Pratite nas

Pregled

Vučić moli njemačku pomoć

Objavljeno

na

Ne baš u davna vremena Njemačka je u Srbiji važila kao jedna od najvećih, ako ne i najveća neprijateljica ‘vasceloga srpstva’, Četvrti Reich i još mnogo toga zastrašujućega.

No počelo se to mijenjati od kada je na čelo srbijanske vlade došao ‘njemački đak’ Zoran Đinđić, ubrzo umoren po starom srbijanskom običaju od vremena Obrenovića do tada . Nitko se nije nadao da će ‘bivši nacionalist’ (kako ga tituliraju njemački mediji) premijer Aleksandar Vučić, naslijediti Đinđića u odnosu prema Njemačkoj na jedan još ‘sladunjaviji’ način.

477785_av-merkel_fVučić je došao u posjet Njemačkoj 11. ovoga mjeseca, što je bilo popraćeno nevjerojatno prijateljskim člankom iz njegova pera u utjecajnome konzervativnom dnevniku ‘Frankfurter Allgemeine Zeitungu’. Vrijedno je citirati nekoliko rečenica iz toga na bizantinski način napisana hvalospjeva o srbijansko-njemačkim odnosima koji će Vučićevu zemlju, navodno, odvesti u pravi europski raj.

Vučić se najprije posiplje pepelom poradi starih grijeha svoje zemlje: ‘Uljuljkani u samozadovoljstvo zatvorenoga socijalističkog sustava, zatvoreni u vjerovanju više u vojnu nego gospodarsku snagu, mi smo svoju zemlju doveli do političkoga, ekonomskog i socijalnoga ruba… Troškove te politike snosimo do danas. Ne začuđuje da Srbija i Srbi nisu bili baš omiljeni u Njemačkoj i u Nijemaca. Jedan od razloga sigurno je bio postupak našega političkog vodstva koje je stalno mislilo da se političkim trikovima mogu zadobiti potpora i povjerenje najjače europske zemlje. Nismo bili povjerljivi partneri.’

Prema Vučiću, Srbija se mijenja, ali proći će godine do temeljitijih promjena, jer mu je posve jasno da ne smije zavaravati ne samo svoj narod nego isto tako i ostale na međunarodnoj pozornici. Dakle još malo pepela po glavi. Onda Vučić biva konkretan spominjući sporazum s Prištinom u Bruxellesu, čime je Srbija, po njemu, ‘postala stabilizirajući čimbenik u regiji’, pa na početku svojih gospodarskih reformi treba dobiti mogućnost da ju ‘Njemačka tretira kao i susjede, ni više niti manje’.

Odnos prema Rusiji

Srbijanski premijer tvrdi kako neki njemački parlamentarci traže u Srbiji samo loše strane dok dobre ‘namjerno izbjegavaju’. Vučić traži priliku i ‘nešto više povjerenja’, navodeći kao razlog za to da je Srbija ‘na iznenađenje mnogih u najnovijoj krizi konačno i jasno podupirala integritet i suverenitet Ukrajine u svojim međunarodno priznatim granicama’, te nastavlja: ‘ali poradi gospodarskih i političkih razloga Srbija nije mogla provesti sankcije protiv Rusije’.

Ovdje Vučić izbjegava biti konkretan ne objašnjavajući koji su to politički razlozi da se njegova zemlja ne može uključiti u bojkotirane Putinove Rusije. Gospodarski su poznati, i mogu se dokazati: ruski plin, ruske investicije i još mnogo toga, ali što su to političke prepreke koje ometaju Beograd da se priključi slobodnome svijetu u njegovu političkome protivljenju ruskom imperijalizmu, o tome najmoćniji Srbijanac šuti.

A mogao je reći: zajedničko pravoslavlje, vjekovna ljubav spram ‘majčice Rusije’, rusko odbijanje priznanja Kosova i još mnogo toga, ali to bi onda Njemačka i Europska unija mogle shvatiti kao da je Srbija ‘ruski igrač’ na Balkanu, premda želi ući u Europsku uniju, koju Moskva svakako namjerava barem razdrmati, ako ne i uništiti.

Vučić dalje izražava želju da Njemačka postane saveznicom Srbije, ne zato ‘što Njemačka ima novca, i i što mu se nadamo, nego jer smo voljni učiti od Nijemaca i drugih Europljana i jer poštujemo one koji su ispred nas’.

Vučić biva i ‘intiman’ kad piše kako je ‘uzbuđen pred prvim sastankom s njemačkom kancelaricom’, ali da on ‘nikome ne će podilaziti’. Vješto, vrlo vješto napisan članak na kraju s izrazima zahvalnosti saveznoj kancelarici i njemačkome narodu ‘zbog velikodušne pomoći koju je Srbija dobila nakon katastrofalnih svibanjskih poplava’. Po Vučiću, Srbija se nalazi na putu u Europu, moleći i očekujući njemačku pomoć u tome.

Ofenziva na Balkan

Prema beogradskom NIN-u (12. lipnja), Njemačka se nalazi u ‘ofenzivi na Balkan’. Kakva vojnička teriminologija! Pritom spominje tri njemačka sastanka s liderima tzv. Zapadnoga Balkana 30. lipnja u Berlinu, 27. srpnja u Dubrovniku i 28. kolovoza ponovno u Berlinu. U opširnome članku napisanu prije Vučićeva dolaska u glavni njemački grad, kada ga je gospođa Merkel upozorila neka požuri s gospodarskim i političkim reformama u svojoj zemlji, srbijanski analitičari naglašavaju kako je Njemačka zainteresirana za osiguranje svoga utjecaja na Balkanu suočenome s ukrajinskom krizom, premda ničim nisu dokazali koliko je ta kriza dosad utjecala na politiku tih zemalja.

U biti, nikakvih promjena nije bilo, osim možda u Bugarskoj koju Rusija drži pod pritiskom najveće moguće zavisnosti od uvoza ruskoga plina. Beogradski stručnjaci drže da službena Njemačka želi produbiti političku suradnju sa Srbijom, prije svega kako bi osigurala utjecaj svoga gospodarstva u njoj. Kao članica Europske unije, Njemačka želi smanjiti prodor ruske ekonomije na područje bivše Jugoslavije.

Stoga je Bruxelles upozorio Bugarsku i Srbiju da odustanu od izgradnje plinskoga ‘Južnog toka’, na što Rusija još nije konačno reagirala, a mogla bi uskoro jer bi time izgubila ne samo golemu zaradu nego i polugu za pritiske na zemlje kroz koje bi prolazio. Moskovska politika pokazala je dosad svoje dvostruko lice: s jedne strane daje umirujuća obećanja da će sudjelovati u rješavanju ukrajinske krize, a s druge šalje tenkove i protuavionske rakete proruskim pobunjenicima u Ukrajini. Zašto bi Rusija drukčije postupala u svojoj politici spram Beograda ako se Vučić previše približi Njemačkoj?

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vlado Galić novi savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednice Republike

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović imenovala jenovog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost, priopćeno je u petak iz Ureda Kolinde Grabar-Kitarović.

Širokobriježanin Vlado Galić rođen je 1965. godine, diplomirao je 1991. godine rudarstvo na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1991. bio je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je bio pripadnik specijalnih postrojbi Oružanih snaga (OS) te djelatnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (MORH).

Završio je Ratnu školu OS “Ban Josip Jelačić”, a pohađao je NATO seminare iz područja organizacije, upravljanja i zapovijedanja.

U organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti stekao je zvanje menadžera sigurnosti iz područja poslovne i nacionalne sigurnosti.

Bio je i nastavnik u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro” za predmet Strategija nacionalne sigurnosti te je obnašao i dužnost stožernog časnika za izobrazbu u Glavnom stožeru OS.

Umirovljen je u činu pukovnika u siječnju 2007. godine.

Od lipnja 2006. godine pa do oslobađajuće presude u studenome 2012. godine bio je član odvjetničkoga tima obrane generale Ante Gotovine pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Od siječnja 2013. godine do dolaska na Pantovčak obnašao je dužnost voditelja Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnome tajništvu HDZ-a te je bio voditelj odjela za analitiku u stranačkim izbornim stožerima.

Za sudjelovanje u Domovinskome ratu i obnašanje dužnosti u MORH-u, sigurnosno-obavještajnoj zajednici te OS RH višestruko je nagrađivan i odlikovan.

U javnosti se problematiziralo njegovo djelovanje u sklopu Sigurnosno-informativne službe gdje je kao načelnik u drugoj polovici 1990-ih provodio akciju “Kameleon” tijekom koje su nadzirane neke nevladine udruge i organizacije, među njima i HHO, zbog koje je protiv njega i pokrenut stegovni postupak pod sumnjom da je narušio ugled MORH-a, a koji je pao u zastaru.

Izvori bliski Galiću kažu kako je to bila njegova zadaća prema poslovniku SIS-a, da protuobavještajno djeluju te nadziru osobe i institucije koje pokazuju interes za pripadnike Oružanih snaga.

Riječ je, dodaje isti izvor, bilo o osobama i institucijama čiji su prikupljeni podaci, primjerice o akciji “Oluja”, korišteni na suđenjima pred Haaškim sudom, a pokazali su se netočnima te ih sud uopće nije koristio kao dokazni materijal.

Galić je imenovan nakon što je dosadašnja predsjedničina savjetnica Maja Čavlović imenovana za predstojnicu Ureda za nacionalnu sigurnost. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

Objavljeno

na

Objavio

Zašto su neki portali i Facebook stranice bili blokirani tijekom izvještavanja o Slobodanu Praljku? Kako zaustaviti govor mržnje na društvenim mrežama? Na ta su pitanja u radijskoj emisiji “Poligraf” odgovarali Željka Markić iz Inicijative U ime obitelji, Saša Leković, predsjednik HND-a i stručnjak za računalnu sigurnost Lucijan Carić.

Željka Markić rekla je kako su se nakon presude generalu Praljku počeli zabranjivati, tj. označavati kao da ne poštuju pravila Facebook komunikacije oni portali koji su sadržavali pozitivno izjašnjavanje o generalu Praljku, neslaganje s presudom ili svjedočanstva o zločinima Armije BiH. Navela je kako je njezin profil zabranjen na 24 sata nakon što je objavila citat na engleskom jeziku da je “najgori oblik nepravde privid pravde”.

Istaknula je kako je i jučer Facebook profil njihova portala Narod.hr ponovno zabranjen. Neprestano se zabranjuju određeni profili, određene stranice na temelju tekstova koji se objavljuju, a za koje je sve teže razumijeti po kojem ključu bi se zabranjivali, dodala je Markić.

Naglasila je kako se pokazalo da su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zabranjeni profili portala i osoba koje imaju velik broj pratitelja (kao svećenik Ike Madunić, Ivo Lučić, Igor Peternel). U Bosni i Hercegovini bili su blokirani skoro svi hrvatski portali koji su davali svoju sliku i govorili o povijesnim događajima.

Plenkoviću i Božinoviću obratili su se jer smatraju da Facebook, kao privatna kompanija koja posluje na području Hrvatske, mora poštovati hrvatski Ustav koji jamči da cenzure ne može biti. Izrazili smo očekivanje da hrvatska vlada, poput njemačke, američke i drugih zatraži objašnjenje od Facebooka, poboljšanje njihovih standardnih procedura, procedura ustanovljavanja jesu li prijave lažne, procedura administriranja. Naš zahtjev nije neuobičajen postupak. Vrlo je važno da se osigura pravo hrvatskih građana da iznose svoje mišljenje, istaknula je Markić. Naglasila je kako se radi o tome da se onemogućava jedna pozicija u važnoj društvenoj raspravi.

Na pitanje hoće li podržati inicijativu udruge U ime obitelji, Leković je rekao kako Hrvatsko novinarsko društvo stalno podržava inicijative koje idu protiv dopuštanja cenzure i protiv govora mržnje.

Međutim, problem sa ovim raspravama je što svatko može reći što hoće, a mi nemamo niti vremena niti mogućnosti da to dokazujemo. Potpuno se slažem da su ponekad neki sadržaji i portali blokirani zbog potpuno banalnih razloga, ali tvrditi da je u pozadini nekakav ideološki ili slično motiviran razlog, potpuno je besmisleno, rekao je Leković. Na tu njegovu izjavu reagirali su Željka Markić i Lucijan Carić složivši se da nije spominjala ideološke razloge.

U emisiju se javio Ivan Šušnjar, urednik Poskok.infa koji je izrazio svoje duboko razočaranje situacijom u kojoj je njegova stranica nekoliko dana bila blokirana. Osjećam se kao u Sjevernoj Koreji jer je meni tri dana bilo zabranjeno polemizirati što se dogodilo. Netko je pretvorio Hrvatsku na tri dana u masu kojoj se pere mozak. Priča o radu suda pretvorena je u priču “Hrvati slave zločin”, rekao je Šušnjar.

Leković je prigovorio kako se emisija pretvorila u jednu novu manipulaciju i ide u korist stavova Željke Markić koji nisu ničim dokazani. Markić je upitala nisu li dokazi upravo odgovori Facebooka u kojima stoji zbog kojih postova je njen profil zabranjen. Podsjetila je Lekovića i upitala ga čime je dokazao da je nad njim izvršen pokušaj ubojstva.

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

 

Cenzura na Facebooku: U ime obitelji, prema primjeru Njemačke, predložila Vladi konkretne korake za zaštitu ustavnih prava građana

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari