Pratite nas

Iz Svijeta

Vrlo malo Sirijaca prihvatilo njemačku državnu potporu za povratak u domovinu

Objavljeno

na

Vrlo mali broj Sirijaca koji su uslijed “građanskog” rata izbjegli u Njemačku je prihvatio financijsku pomoć njemačke vlade za povratak u domovinu.

U 2017. je 199 osoba zatražilo financijsku pomoć za “dobrovoljni povratak” u Siriju, navodi se u odgovoru njemačke vlade oporbenim Zelenima koji je u ponedjeljak na uvid dobila agencija dpa.

Prošle godine je federalna vlada subvencionirala povratak 466 osoba u Siriju. U prva četiri mjeseca ove godine, 77 izbjeglica je zatražilo ovakvu vrstu potpore.

Što je potaknulo Sirijce i Palestince koji su tamo živjeli na povratak u Siriju nije statistički zabilježeno, ali su se “nostalgija za domovinom, poteškoće u integraciji i bolest članova obitelji” često navodili kao razlozi.

Najviše molbi za financijskom pomoći je u 2018. pristiglo od izbjeglica koje su živjele u Donjoj Saski, Bavarskoj i Hessenu.

Od početka građanskog rata u Siriji 2011., oko 5.7 milijuna ljudi je napustilo zemlju. U Njemačku ih je primljeno oko 780 tisuća.

Njemačka vlada slaže se s procjenom agencije UN-a za izbjeglice po kojoj uvjeti za povratak izbjeglica u Siriju još nisu zadovoljeni po pitanju “sigurnosti i dostojanstva”.

(Hina)

 

Njemački demokršćani i dalje kritiziraju migrantsku politiku Angele Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

‘Zadnja šansa’ za Brexit

Objavljeno

na

Objavio

Britanska premijerka Theresa May objavila je u utorak “novi sporazum o brexitu” i poručila zastupnicima da je to “zadnja šansa” da ispune želju Britanaca o izlasku iz Europske unije.

Podupru li njezin prijedlog, zastupnici će glasati o tome hoće li se održati drugi referendum, rekla je May.

Zakon sadrži i nova jamstva za radnike u Velikoj Britaniji, zaštitu okoliša i irsku granicu te kompromis oko carina. Odbiju li ga, May je upozorila zastupnike da će “utopiti” ispregovarani razlaz i zaustaviti brexit.

Zastupnici su ranije tri puta odbacili sporazum koji je May dogovorila s Bruxellesom. Premijerka će novi plan poslati parlamentu početkom lipnja.

Konzervativna šefica vlade dosad nije uspjela riješiti parlamentarni zastoj u pogledu brexita, zbog čega je morala produljiti dogovoreni termin britanskog izlaska iz bloka za sedam mjeseci, do 31. listopada.

Odgoda također znači da će Velika Britanija sudjelovati na sljedećim izborima za Europski parlament.

May je novi plan iznijela u trenucima kad je britanski izlazak iz EU-a neizvjesniji no ikad nakon što su u petak propali pregovori s laburističkim čelnikom Jeremyjem Corbynom.

U govoru u sjedištu konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers u Londonu, rekla je da je zastoj oko brexita imao “korozivni” učinak na britansku politiku i da je zaustavio napredak u drugim područjima.

“Iznosimo novu ponudu kako bi u parlamentu našli zajednički jezik. To je jedini način da se brexit dogodi”, istaknula je.

Dodala je da bi zastupnici, prije usvajanja plana, glasali o tome žele li novi referendum i, ako ga podrže, vlada će obaviti sve nužne pripreme.

Iako se osobno protivi još jednom izjašnjavanju građana, premijerka je rekla da uvažava “iskrene” osjećaje parlamenta po tom pitanju.

May je najavila da će predložiti i novi zakon koji bi trebao osigurati da prava radnika u Velikoj Britaniji “ne budu manja” od onih u EU-u, kao i jamstva da neće doći do smanjivanja standarda zaštite okoliša.

Pokušavajući pridobiti tvrde zagovornike brexita u svojoj Konzervativnoj stranci, premijerka je istaknula kako će vlada imati zakonsku obvezu da nađe alternativna rješenja kako bi granica između Irske i Sjeverne Irske ostala otvorena do 2020.

Sjeverna Irska bi tako nakon brexita ostala spojena s ostatkom Velike Britanije i ne bi bila dio drugog carinskog područja.

Apelirajući na zastupnike da podupru njezin plan, May je rekla da on ispunjava rezultate referenduma iz 2016.”Ja sam učinila kompromise, sada vas pozivam da i vi učinite isto”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu spojem na Rumunjsku

Objavljeno

na

Objavio

Najviši mađarski dužnosnici intenzivno proteklih dana lobiraju kod Amerikanaca da se ostvari strateški energetski projekt koji će omogućiti diversifikaciju plinske opskrbe za njihovu zemlju i šire, za srednju i istočnu Europu, no projekt o kojem je riječ nije LNG terminal na Krku, nego eksploatacija plina iz rumunjskog dijela Crnog mora, piše u utorak Večernji list.

Ostvari li se taj rumunjski projekt, u kojemu vodeću ulogu ima američka kompanija Exxonmobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku mogli bi odjednom postati irelevantni i nepotrebni za širu regiju srednje Europe jer će američka kompanija isti cilj diversifikacije, odnosno smanjenja ovisnosti tih zemalja o plinu iz Rusije, postizati plinom iz Rumunjske, navodi dnevnik.

Na taj način, projekt Neptun Deep u Rumunjskoj bio bi “ubojica” ideje ulaska američkog ukapljenog plina u srednju Europu putem terminala na Krku, ističe Večernji.

Navode i da je mađarski premijer Viktor Orbán u intervjuu za radio Kossuth po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kazao da je taj američki projekt u Rumunjskoj bio “prva i najvažnija tema” razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je primio prošloga tjedna u Bijeloj kući.

Ranije su, podsjeća Večernji list, američki diplomati intenzivno lobirali kod Mađara da, umjesto novog ruskog plinovoda Turski tok (reinkarnacije neuspjelog Južnog toka), podrže alternative ruskom plinu poput projekta LNG terminala na Krku. U isto vrijeme, mađarski premijer Orban otvoreno govori da mu je projekt u Rumunjskoj važniji od projekta u Hrvatskoj, piše Večernji list.

(Hina)

 

Mađarska traži i podršku Hrvatske u diversifikaciji nabave plina

 

 

 

Orban: Liberalna mafija želi uvjeriti svijet kako se ništa ne može učiniti protiv migracija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari