Pratite nas

Nebuloze

Vrhovni sud RH smanjio kaznu ‘kapetanu Draganu’

Objavljeno

na

Vrhovni sud umanjio je kaznu Draganu Vasiljkoviću zbog ratnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima s 15 na jedinstvenu pravomoćnu kaznu od 13 godina i šest mjeseci zatvora.

U pravomoćnoj presudi od 12. lipnja, koja je u petak objavljena na internetskoj stranici Vrhovnog suda, stoji da je djelomično prihvaćena Vasiljkovićeva žalba. Za prve dvije točke optužnice izrečene su mu kazne od po sedam godina zatvora, što je objedinjeno u jedinstvenu kaznu od 13 godina i šest mjeseci.

”Presudom je djelomično prihvaćena žalba optuženika Dragana Vasiljkovića, naime drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja optuženika Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku”, objavio je Vrhovni sud.

U ostalim dijelovima Vrhovni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu koju je splitski Županijski sud objavio 26. rujna prošle godine.

Podsjetimo, Vasiljković je osuđen zbog ratnog zločina u kninskoj tvrđavi i pri napadu na Glinu, dok je zbog nedostatka dokaza na splitskom sudu oslobođen optužbe da je naredio ubojstvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u veljači 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.

Tijekom suđenja je dokazano da je Vasiljković kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Tako je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Isto tako je i tijekom srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Za vrijeme napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Kapetan Dragan, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije 12 godina u Australiji gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa. U srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj. Od početka je negirao kaznena djela koja su mu se stavljala na teret i tvrdio da su svjedoci lažno iskazivali. (D.Š./Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

SABOR: Radin Podolnjaku: “Da niste promijenili prezime bio bi još jedan Srbin u parlamentu!”

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik manjina broji i analizira drugima krvna zrnca!

Radin u Saboru Podolnjaku: “da niste promijenili prezime bio bi još jedan Srbin u parlamentu!”

Radinov ispad komentirao je potpredsjednik HHO-a, Igor Peternel: “Između ostalog i zato treba onemogućiti da takvi bahati Radini imaju godinama zagarantirano mjesto bez obzira koliko glasova dobili! Neka idu na izbore kao i svi drugi! Dosta! ”

Probajte zamisliti reakciju Radina i Pupovca da je to slučajno Podolnjaku rekao npr. Culej”, komentirao je Peternel.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hrvoje Zovko novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND)

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna Skupština Hrvatskog novinarskog društva (HND) u petak je za novog predsjednika HND-a u četverogodišnjem mandatu izabrala novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije Hrvoja Zovka.

Za Zovka je glasovalo 47 članova Skupštine HND-a. Ostali kandidati – novinar Večernjeg lista Anton Filić i umirovljena novinarka Branka Starčević dobili su deset, odnosno trinaest glasova, dok je pet glasačkih listća bilo nevažeće.

“Financijska i kadrovska stabilizacija HND-a bit će mi glavni zadatak u nadolazećem razdoblju”, istaknuo je Zovko predstavljajući svoj program. Naglasio je da je došlo vrijeme da se HND prestane baviti samim sobom te da planira intenzivirati rad na privlačenju novinara mlađe generacije. Također najavio je da će podržati daljnu afirmaciju neprofitnih medija koji su se, kako je istaknuo, pokazali kao ozbiljan i važan dio medijske scene u Hrvatskoj.

Osim toga, najavio je da će se kao novinar i urednik HRT-a zalagati za bolju i transparentniju javnu radioteleviziju te da će voditi proaktivnu politiku prema mjerodavnim ministarstvima i agencijama te kako će žurno tražiti sastanak s resornom ministricom Ninom Obuljen Koržinek na temu stanja u medijima i medijskog zakonodavstva.

Hrvoje Zovko u novinarstvu radi od 1995., a na HRT-od 1998. U svojih dvadeset godina rada na javnoj radioteleviziji bio je, između ostaloga, dopisnik HRT-a iz Srbije, izvjestitelj iz Afganistana, urednik na desku i u redakciji unutanje politike, a trenutačno je izvršni urednik programa HRT4. Član je HND-a od 1997., predsjednik je Zbora istraživačkih novinara te član Izvršnog i Središnjeg odbora HND-a.

Zovko je izabran za novog predsjednika HND-a na izvanrednoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva sazvanoj nakon što je bivši predsjednik Saša Leković početkom svibnja podnio ostavku. (Hina)

Portal Narod.hr je objavio prilog o tome tko je Hrvoje Zovko, novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva?

Radio u Novostima i bio dopisnik iz Srbije

Hrvoje Zovko rođen je 1970. godine, a prvi poslovi kao novinaru su mu bili zagrebačko dopisništvo za Glas Slavonije (1995.) i Novosti (1997.). Hrvoje Zovko je najpoznatiji kao novinar HRT-a gdje je ključne godine proveo kao dopisnik iz Afganistana 2004. i 2012. godine te kao dopisnik iz Srbije od 2008. do 2010. godine. Vrhunac karijere doživio je kada je imenovan voditeljem unutarnje politike na HRT-u od 2015. do 2016. godine te predsjednikom Zbora istraživačkih novinara Hrvatske. Zovko je autor dokumentarnih filmova s tematikom Domovinskoga rata (Grotlo pakla, Posljednji dani Vukovara, Vukovar – priča bez kraja, Neobjavljeni rat, Generali)

Zovko autor spornog priloga HRT-a, po kojem je Tuđman odbio obranu Vukovara

Povodom objave priloga autora Hrvoja Zovka  2011. godine po kojem je Franjo Tuđman odbio 1991. apele zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da omogući evakuaciju civilnih stanovnika, uključujući i veliki broj djece, javnosti se obratila otvorenim pismom savjetnika predsjednik dr. Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt u kojem je između ostalog navela.

“Poznato mi je da HTV ima kojekakvih snimki razgovora koji su već bile objavljivane, ali nikada na ovakav način. Nemam ništa protiv da se i takve snimke objavljuju, ali one onda od strane novinara moraju biti profesionalno obrađene, a posebno snimke iz HTV arhive koje nemaju autora i čiji se izvor ne zna, a što je slučaj i s ovim, nedavno objavljenim snimkama razgovora.

Kao i svim drugim poznavateljima tadašnjih prilika nameće mi se ovo pitanje: jesu li urednik i novinar HTV-a bili upoznati s vrlo intenzivnim djelovanjem KOS-a na području RH za vrijeme Domovinskog rata? S obzirom na to da se radi o profesionalcima, pretpostavka je da jesu, pa tim više začuđuje da za prikazane sporne snimke bezrezervno tvrde da su ‘skrivena istina’.

Napokon, zbog čega je kod objavljenih priloga tekst ‘sjeckan’ i ‘premontiran’ na način da se mijenja originalan smisao? Razumije se da, zbog kratkoće vremena, nije moguće emitirati integralne transkripte, no, tih nekoliko rečenica je onda trebalo navesti redom kako idu u transkriptu i čitave, a ne ih rezati.

Također Vam ukazujem i na neke činjenice vezane za objavljeni razgovor Tuđman – Dedaković u dijelu gdje se spominje evakuacija civila i 2.000 djece:

a) izvor ovog dijela audiozapisa je nepoznat, novinar Hrvoje Zovko nije otkrio izvor (a na što, prema zakonu, ima pravo i profesionalnu obavezu), a niti je iz priloga jasno kada se točno vodio navodni telefonski razgovor;
b) iz Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno nam je da ne postoji transkript ovog razgovora, dakle, nije moguće provjeriti njegovu autentičnost odnosno utvrditi je li i on ili nije iz radionice KOS-a i je li možda ta vrpca i kupljena na terenu”, navela je u tada u otvorenom pismu Vesna Škare-Ožbolt.

U obranu priloga Hrvoja Zovka, tada su otvoreno stali Vesna Teršelič iz Documente i Zoran Pusić iz GOLJP-a tvrdeći kako je snimka potpuno autentična ne navodeći dokaze, autore niti sadržaj cjelovitog transkripta.

Zovko je dobio tužbu protiv Ivice Šole zbog ‘neobjavljenog dokumentarnog filma o Gotovini na dan presude’

Naime, 2015. godine sud je presudio u korist Hrvoja Zovka protiv Ivice Šole jer je informacije koje je objavio dobio u formi trača te nije provjerio jesu li istinite. Ivica Šola je na sudu kazao kako je informacije dobio redom od novinara: Hloverke Novak SrzićOzane Bašić i Tončija Kunjašića.

Ivica Šola je u svom tekstu napisao da je HRT, uoči izricanja presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, imao već pripremljen “film Hrvoja Zovka o Gotovini kao zločincu, o ‘Oluji’ kao zločinu, pa je u studiju najednom nastala tuga i nevjerica nakon pravorijeka suca Merona”.

Da je HRT doista imao najavljeno ekskluzivno prikazivanje dokumentarnog filma Hrvoja Zovka o generalu Anti Gotovini na dan presude (koji ipak nije prikazan), vidljivo je i dan danas na stranicama HRT-a.

Hrvoje Zovko je između ostalog dobio tužbe protiv portala dnevno.hr, portaloko.hr te je dobio tužbu i protiv jednog ratnog snimatelja tokom Domovinskog rata Dražena Travaša zbog povrede časti i ugleda.

Uz brojne tužbe sukobi s kolegama na HRT-u

Godina 2014. ostat će zabilježena po sukobu novinara HRT-a Ivana Jabuke s Hrvojem Zovkom, kada je, navodi tportal Zovko tražio od Jabuke da napusti zgradu na Prisavlju, što je Jabuka i učinio. Zovku to nije jedini sukob s kolegama, jer 2013. godine tužio etičkom povjerenstvu HRT-a kolegu Dražena Miočića zato što mu je, mediji navode, poručio “da se dokumentarac o Gotovini radi na zahtjev politike, a s ciljem da se generala prikaže kao kriminalca i ratnog zločinca“. Miočić je tu optužbu odbacio, a navodno je jedini svjedok tog događaja bio novinar Vedran Kukavica.  Miočić je nekoliko godina kasnije postao v.d. ravnatelja programa HRT-a.  (Izvor: narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori