Pratite nas

Pregled

Vučić moli njemačku pomoć

Objavljeno

na

Ne baš u davna vremena Njemačka je u Srbiji važila kao jedna od najvećih, ako ne i najveća neprijateljica ‘vasceloga srpstva’, Četvrti Reich i još mnogo toga zastrašujućega.

No počelo se to mijenjati od kada je na čelo srbijanske vlade došao ‘njemački đak’ Zoran Đinđić, ubrzo umoren po starom srbijanskom običaju od vremena Obrenovića do tada . Nitko se nije nadao da će ‘bivši nacionalist’ (kako ga tituliraju njemački mediji) premijer Aleksandar Vučić, naslijediti Đinđića u odnosu prema Njemačkoj na jedan još ‘sladunjaviji’ način.

477785_av-merkel_fVučić je došao u posjet Njemačkoj 11. ovoga mjeseca, što je bilo popraćeno nevjerojatno prijateljskim člankom iz njegova pera u utjecajnome konzervativnom dnevniku ‘Frankfurter Allgemeine Zeitungu’. Vrijedno je citirati nekoliko rečenica iz toga na bizantinski način napisana hvalospjeva o srbijansko-njemačkim odnosima koji će Vučićevu zemlju, navodno, odvesti u pravi europski raj.

Vučić se najprije posiplje pepelom poradi starih grijeha svoje zemlje: ‘Uljuljkani u samozadovoljstvo zatvorenoga socijalističkog sustava, zatvoreni u vjerovanju više u vojnu nego gospodarsku snagu, mi smo svoju zemlju doveli do političkoga, ekonomskog i socijalnoga ruba… Troškove te politike snosimo do danas. Ne začuđuje da Srbija i Srbi nisu bili baš omiljeni u Njemačkoj i u Nijemaca. Jedan od razloga sigurno je bio postupak našega političkog vodstva koje je stalno mislilo da se političkim trikovima mogu zadobiti potpora i povjerenje najjače europske zemlje. Nismo bili povjerljivi partneri.’

Prema Vučiću, Srbija se mijenja, ali proći će godine do temeljitijih promjena, jer mu je posve jasno da ne smije zavaravati ne samo svoj narod nego isto tako i ostale na međunarodnoj pozornici. Dakle još malo pepela po glavi. Onda Vučić biva konkretan spominjući sporazum s Prištinom u Bruxellesu, čime je Srbija, po njemu, ‘postala stabilizirajući čimbenik u regiji’, pa na početku svojih gospodarskih reformi treba dobiti mogućnost da ju ‘Njemačka tretira kao i susjede, ni više niti manje’.

Odnos prema Rusiji

Srbijanski premijer tvrdi kako neki njemački parlamentarci traže u Srbiji samo loše strane dok dobre ‘namjerno izbjegavaju’. Vučić traži priliku i ‘nešto više povjerenja’, navodeći kao razlog za to da je Srbija ‘na iznenađenje mnogih u najnovijoj krizi konačno i jasno podupirala integritet i suverenitet Ukrajine u svojim međunarodno priznatim granicama’, te nastavlja: ‘ali poradi gospodarskih i političkih razloga Srbija nije mogla provesti sankcije protiv Rusije’.

Ovdje Vučić izbjegava biti konkretan ne objašnjavajući koji su to politički razlozi da se njegova zemlja ne može uključiti u bojkotirane Putinove Rusije. Gospodarski su poznati, i mogu se dokazati: ruski plin, ruske investicije i još mnogo toga, ali što su to političke prepreke koje ometaju Beograd da se priključi slobodnome svijetu u njegovu političkome protivljenju ruskom imperijalizmu, o tome najmoćniji Srbijanac šuti.

A mogao je reći: zajedničko pravoslavlje, vjekovna ljubav spram ‘majčice Rusije’, rusko odbijanje priznanja Kosova i još mnogo toga, ali to bi onda Njemačka i Europska unija mogle shvatiti kao da je Srbija ‘ruski igrač’ na Balkanu, premda želi ući u Europsku uniju, koju Moskva svakako namjerava barem razdrmati, ako ne i uništiti.

Vučić dalje izražava želju da Njemačka postane saveznicom Srbije, ne zato ‘što Njemačka ima novca, i i što mu se nadamo, nego jer smo voljni učiti od Nijemaca i drugih Europljana i jer poštujemo one koji su ispred nas’.

Vučić biva i ‘intiman’ kad piše kako je ‘uzbuđen pred prvim sastankom s njemačkom kancelaricom’, ali da on ‘nikome ne će podilaziti’. Vješto, vrlo vješto napisan članak na kraju s izrazima zahvalnosti saveznoj kancelarici i njemačkome narodu ‘zbog velikodušne pomoći koju je Srbija dobila nakon katastrofalnih svibanjskih poplava’. Po Vučiću, Srbija se nalazi na putu u Europu, moleći i očekujući njemačku pomoć u tome.

Ofenziva na Balkan

Prema beogradskom NIN-u (12. lipnja), Njemačka se nalazi u ‘ofenzivi na Balkan’. Kakva vojnička teriminologija! Pritom spominje tri njemačka sastanka s liderima tzv. Zapadnoga Balkana 30. lipnja u Berlinu, 27. srpnja u Dubrovniku i 28. kolovoza ponovno u Berlinu. U opširnome članku napisanu prije Vučićeva dolaska u glavni njemački grad, kada ga je gospođa Merkel upozorila neka požuri s gospodarskim i političkim reformama u svojoj zemlji, srbijanski analitičari naglašavaju kako je Njemačka zainteresirana za osiguranje svoga utjecaja na Balkanu suočenome s ukrajinskom krizom, premda ničim nisu dokazali koliko je ta kriza dosad utjecala na politiku tih zemalja.

U biti, nikakvih promjena nije bilo, osim možda u Bugarskoj koju Rusija drži pod pritiskom najveće moguće zavisnosti od uvoza ruskoga plina. Beogradski stručnjaci drže da službena Njemačka želi produbiti političku suradnju sa Srbijom, prije svega kako bi osigurala utjecaj svoga gospodarstva u njoj. Kao članica Europske unije, Njemačka želi smanjiti prodor ruske ekonomije na područje bivše Jugoslavije.

Stoga je Bruxelles upozorio Bugarsku i Srbiju da odustanu od izgradnje plinskoga ‘Južnog toka’, na što Rusija još nije konačno reagirala, a mogla bi uskoro jer bi time izgubila ne samo golemu zaradu nego i polugu za pritiske na zemlje kroz koje bi prolazio. Moskovska politika pokazala je dosad svoje dvostruko lice: s jedne strane daje umirujuća obećanja da će sudjelovati u rješavanju ukrajinske krize, a s druge šalje tenkove i protuavionske rakete proruskim pobunjenicima u Ukrajini. Zašto bi Rusija drukčije postupala u svojoj politici spram Beograda ako se Vučić previše približi Njemačkoj?

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

‘Krila Oluje’ i ‘Patrouille de France’ izveli zajednički prelet i trenažne letove

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” izvele su zajednički prelet iznad zadarskog kanala i trenažne letove u vojarni u Zemuniku

Francuska akrobatska grupa „Patrouille de France“ sletjela je u četvrtak, 19. rujna 2019. sa 10 aviona Alpha Jet u vojarnu „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku u dvodnevni prijateljski posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) „Krila Oluje“.

Ovo je prvo gostovanje „Patrouille de France“ u Hrvatskoj, a „Krila Oluje“ su ih dočekala u blizini Zadra gdje su iznad zadarskog kanala izveli zajednički prelet s ukupno 14 aviona, priopćio je MORH

Formaciju je predvodio vođa „Krila Oluje“ satnik Darko Belančić, a iz jednog od aviona Pilatus PC-9M dobrodošlicu Francuzima poželio je zapovjednik 93. zrakoplovne baze brigadir Mario Pleša.

Pozdravni prelet dvaju nacionalnih akrobatskih grupa u Zadru pratio je i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Gaël Veyssière u pratnji načelnika stožera 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnika Borisa Panića.

Nakon slijetanja u bazu u Zemuniku provedene su pripreme za trenažne letove. Tako su na trenažnom letu „Krila Oluje“ u avionima Pilatus PC-9M u zadnjim kabinama letjeli piloti „Patrouille de France“, a zatim su članovi grupa zamijenili uloge gdje su piloti „Krila Oluje“ po prvi puta letjeli sa francuskim kolegama u avionima Alpha Jet.

Satnik Belančić tom je prigodom kazao kako su nakon „Frecce Tricolora“ i „Red Arrowsa“ ugostili još jednu prestižnu akrobatsku grupu te time potvrdili iznimno dobre i prijateljske odnose sa najpoznatijim svjetskim akrobatskim grupama. „Posebno impresivan bio je pozdravni zajednički prelet iznad zadarskog kanala i na neki način najavio kako će izgledati nebo iznad Zadra 30. svibnja iduće godine na prvom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu „CROIMAS 2020“. Naravno, to je bila i neizbježna tema naših razgovora s pilotima „Patrouille de France“ koji pozdravljaju odluku o organizaciji hrvatskog mitinga, a kroz zajedničke trenažne letove imali smo jedinstvenu prigodu upoznati sve elemente naših letačkih programa“, iznio je satnik Belančić.

Vođa grupe „Patrouille de France“ bojnik Clément Racine zahvalio se na sjajnom dočeku te kazao kako bi vrlo rado došli na „CROIMAS 2020“. „Odluku o sudjelovanju donijet će naše zapovjedništvo, no svi smo već danas impresionirani dolaskom u Zadar i kod naših domaćina „Krila Oluje“. Zajednički let je bio poseban doživljaj, posebno nosim sliku negativnog leta, sve je uistinu fantastično“, iznio je bojnik Racine.

“Krila Oluje” su dosad jednom nastupila u Francuskoj (2017.) na zrakoplovnom mitingu u Zrakoplovnoj bazi St. Dizier, a uz suradnju s „Patrouille de France” imaju odličnu povezanost i s jednim od najboljih svjetskih pojedinačnih nastupa „Rafale Solo Display”.

Akrobatska grupa francuskog ratnog zrakoplovstva „Patrouille de France“ je osnovana 1953., a matična zrakoplovna baza im je Salon-de-Provence. Lete u sastavu od osam aviona Dassault Alpha Jet i jedina su akrobatska grupa u svijetu koja je imala pilotkinju na poziciji vođe grupe (2009. – 2010. bojnica Virginie Guyot).

Prvi zrakoplovni miting na kojem su „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nastupali zajedno bio je “Kecskemet Airshow 2007” u Zrakoplovnoj bazi Kecskemet u Mađarskoj i od tada do danas praktički nije bilo sezone u kojoj se „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nisu susreli na barem jednom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu te su grupe razvile profesionalnu i prijateljsku povezanost i suradnju.

Među napoznatijim patronima „Patrouille de France“ na godišnjoj razini mogu se istaknuti Alain Delon (1988.), Princ Albert II (1993.) i Carla Bruni Sarkozy (2010.).

Avion na kojem lete „Patrouille de France“ Dassault Alpha Jet postiže maksimalnu brzinu od oko 1 000 kilometara na sat dok je maksimalna visina leta oko 14 000 metara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mladen Novosel: I dalje očekujemo raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izjavio je u četvrtak da, unatoč najavi premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve inicijative “67 je previše”, i dalje očekuje raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta odlaska u mirovinu.

Pokretači sindikalne inicijative “67 je previše”, u sklopu koje je više od 740.000 građana dalo potpis za održavanja referenduma o vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, komentirali su najavu Plenkovića da će Vlada u cijelosti prihvatiti prijedloge inicijative i Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Novosel je rekao Hini da, unatoč tome, i dalje od predsjednika Hrvatskog sabora traži raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za odlazak u mirovinu.

“Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade i Vladi da će to učiniti, na tragu sve one kampanje koju je Vlada provodila protiv naše referendumske inicijative”, kazao je Novosel.

Izrazio je žaljenje što Vlada takvu odluku nije donijela u lipnju, kada je inicijativa “67 je previše” predala potpise u Sabor.

“Građani su potpisima poručili da bi oni na referendumu promijenili postojeće mirovinske zakone, da bi oni sami odlučivali kakve mirovinske zakone žele. Neovisno o tome, ako Vlada želi donijeti novi zakon, to je njeno pravo, no mi nećemo sudjelovati u nikakvim razgovorima oko tog novog zakona. Vlada ga može donijeti sama, međutim naše je stajalište i dalje da se to treba riješiti referendumom”, istaknuo je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da sindikati primarno očekuju raspisivanje referenduma jer su građani referendum i tražili.

No, ocijenio je da su sindikati u drugu ruku zadovoljni, jer se prihvatilo to što su tražili.

“Pomalo jesmo iznenađeni, iako ne previše. Sve tri sindikalne središnjice moraju sjesti i vidjeti u kojem pravcu ćemo dalje reagirati, to treba biti dogovor svih nas”, kazao je Sever Hini. (Hina)

 

Plenković: Prihvatit ćemo sve zahtjeve inicijative 67 je previše

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari