Pratite nas

Balkan

Vučić predstavio ‘rješenje za problem Kosova’

Objavljeno

na

Nezaivisne.com

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se zalaže za razgraničenje sa Albancima na Kosovu.

– Da imamo teritorij za koji se ne zna tko ga kako tretira i što kome pripada – to je uvijek izvor potencijalnih sukoba i problema. Ja se zalažem i to ne krijem, svakako se zalažem i to je politika koju predstavljam, a da li će ona dobiti podršku naroda ili ne, ali ja se zalažem za razgraničenje sa Albancima”, rekao je Vučić, prenosi b92 pisanje Tanjuga.

Hoće li biti uspjeha u tome, kako je rekao, ne zavisi od Srbije i dodao je da je za “tango potrebno dvoje”.

Rješenje za Kosovo i Metohiju, ako ga bude, istaknuo je, mora biti sveobuhvatno, a ne jednostavno, niti uprošćeno, kako neki zamišljaju.

Rekao je da, za razliku od Thaçija i Haradinaja i pojedinih zapadnih predstavnika, i onih u domaćoj javnosti koji sve znaju, a nisu nijednom razgovarali niti prisustvovali bilo kakvim razgovorima, ne želi iznositi neke stvari, jer bi time rušio srpsku poziciju i “otvarao karte”.

– Nisam neodgovoran i neću izlaziti s ‘veličanstvenim patriotskim izjavama'”, rekao je Vučić i dodao da zna svoj posao i da ga radi u najboljem interesu Srbije.

Vučić je rekao da će nedvosmisleno reći što misli kada bude bilo blizu nekog opiplijivog rešenja.

– To mora biti sveobuhvatan plan koji se tiče mnogo toga, i ne jednostavan ili uprošćen kako neki zamišljaju, rekao je i naglasio da ne može govoriti o čemu pregovara sa kosovskim Albancima, jer bi tako otvorio karte Srbije u pregovorima.

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi u srijedu je izjavio kako neće biti podjele Kosova niti autonomije za Srbe. Na konferenciji za medije kosovski predsjednik je rekao da je pod korigiranjem granica podrazumijevao samo to da se Preševska dolina pripoji Kosovu, ali da istodobno ne bude podjele Kosova niti autonomije za kosovske Srbe, prenijeli su ranije beogradski mediji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Kosovo najavilo ukidanje granice s Albanijom

Objavljeno

na

Objavio

Srbija je danas zatražila od Europske unije da reagira na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja o otvaranju granice Kosova prema Albaniji.

Šef Ureda za Kosovo i Metohiju vlade Srbije Marko Đurić izjavio je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji kako izjava kosovskog premijera o ukidanju fizičke kontrole na granici s Albanijom ”zahtijeva reagiranje EU-a” i Federice Mogherini, kao posrednika u pregovorima Beograda i Prištine.

”Hoće li oni i na koji način reagirati na ove prijetnje i izazove regionalnom miru i stabilnosti ili će opet šutjeti?” upitao je Đurić.

Šef Ureda za Kosovo pred novinarima je postavio i pitanje ”bi li EU šutio i kada bi netko iz Beograda odlučio da se briše granica između Srbije i Republike Srpske ili bi drukčije reagirali”, dodavši kako zna kakva bi reakcija bila.

Haradinaj je ranije izjavio kako ”od Nove godine više neće biti fizičkih zapreka na granici Kosova i Albanije”, objavio je prištinski portal Zeri.

”Ta nada Haradinaja utemeljena je na razgovorima i planovima s premijerom Albanije Edijem Ramom”, prenijeli su beogradski mediji ocjenu prištinskog medija.

Na konstataciju novinara kako “u svim ostalim zemljama EU-a nema granica te su granice ostale samo ruševine prošlosti” i pitanje što će Priština učiniti da ih ukloni, Haradinaj je rekao kako je s premijerom Ramom i ostalim kolegama razgovarao o tome da se ”negdje na prelasku iz jedne godine u drugu ta granica otvori”.

Na inzistiranje novinara da kaže hoće li se to dogoditi ”u novogodišnjoj noći”, Haradinaj je rekao kako se nada da hoće.

Bijes u Srbiji

“Nadam se da hoćemo. Konačno. Bit će kamera. Bit će praćenja, ali neće biti fizičke prepreke, neće biti fizičke prisutnosti kontrole”, citirao je portal Zeri kosovskog premijera.

Reagirajući na te ocjene i najave Haradinaja, Đurić je prozvao europske dužnosnike da se očituju i odgovore.

“Uoči Nove godine oni planiraju ukloniti granicu – za nas: između Srbije i Albanije, za njih – između nezavisnog Kosova – i Albanije”, rekao je Đurić.

On je naglasio kako je to ”već 28. izjava u kojoj netko od albanskih dužnosnika, bilo s Kosova, bilo iz Albanije, poziva na pripajanje našeg južnog teritorija Albaniji, ovog puta popraćeno i prijetnjama ratom”.

Đurić kaže i da su ”intenzivni napadi počeli onog trena” kad su Srbija i njezin predsjednik odlučili da se bore za kompromisno rješenje na Kosovu, u interesu svih zajednica i ”da se konačno utvrdi ta granica” koju na različite načine tumače Srbija, SAD i dio EU-a.

“Tog trenutka kad je Srbija odlučila naći rješenje u cilju nadilaženja sukoba i mirne budućnosti, obrušila se najžešća moguća lavina napada, neutemeljenih uvreda, često i iz međunarodne zajednice i dijela regije”, ustvrdio je Đurić.

Na pitanje kada će biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine, Đurić je rekao da će ”Bruxelles malo sačekati” da ponovno vidi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s obzirom na to da je ”izostala svaka podrška” iz EU-a Vučićevim ”idejama za rješenje pitanja” Kosova i odnosa Srba i Albanaca. /Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari