Pratite nas

Komentar

VRLO PRIMJERENO POVIJESNOM TRENUTKU: N1 NIJE U KNJIZI ELEKTRONIČKIH PUBLIKACIJA?!

Objavljeno

na

“Koji je tebi kurac? Ispile ti vrane mozak ili što? Omađijao te tvoj prijatelj Marko Jurič? – napisao mi je nedavno, u jednom tužnom trenutku o čijem povodu sad ne bih govorio, u privatnoj prepisici (koju sam ja potom učinio javnom) aktualni predsjednik HND-a Saša Leković.”

Nisam se, uslijed te bujice biranih riječi, uspio niti osvrnuti na neobičnost uporabe – u leksiku jednoga hrvatskoga novinara! – glagola “omađijati” koji, pretpostavljam, svoj korijen ima “mađija” ili “magija”, a izvorište u stripovima o Zagoru (Zag-Goru-Te-Neju, Duhu sa sekirom), ali sam se toga ipak prisjetio kad je narečeni Jurič prošloga/pretpošlog tjedna, u jednoj svojoj emisiji na sasvim drugu temu, spomenuo (ali i brzo prešao preko toga) kako “N1 nije hrvatski medij”., piše Mate Bašić

vidi: http://www.e-mediji.hr/hr/pruzatelji-medijskih-usluga/elektronicke-publikacije/

[ad id=”93788″]

Možda me Jurič i jest “omađijao”, čim sam se zainteresirao za tu njegovu pregrizenu polurečenicu, i malo kopkajući (kao da sam pravi pravcati “istraživački novinar”, makar nedostojan dometa nekih razvikanih hrvatskih “investigativaca” u tranzicisjkom periodu), otkrio da N1, barem web-portal N1, doista nije hrvatski medij.

http://hr.n1info.com/n177/Kolumne/Boris-Dezulovic
http://hr.n1info.com/O-nama#ifrndnloc
http://hr.n1info.com/Impresum

Oni stvarno nisu hrvatski portal, zamislite, dobri ljudi!
Oni stvarno – ni TV N1, ni njihov portal – nisu upisani u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija!

http://www.e-mediji.hr/…/pruzatel…/elektronicke-publikacije/

Naravno, riječ je o namjernoj opstrukciji, jer ipak jesu službeni info-portal, i jer imaju redakciju u RH – mislim si ja međutim.

Zanemarimo načas i HND, i Lekovića i Juriča, no znade li tkogod što o tome misli Agencija za eletkroničke medije, posebno u svjetlu činjenice da to, primjerice, znači da N1 lagodno može preskočiti, zaobići, izbjeći i izbjegavati odgovornost (pa i zakonsku, da o etičkoj, možda i financijskoj, sad ne raspravljamo) za sve što radi i publicira u Republici Hrvatskoj?

Pogledajmo neke članke Zakona o elektroničkim medijima:

Čl 70.
(3) Agencija obvezno ima stručnu službu za nadzor (monitoring) i redovito praćenje pridržavanja odredbi ovoga Zakona. (…)

Čl 82.
29. ne izvrši obvezu dostave podataka o imateljima dionica i udjela prema članku 52. stavku 1. ovoga Zakona nakon upozorenja Vijeća ili ne dostavi ovjerene preslike isprava o stjecanju dionica ili udjela u pružatelju medijskih usluga prema članku 52. stavku 2. ovoga Zakona ili ne objavi podatke iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona u Narodnim novinama,
29.a prikrije vlasničku strukturu pružatelja medijskih usluga ili vlasništvo stjecatelja dionica ili udjela u pružatelju medijskih usluga suprotno zabrani iz članka 52. stavka 5. ovoga Zakona (…)

Čl 83
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona. (…)

Samo iz ovih citiranih članaka Zakona, lijepo se vidi, zar ne, da postoji makar prekršajna odgovornost za neprijavljivanje u Registar elektroničkih medija.

Neću dalje, dobri ljudi.
Dalje krenite sami.


Kao što rekoh, u snu svašta možete otkriti, već pukim pregledom internetskih stranica Agencije za elektroničke medije.

Recimo, možete otkriti da je Predsjednik HND-a Saša Leković “odgovorna osoba” za “neprofitnog pružatelja elektronske publikacije”, u ime Hrvatskoga novinarskog društva (HND), na adresi Perkovčeva 2, po imenu Faktograf.hr (www.faktograf.hr), s adresom GONG (?!), Trg bana Josipa Jelačića 15/IV, Zagreb, u vlasništvu Hrvatskoga novinarskog društva.

http://faktograf.hr/metodologija/
http://faktograf.hr/izjave/

No, u Knjizi pružatelja elektroničkih publikacija Agencije za elektroničke medije Republike Hrvatske, nigdje se ne spominje glavni urednik Faktografa. hr. Petar Vidov, a ni – for that matter – Drago Carlos Pilsel, vlasnik portala slična imena Autograf.hr, a da o pridruženoj kliki (da, da, kliki!) ne govorimo.

Što je, doduše, druga tema, govorim samo “onako”!

Mate Bašić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari