Pratite nas

Komentar

VRLO PRIMJERENO POVIJESNOM TRENUTKU: N1 NIJE U KNJIZI ELEKTRONIČKIH PUBLIKACIJA?!

Objavljeno

na

“Koji je tebi kurac? Ispile ti vrane mozak ili što? Omađijao te tvoj prijatelj Marko Jurič? – napisao mi je nedavno, u jednom tužnom trenutku o čijem povodu sad ne bih govorio, u privatnoj prepisici (koju sam ja potom učinio javnom) aktualni predsjednik HND-a Saša Leković.”

Nisam se, uslijed te bujice biranih riječi, uspio niti osvrnuti na neobičnost uporabe – u leksiku jednoga hrvatskoga novinara! – glagola “omađijati” koji, pretpostavljam, svoj korijen ima “mađija” ili “magija”, a izvorište u stripovima o Zagoru (Zag-Goru-Te-Neju, Duhu sa sekirom), ali sam se toga ipak prisjetio kad je narečeni Jurič prošloga/pretpošlog tjedna, u jednoj svojoj emisiji na sasvim drugu temu, spomenuo (ali i brzo prešao preko toga) kako “N1 nije hrvatski medij”., piše Mate Bašić

vidi: http://www.e-mediji.hr/hr/pruzatelji-medijskih-usluga/elektronicke-publikacije/

[ad id=”93788″]

Možda me Jurič i jest “omađijao”, čim sam se zainteresirao za tu njegovu pregrizenu polurečenicu, i malo kopkajući (kao da sam pravi pravcati “istraživački novinar”, makar nedostojan dometa nekih razvikanih hrvatskih “investigativaca” u tranzicisjkom periodu), otkrio da N1, barem web-portal N1, doista nije hrvatski medij.

http://hr.n1info.com/n177/Kolumne/Boris-Dezulovic
http://hr.n1info.com/O-nama#ifrndnloc
http://hr.n1info.com/Impresum

Oni stvarno nisu hrvatski portal, zamislite, dobri ljudi!
Oni stvarno – ni TV N1, ni njihov portal – nisu upisani u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija!

http://www.e-mediji.hr/…/pruzatel…/elektronicke-publikacije/

Naravno, riječ je o namjernoj opstrukciji, jer ipak jesu službeni info-portal, i jer imaju redakciju u RH – mislim si ja međutim.

Zanemarimo načas i HND, i Lekovića i Juriča, no znade li tkogod što o tome misli Agencija za eletkroničke medije, posebno u svjetlu činjenice da to, primjerice, znači da N1 lagodno može preskočiti, zaobići, izbjeći i izbjegavati odgovornost (pa i zakonsku, da o etičkoj, možda i financijskoj, sad ne raspravljamo) za sve što radi i publicira u Republici Hrvatskoj?

Pogledajmo neke članke Zakona o elektroničkim medijima:

Čl 70.
(3) Agencija obvezno ima stručnu službu za nadzor (monitoring) i redovito praćenje pridržavanja odredbi ovoga Zakona. (…)

Čl 82.
29. ne izvrši obvezu dostave podataka o imateljima dionica i udjela prema članku 52. stavku 1. ovoga Zakona nakon upozorenja Vijeća ili ne dostavi ovjerene preslike isprava o stjecanju dionica ili udjela u pružatelju medijskih usluga prema članku 52. stavku 2. ovoga Zakona ili ne objavi podatke iz članka 52. stavka 4. ovoga Zakona u Narodnim novinama,
29.a prikrije vlasničku strukturu pružatelja medijskih usluga ili vlasništvo stjecatelja dionica ili udjela u pružatelju medijskih usluga suprotno zabrani iz članka 52. stavka 5. ovoga Zakona (…)

Čl 83
8. ne izvrši obvezu podnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona. (…)

Samo iz ovih citiranih članaka Zakona, lijepo se vidi, zar ne, da postoji makar prekršajna odgovornost za neprijavljivanje u Registar elektroničkih medija.

Neću dalje, dobri ljudi.
Dalje krenite sami.


Kao što rekoh, u snu svašta možete otkriti, već pukim pregledom internetskih stranica Agencije za elektroničke medije.

Recimo, možete otkriti da je Predsjednik HND-a Saša Leković “odgovorna osoba” za “neprofitnog pružatelja elektronske publikacije”, u ime Hrvatskoga novinarskog društva (HND), na adresi Perkovčeva 2, po imenu Faktograf.hr (www.faktograf.hr), s adresom GONG (?!), Trg bana Josipa Jelačića 15/IV, Zagreb, u vlasništvu Hrvatskoga novinarskog društva.

http://faktograf.hr/metodologija/
http://faktograf.hr/izjave/

No, u Knjizi pružatelja elektroničkih publikacija Agencije za elektroničke medije Republike Hrvatske, nigdje se ne spominje glavni urednik Faktografa. hr. Petar Vidov, a ni – for that matter – Drago Carlos Pilsel, vlasnik portala slična imena Autograf.hr, a da o pridruženoj kliki (da, da, kliki!) ne govorimo.

Što je, doduše, druga tema, govorim samo “onako”!

Mate Bašić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

‘Damoklov mač’

Objavljeno

na

Objavio

Ništa nije tako varljivo i nepouzdano kao glas o moći koja se ne oslanja na vlastitu snagu
Publius Cornelius Tacit

Ne postoji ništa opasnije za političkog lidera od odabira najbližih suradnika. Davno je u politici uvedeno nepisano pravilo da se okružuješ podobnima jer ti sposobni mogu biti neposredna opasnost.

Malo je ljudi u politici koji su se okružili sposobnima jer obično nisu dugo vladali ali oni koji su preživjeli postali su uspješni. U osnovi pravi lider ne treba ni podobne ni sposobne jer on je taj koji vuče poteze, ponekad loše, a u većini slučajeva dobre.

Ne postoji veće opasnosti od imenovanja prijatelja ili pouzdanika na mjesta u kojima ne barataš materijom. To je Damoklov mač koji ti stalno visi nad glavom, pogotovo kad na tu funkciju imenuješ osobu kojoj nije cilj javno dobro već osobni odnosno interesni interes.

Planirati svoju političku budućnost, a ne kontrolirati političke, gospodarske i društvene procese u društvu jednako je optimistično kao i planiranje da će Hrvatska dobiti svjetskog prvaka u Kriketu.

Ne može ili bolje rečeno – nedopustivo je da netko osporava zapovjednu odgovornost onda kada mu to odgovara a ignorira onda kada mu ne odgovara. U slučaju „email” isključivi krivac je premijer jer on je odgovorna osoba, on je taj koji mora kontrolirati procese, a Martina Dalić je ta koja je trebala provoditi njegove naredbe. Nikada ađutant (pobočnik) ne izdaje naredbe i ne odgovara za njih, uvijek je to general, a on je kao i ministar potrošna roba.

Način na koji se sanira šteta u najmanju ruku je diletantski. Pokušava se obraniti neobranjivo, a izgleda kao kad u zadnjoj sekundi utakmice koja odlučuje o vašoj sudbini, sudac protiv vas svira kazneni udarac a na golu nemate golmana jer je isključen pa molite Boga da protivnički igrač promaši gol i spasi vašu sudbinu.

Plasiranje putem tzv „velikih” medija neuspješne, loše napisane, prozirne PR tekstove najjednostavnije je nazvati potezom očajnika. Najveći problem kod tih naivnih tekstova je što su ti mediji izgubili svaku relevantnost i svoju čitanost baziraju isključivo na trashu jer im je udio relevantnosti upravo onoliko koliko je i količina takvih tekstova.

Vladin glavni komunikolog ponaša se kao trener prosječne lokalne košarkaške ekipe koji je preuzeo trofejni nogometni klub. Od svih problema najviše ga mučee pravila nogometne igre, ali savladat će on to.

Osim toga, glavni komunikacijski strateg nikako da shvati da gladan sitom ne vjeruje i da siti stanuju upravo u medijima koje koristi, a da gladni tim medijima – ne vjeruju.

Narod koji je nesretan, bez svjetla na kraju tunela, gladan kruha, željan radosti i nade ne vjeruje više nikome. Političke elite moraju shvatiti i objasniti tom narodu svoje postupke jer nekome tko vrti zadnjih 20 kuna u ruci a treba nahraniti gladna usta, priča o pola milijarde kuna izaziva bijes i gnjev.

Oni koji to ne razumiju i ne čine ništa da to spriječe i krivce kazne, kad tad osjetit će taj bijes i gnjev na svojoj koži. Stoga, došlo je vrijeme za – Završni rez.

Piše: Anthony R. Boras, Pasadena, Cal./Hrvatska Danas

* Autor je američki sveučilišni profesor komunikologije i psihologije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Kolinda Grabar Kitarović: 19. svibnja jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti

Objavljeno

na

Objavio

19. svibnja jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti.

Raspisivanje referenduma bila je jedna od najvažnijih odluka predsjednika Tuđmana, izraz njegove nepokolebljive vjere u zrelost hrvatskoga naroda i hrvatskih građana.

Bio je to ujedno dan u kojemu smo preuzeli odgovornost za svoju budućnost, za svoju državu. Neka nam živi jedina i vječna domovina Hrvatska!

 

19. svibnja 1991. – Referendum o samostalnosti

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati