Pratite nas

Gospodarstvo

Vrijedna investicija u Šibeniku: Impol-TLM pustio u pogon novu proizvodnu liniju vrijednu 6,5 milijuna eura

Objavljeno

na

Foto: Arhiva

Tvrtka Impol-TLM u srijedu je pustila u pogon novu liniju Salico za izradu proizvoda za automobilsku industriju, investiciju vrijednu 6,5 milijuna eura, a uručen joj je i certifikat sa standardom EN 9 100, koji je podloga za razvoj proizvoda za avioindustriju u toj tvrtki

Nova linija predstavlja proširenje proizvodnog programa hladne valjaonice te omogućava proizvodnju spektra novih proizvoda koji su namijenjeni industrijskim kupcima i specijaliziranim tržištima u automobilskoj i avioindustriji.

Prigodnoj svečanosti bili su nazočni i slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, predstavnici slovenskog Impola te predstavnici Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika.

Glavni izvršni direktor Impol grupe Andrej Kolmanič istaknuo je kako ta dva današnja događaja simboliziraju prelazak Impol grupe u novo razdoblje poslovanja.

“Linijom Salico povećat ćemo asortiman proizvoda. U 2018. godini proizveli smo gotovo 250 tisuća tona proizvoda i ostvarili 730 milijuna eura prometa, što nas je uvrstilo među pet najvećih izvoznika u Sloveniji. Aluminij je metal budućnosti što se odražava u povećanju proizvodnje u mnogim područjima”, istaknuo je Kolmanič.

Naglasio je da je Impol grupa u zadnjih 10 godina investirala 400 milijuna eura u svoje proizvodne pogone, zabilježila rast proizvodnje od 126 posto te da Slovenija proizvede najviše aluminijskih proizvoda na svijetu po glavi stanovnika.

No, požalio se i kako su uvjeti poslovanja za europske proizvođače sve zahtjevniji, troškovi rada sve veći, kao i troškovi energije i sirovine.

“Ako želimo osigurati opstanak, moramo se prilagoditi situaciji i zato je strategija grupe Impol da se restrukturira u smjeru proizvodnje zahtjevnih proizvoda. Znanja nam ne manjka, ali trebaju nam pravi uvjeti da bi znanje mogli unovčiti. Plan je godišnji promet povećati na milijardu eura. Svoje poslovanje uvijek oblikujemo tako da stalno investiramo u novu opremu i razvoj. Godišnje u razvoj poslovanja ulažemo više od 40 milijuna eura. Sljedeći važan korak je osvajanje avioindustrije gdje nam se nudi mnogo poslovnih mogućnosti”, poručio je Kolmanič.

Inače, građevinski radovi na novoj liniji počeli su u kolovozu 2018. godine, a montaža je krenula u studenom prošle godine.

“Ovaj stroj kompletno mijenja TLM i valjaonicu traka i limova. Ovo je kombinirana razrezna linija koja može proizvoditi i svitkove i limove šest-sedam puta većom brzinom od dosadašnjeg kapaciteta”, ističe voditelj projekta Damir Muhedinović.

Direktorica Impol-TLM-a Marjana Lažeta je podsjetila na početke priče Impola u Šibeniku. Prošle su tri godine od kada smo zaposlili prvih 206 ljudi, a trenutno ih zapošljavamo 425, rekla je, iznoseći i podatak da su ukupna ulaganja Impol grupa u TLM premašila iznos od sto milijuna eura.

Najavila je i nova ulaganja pa je tako već u tijeku projekt širenja ljevačkih kapaciteta za proizvodnju folija i tanke trake, a sljedeći korak su najtraženije legure u automobilskoj industriji, čija bi prva ljevačka linija u Šibeniku trebala proraditi početkom 2021. godine.

Slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek je istaknuo kako je Hrvatska jedan od važnijih gospodarskih partnera Slovenije, a u tom je kontekstu spomenuo i suradnju Impola i TLM-a. “Veseli nas što je zadnjih godina došlo do razvoja uspješne priče koja je važna za razvoj gospodarske suradnje Slovenije i Hrvatske”, rekao je.

I državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mario Antonić pohvalio je suradnju Slovenije i Hrvatske. “Ovo je primjer suradnje s prijateljskom zemljom, ali i primjer kako u Šibeniku ne živi samo turizam nego i ozbiljna industrijska proizvodnja, a ukupni rezultat je bolji život zajednice”, istaknuo je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari