Pratite nas

Kronika

Vrhovni sud odbio Mamića, nema više zapreka za raspisivanje tjeralice

Objavljeno

na

Vrhovni sud odbio je u srijedu prijedlog obrane za izuzećem predsjednika Županijskog suda u Osijeku u drugom predmetu protiv Zdravka Mamića u kojem je optužen za izvlačenje novca preko offshore tvrtki čime je uklonjena zadnja prepreka za raspisivanjem nove tjeralice za nekadašnjim čelnikom NK ”Dinama”, što ujedno znači da Mamićevo dvojno državljanstvo više neće biti zapreka za njegovo izručenje Hrvatskoj.

”Vrhovni sud odbio je u srijedu prijedlog obrane Marija Mamića i Nikkyja Arthura Vuksana za izuzećem predsjednika Županijskog suda u Osijeku u drugom predmetu protiv Zdravka Mamića u kojem se savjetniku Dinama, njegovom sinu i drugima na teret stavlja izvlačenje novca preko offshore tvrtki”, potvrdio je u četvrtak Hini glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić.

Odluka Vrhovnog suda predstavlja uklanjanje zadnje procesne prepreke za raspisivanje nove tjeralice za odbjeglim Mamićem, a ovaj put u postupku izručenja Mamićevo dvostruko državljanstvo više ne predstavlja zapreku za njegovo izručenje Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine u kojoj se nalazi u bijegu.

U ovom novom predmetu može se primijeniti sporazum iz ožujka 2014. koji su potpisale Republika Hrvatske i Bosna i Hercegovina i koji dopušta izručenje vlastitih državljana ukoliko se radi o kaznenom djelu iz sfere organiziranog kriminala i korupcije. Uz to, izručenje se dopušta ukoliko su djela počinjena nakon potpisivanja sporazuma. Ovaj drugi predmet, za razliku od prvog po kojem je BiH odbila izručiti Mamića, ispunjava oba uvjeta.

Nakon što sutkinja osječkog Županijskog suda Azra Salitrežić zaprimi odluku Vrhovnog suda, ona bi najprije putem policije provjeriti živi li Mamić na zagrebačkoj kućnoj adresi na kojoj je prijavljen. Budući se on nalazi u BiH, slijedi raspisivanje tjeralice. Na temelju nove tjeralice, policija BiH je dužna ponovno privesti Mamića, nakon čega će sud u Sarajevu odlučivati o osnovanosti novog hrvatskog zahtjeva za izručenjem.

Temeljem prve Uskokove optužnice Mamić je u lipnju prošle godine na osječkom Sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima.

U svibnju ove godine optužno vijeće osječkog Županijskog suda potvrdilo je i drugu Uskokovu optužnicu protiv Mamića i još šestorice okrivljenika, koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna, a protiv Zdravka Mamića je određen i istražni zatvor što će biti temelj za novi zahtjev za njegovim izručenjem. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Odana počast žrtvama Vergarola

Objavljeno

na

Objavio

U Puli je u nedjelju obilježena 73. obljetnica eksplozije na Vergaroli kada je poginuo velik broj nevinih Puljana, prema službenim podacima poginulo ih je 116, mahom žena i djece, no kako dvadesetak tijela nije bilo moguće identificirati, moguće ih je bilo i više, a ranjeno je 216 osoba.

Kao i ranijih godina, za žrtve je služena sveta misa u pulskoj Katedrali, a na spomen-obilježje kod Katedrale vijence su položili Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pule te predstavnici Grada. Pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandra Matić i predstavnici pulske Zajednice Talijana položili su vijenac na spomen obilježje žrtvama Vergarole. Ceremoniji su nazočili članovi obitelji žrtava, predstavnici konzulata Republike Italije te Slobodne Općine Pula u azilu.

Prije 73. godine, 18. kolovoza 1946. godine u 14.10 sati, na tadašnjem popularnom gradskom kupalištu Vergaroli eksplodirala je protubrodska mina. Dogodilo se to u nedjelju, kada je područje (koje se smatralo omiljenim okupljalištem pulskih Talijana) bilo puno kupača i izletnika koji su pratili regatu pulskoga veslačkoga kluba Pietas Julia, a koja je bila nastavak proslave blagdana Velike Gospe.

Iako su mine trebale biti bez detonatora, one su na nerazjašnjen način eksplodirale, a eksplozija oko šest tona eksploziva bila je razorna i s užasnim posljedicama.

O njenom uzroku postoje dvije teorije – jedna je samoaktiviranje, a druga eksploziju tumači kao namjeran čin. Iako su savezničke vojne vlasti provele istragu, a navodno su otkriveni tragovi naprava za aktiviranje mina (prema nekim mišljenjima, nisu sve mine bile deaktivirane), nije otkriveno ništa konkretno što bi upućivalo na moguće počinitelje. (Hina)

VERGAROLA, Sjećanje na nevine žrtve eksplozije 18. kolovoza 1946. godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari