Pratite nas

Vijesti

‘Vrijeme je da se ukažu imena krivaca: ‘Račan i Lončar razoružali su Hrvatsku’

Objavljeno

na

U sklopu IX. znanstveno-stručnog simpozija “Ratna bolnica Vukovar 1991. – dr. Juraj Njavro”, koji se danas održava u vukovarskom Pastoralnom centru sv. Bono, predstavljena je knjiga ratnog ministra zdravstva Andrije Hebranga “Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku”.Govoreći o knjizi, akademik Ivica Kostović odao je priznanje Hebrangu kao čovjeku, koji je kao ratni ministar zdravstva ustrojio prvi krizni stožer u Hrvatskoj kojem je zadaća bila zdravstvena skrb o stanovništvu te ranjenim i poginulim braniteljma i civilima u Domovinskom ratu.

“Ova knjiga trebala je biti izdana ranije jer danas živimo u vremenu u kojem politička amnezija dolazi do maksimuma, Domovinski rat se relativizira, te se pokušava krivica za rat prebaciti podjedanko na jednu i drugu stranu”, poručio je akademik i HDZ-ov saborski zastupnik  Željko Reiner.

Istaknuo je i značaj podataka koji se nalaze u knjizi, a prema kojima je, ustvrdio je, Domovinski rat prvi rat u povijesti u kojem je broj civilnih žrtava veći od broja poginulih branitelja. “To po meni govori o genocidnom karakteru agresije na Hrvatsku”, ocijenio je Reiner.

Prema riječima Ante Čorušića, predsjednika HDZ-ova Odbora za zdravstvo, Hebrangova knjiga dolazi u vrijeme u kojem se Hrvatska nalazi u indentitetskoj krizi te se “sustavno pokušava zaboraviti da su Srbi bili ti koji su bili agresori”. Aktualnoj vlasti zamjerio je što od Hrvatske “namjerava stvoriti samo geografski pojam, a ne i državu”.

Hebrang je naglasio kako je od samog početka agresije na Hrvatsku organiziran sustav indetifikacije svih ubijenih, kao “jedini način da dokažemo da je onaj koji je bio ubijen bio civil, a ne naoružani civil kao što se to događalo na srpskoj strani”. Dodao je kako je u Domovinskom ratu ubijeno i poginulo 7263 civila te oko 800 onih čija sudbina još nije poznata.

“Znači, u konačnici ćemo imati više od 8.000 poginulih i ubijenih civilnih žrtava u Domovinskom ratu”, zaključio je Hebrang, dodajući kako je od 7263 poginula i ubijena civila 47 posto bilo starije od 60 godina života, a 44 posto bile su žene. Svi civili ubijeni su u svom domu, na radnom mjestu ili cesti, naveo je, dodajući kako je riječ o genocidu.

“S druge strane, na srpskoj strani prema dostupnim podacima DORH-a, HHO-a i Save Štrbca ubijeno je svega nekoliko desetaka srpskih civila za koje je neosporno dokazano da su bili civili. Taj nesrazmjer pokazuje tko je bio tko u ovom ratu”, poručio je Hebrang. Također je naveo kako je u Domovinskom ratu bilo 30.520 ranjenika.

Zapitavši se zašto Hrvatska nije mogla na samom početku agresije uzvratiti agresoru, Hebrang je dao i odgovor, rekavši da je “Ivica Račan oružje teritorijalne obrane isporučio Beogradu, dok je Budimir Lončar tražio u UN-u da nam se onemogući nabavka naoružanja”. “Vrijeme je da se kažu imena, a krivci u povijest uđu kao negativci”, zaključio je.

O knjizi je govorila i ratna ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac koja je ustvrdila kako je autor u knjigu unio samog sebe i svo svoje domoljublje.

Tijekom simpozija, koji s radom večeras i završava, Štefan Biro govorit će o “Zdravstvu u Vukovaru i Srijemu krajem 18. stoljeća, po pisanju: F.W. Taube-a, dr. A. Buday i dr. M. Marikovskog”, akademik Ivica Kostović o “Pregovaranju u humanitarnoj krizi”, Siniša Varga na temu “Evakuacija ranjenih i izbjeglih iz Vukovara 19. i 20. studenoga 1991. u mjestu Dvorovi – BiH”, a Hrvoje Brkić o “Dentalnoj identifikaciji žrtava rata”.

Simpozij organiziraju Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.–1991. – Županijski ogranak Vukovar i Opća županijska bolnica Vukovar.

Hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari