Pratite nas

Hrvatska

Vrijeme je za istinu – Tuđman nije diktator, a bez HDZ-a ne bi bilo Hrvatske

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u subotu je, sudjelujući na proslavi 25. obljetnice osnivanja te stranke u Solinu, rekao da ne bi bilo Hrvatske da nije bilo HDZ-a na čelu s najvećim Hrvatom 20. stoljeća Franjom Tuđmanom i poručio da će HDZ, unatoč tome što ga sotoniziraju državni mediji, Hrvatskoj vratiti dignitet i kvalitetan život.

“Vrijeme je za istinu dragi prijatelji. Ona nam je putokaz budućnosti, bez nje je nećemo moći graditi. Pričajmo samo o istinu koju netko pokušava uporno ugroziti kao što su pokušali i Tuđmana koji je od Hrvatske napravio samostalnu, demokratsku i parlamentarnu državu. Tuđman i HDZ su srušili hrvatski Berlinski zid. Pokušali su ga proglasiti diktatorom. To je jedna perverzna politička inverzija s kojom se nećemo miriti radi poginulih i Tuđmana”, rekao je Karamarko.

“Vidjet ćete prljavog veša kad odu s vlasti”

Ideološkom maglom, kojom nas zasipaju iz državnih medija i državne televizije koju plaćamo, pokušava se reći kako je sve to relativno i da zapravo Domovinski rat uopće nije bio potreban, rekao je.

“I danas smo mi ‘stranka opasnih namjera’ za njih, i danas smo mi nešto ekstremno desno, a koriste i druge formulacije. Vidjet ćete kada odu s vlasti prljavog veša. Bit ćete zgroženi. Vidjet ćete da ono što su radili nekad naivci ili nepodobnici iz HDZ- a, da je to dječja igra u odnosu na ono što neki od njih rade. Neću konkretno, ali vrijeme će vrlo brzo pokazati. Zato im nećemo dati da nam navuku kompleks. Mi smo stranka koja je stvorila ovu državu i koja će Hrvatskoj vratiti dignitet, te kvalitetan život. Zato je potrebna pobjeda na sljedećim parlamentarnim izborima”, poručio je.

[ad id=”68099″]

Ustvrdio je kako je aktualna vlast u tri i pol godine dotukla hrvatsko gospodarstvo i da se zbog toga iz zemlje iselilo 100.000 ljudi, i to vitalna snaga naroda, mladi ljudi od 25 do 40 godina, inženjeri, informatičari, liječnici, medicinske sestre, visokoobrazovani stručnjaci. To je veliki grijeh onih, koji su to dopustili jer se radi o uništavanju gospodarske baze Hrvatske, rekao je.

“Nisu realizirali niti jednu investiciju, a pričali su o tsunamiju investicija. Uspjeli su, a ovih je dana postignut i taj njihov neslavni rekord, da Hrvatska prvi put ima zaposlenih manje od 1,3 milijuna ljudi. To je vrlo opasno. Milanović se voli pohvaliti kako u zemlji pada broj nezaposlenih. Zamislite, pada broj zaposlenih i nezaposlenih. Pa kakva je to matematika. Broj zaposlenih koji opada su ljudi koji su iselili iz Hrvatske. Vrlo jednostavno i vrlo opasno”, rekao je kritizirajući Vladu.

Također je kazao kako neće ukinuti županije jer su manje od dva posto državnog proračuna.

Boban: Tuđman je zadnji predsjednik koji je posjetio Solin

Gradonačelnik Solina Blaženko Boban u svom je obraćanju kazao kako je zadnji predsjednik Hrvatske koji je posjetio Solin bio Franjo Tuđman i to 1995. godine, te da u tri i pol godine vladavine Vlade Zorana Milanovića niti jedan ministar nije bio u službenom posjetu.

“Grad Solin će sljedeći tjedan u Londonu primiti certifikat i nagradu Europske poslovne skupštine. U društvu s Budimpeštom, Gdanjskom, Temišvarom i na to smo jako ponosni. Naš grad ima najstabilniju vlast u Hrvatskoj proteklih 20 godina… Uz to smo već petu godinu za redom najmlađi i najvitalniji grad u zemlji u kojem se više rađa nego umire ljudi”, kazao je Boban.

Svečanosti je bila prisutna i gradonačelnica Knina Josipa Rimac, te Ivan Vukadin gradonačelnik Tomislavgrada. Prije same svečanosti koja se održavala u solinskom Domu kulture Zvonimir izaslanstvo HDZ- a je položilo vijence na spomenik hrvatskim braniteljima na Gospinom otoku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica napada na glinsku policijsku postaju

Objavljeno

na

Objavio

U Glini su u srijedu obilježeni 28. godišnjica napada srpskog agresora na policijsku postaju i početak oružanog otpora hrvatskih redarstvenika na glinskom području, a kako je na svečanosti rekao ministar Davor Božinović hrvatska policija je bila “ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska.”

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske slijedio je planirani napad na policijjsku postaju koju je branilo 15 hrvatskih redarstvenika. To je bio prvi oružani napad na jednu državnu instituciju u suverenoj Republici Hrvatskoj.

Branitelji nisu mogli pružiti trajniji otpor brojnijem naprijatelju. U obrani je poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, a 16 branitelja odvedeno je u logor u Knin. Branitelji policijske postaje postali su simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Taj se događaj godinama obilježava u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Gline i sisačko-moslavačke Policijske uprave. Tako su i ove godine, uz spomenik poginulim braniteljima u neposrednoj blizini policijske postaje, položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule branitelje.

Vijence su položili izaslanik hrvatske predsjednice, sisačko-moslavački župan Ivo žinić, izaslanica predsjednika Sabora, saborska zastupnica Željka Josić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, obitelj poginulog redarstvenika Tomislava Roma, izaslanstva gradova Gline, Škabrnje i Petrinje te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Zajedničku je molitvu predvodio vikar fra Frano Musić.

Ministar Božinović je rekao kako se taj datum sigurno neće zaboraviti jer simbolizira više toga.

“Nije slučajno samo nekoliko sati nakon proglašenja neovisnosti ovdje u Glini počela agresija na policijsku postaju jer su pobunjenici dobro znali da je prava snaga koja može pružiti otpor hrvatska policija. Tako su policajci prvi branili hrvatsku državu i policajci su prvi ginuli na nju”, istaknuo je Božinović te podsjetio na pogibiju mladog policajca Tomislava Roma.

“Hrvatska policija je bila ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska. Ovo su dani koji su duboko zapisani u nacionalnoj memoriji, da ih se prisjećamo, ali i da sve sustave hrvatske obrane, uključujući i hrvatsku policiju, unaprjeđujemo i moderniziramo. A kao što znate, hrvatska policija i u ovom trenutku na hrvatskim prometnicama, u hrvatskim gradovima, ali i na hrvatskim granicama štiti interese Republike Hrvatske”, rekao je ministar Božinović.

Na svečanoj akademiji u Hrvatskome domu govorio je i župan Ivo Žinić.

“Ovaj događaj je vrlo bitan ne samo za Glinu, nego i za mladu hrvatsku državu. U to vrijeme u Glini nije bilo jednostano živjeti, pogotovo ako ste bili Hrvat. Ne treba zaboraviti da je na glinskom području poginulo ili ubijeno 396 osoba, uglavnom civila. Treba reći da Glina nikada nije bila srpska niti će to biti”, zaključio je Ivo Žinić.

“Obranom policijske postaje hrvatski su redarstvenici potvrdili koliko su bili hrabri”, rekla je Željka Josić, ističući kako se braniteljima može zahvaliti što naša djeca danas mogu slobodno odrastati.

Na svečanosti su bili i visoki vojni časnici i ratni zapovjednici – generali Tihomir Kundik, Josip Lucić i Mladen Markač te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu svečanosti u župnoj crkvi u obližnjemu Gornjem Viduševcu služena je misa, održan je mimohod branitelja pod ratnim zastavama glinskim ulicama, pripremljen je prigodni program “Policija danas u službi građana”, pokaznu su vježbu izveli pripadnici ATJ Lučkog, održani su tradicionalna Memorijalna atletska utrka “Tomislav Rom” i sportski susreti u više disciplina.

(Hina)

Početak krvavog rata na Banovini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: U zadnje tri godine prosjek pronalaska nestalih veći nego u proteklih 10 godina

Objavljeno

na

Objavio

U zadnje tri godine prosjek pronalaska i ekshumacije nestalih iz Domovinskog rata veći je nego u proteklih deset godina, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Na današnji dan nepoznata je sudbina 1892 osobe, od kojih je 436 sa statusom hrvatskog branitelja, kazao je ministar Medved.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu jedinstven je zakon koji uređuje pitanje nestalih, regulira nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnja s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.

Jedina sadržajna promjena u odnosu na prvo čitanje je da se briše odredba o proglašenju 30. kolovoza spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe jer će se to regulirati zakonom o blagdanima.

Josip Đakić (HDZ) kao predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane izvijestio je da je predloženo da u zakon uđe i odredba prema kojoj će svaka fizička osoba koja pruži vjerodostojne podatke o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica biti nagrađena prema pravilniku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Oporba je podržala zakon u poruku da je potrebno učiniti dodatne napore da se sve nestale osobe pronađu.

Ako se riješi jedan slučaj nestale osobe zakon će biti uspješan, istaknuo je Miro Bulj (Most) ali i kritizirao da nisu sve institucije ispunile obveze u traženju nestalih.

“Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo odluku Vlade o praćenju poglavlja 23. i 24. napredovanja Srbije u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ministrica ne radi u interesu pronalaska naših nestalih “, kazao je Bulj.

Mostovci zamjeraju i što se u čitavom zakonu izbjegava izričaj “velikosrpska agresija”. Predlažu i povećanje novčanih kazni u slučaju nepružanju informacijama o nestalima u Domovinskom ratu, te omogućavanje osumnjičenicima da budu svjedoci pokajnici.

Alen Prelec (SDP) kritizirao pak aktivnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović koja se prije tri godine sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “To je bila predstava za javnost, pričali su o nestalim osobama, od toga je prošlo tri godine i nije se puno toga dogodilo”, ustvrdio je.

Boris Milošević (SDSS) podsjetio je na podatke Međunarodnog Crvenog križa iz veljače ove godine prema kojima je ukupan broj nestalih na području bivše SFRJ 34 999 osoba, od čega je u Hrvatskoj oko 6500 tisuća pri čemu je od toga broja 4500 zatvorenih slučajeva.

“Nestale trebamo nastaviti tražiti, ne smijemo ih diskriminirati ni dijeliti ni po nacionalnosti, ni po državljanstvu, s drugim državama, prvenstveno Srbijom moramo surađivati jer samo suradnja daje rezultate”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari