne može biti slučajno, to je – namjerno!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari