Pratite nas

Iz Svijeta

Vučić priznao Miloševićeve greške i da nema rješenje za Kosovo

Objavljeno

na

Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Kosovu očekivano je u nedjelju izazvao velike napetosti, cestovnu blokadu i zabranu dolaska u jedno srpsko selo, ali i njegovo priznanje da je Srbija platila veliku cijenu zbog pogrešne politike Slobodana Miloševića te da u ovome trenutku nema rješenje za Kosovo.

“Nemamo rješenje za Kosovo. Nismo niti blizu”, rekao je Vučić u srpskom dijelu Mitrovice, u dugoočekivanom govoru koji su mediji prozvali “njegovim Gazimestanom”.

Naglasio je da ne želi mijenjati granice nego prava Srba na Kosovu. “A za to je potreban kompromis s Albancima”, kazao je.

“Moramo živjeti zajedno i jedni pored drugih. Moramo pregovarati. Priča da ćemo im jednog dana moći vratiti milo za drago, bajke su za djecu”, rekao je.

Vučićevom dolasku u Mitrovicu prethodila je zabrana odlaska u selo Banje, na sjeveru Kosova, u kojem žive Srbi ali uz albansku većinu. Posjetu se su usprotivili veterani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su postavili cestovnu blokadu.

Načelnik te općine Bekim Jashari poručio je da srbijanski predsjednik u mjesto može ući tek kad se ispriča “za počinjene zločine”.

Nakon velikih napetosti, kosovska vlada povukla je dopuštenje za Vučićev posjet selu. Pemijer Ramush Haradinaj je rekao da se vlada na to odlučila “zbog novih okolnosti i sigurnosti građana”, a ministar vanjskih poslova Bedžet Pacoli dodao da je Priština za taj potez dobila međunarodnu podršku, prenio je Tanjug.

Srbijanski predsjednik nije imao izbora nego se vratiti natrag u Mitrovicu i održati govor koji je i sam najavio kao jedan od najvažnijih u njegovu životu.

‘Šahovnica’ u Kninu

A ondje je pred nekoliko tisuća ljudi osudio politiku Slobodana Miloševića, iako je kao mladi Šešeljev radikal u njoj huškački sudjelovao.

Ustvrdio je da je Srbija imala iluziju da je velika i moćna i da je Slobodan Milošević bio “veliki lider”.

“Ali mu želje nisu bile realne”, nastavio je Vučić, zbog čega su Srbi platili veliku cijenu, ali nisu postali veći. “Kad izgubite rat, za to se plaća cijena. Visoka, najviša”, naglasio je.

Ilustrirajući posljedice ratova po Srbe, rekao je kako se “danas u Kninu vijori šahovnica koje tamo nikada nije bilo, u Sarajevu je broj Srba 50 puta manji, a u Prištini ih živi svega nekoliko”.

Rekavši kako je tako “ne zato što su  Hrvati, Muslimani ili Albanci bili jači i hrabriji”, već zbog toga što Srbi nisu “razumjeli poziciju Srbije i svijeta”, “što nismo shvatili da nismo sami u svijetu i da se bez svijeta ne može”.

“Zato ja govorim o realnosti. Zato neću borbene pjesme, neću vas huškati, neću vam obećavati oružje i streljivo, iako je jasno da nikome nećemo dopustiti da to koriste ni protiv vas”, poručio je Vučić.

Svoje sunarodnjake na Kosovu pokušao je uvjeriti da ne želi mijenjati granice, već prava Srba na Kosovu. “Ali nemojte to zvati pogrešnim imenom jer srpske sloge nema već šest stoljeća”, istaknuo je Vučić.

“Notornom laži” nazvao je informacije da do kraja godine mora priznati Kosovo. “To je notorna laž i da nikome od nas ne pada na pamet da u takvom poslu sudjelujemo, jedino što želimo je za vas izboriti veća prava”, rekao je Vučić.

Beograd i Priština su ovoga ljeta u sklopu pregovora o normalizaciji odnosa plasirali ideju o mogućoj zamjeni teritorija, kao “povijesnom” rješenju sukoba između Srba i Albanaca.

Vučić je zadnjih tjedana govorio o “razgraničenju” s Albancima, a Thaci o razmjeni teritorija po kojoj bi Kosovu pripao dio juga Srbije većinski naseljen Albancima, a Srbiji sjever Kosova naseljen Srbima.

Thaci pun razumijevanja za sve

Kosovski predsjednik Hashim Thaci, i sam ratni veteran, u svojoj je reakciji na današnje događaje na Kosovu opravdao sve strane.

“Kao predsjednik Kosova, razumijem reakciju građana Drenice koji su izrazili opravdani revolt protiv posjeta. Ovo pokazuje da su bol i ratne rane još uvijek svježe”, kazao je Thaci i pozdravio odluku vlade da Vučiću zabrani dolazak u Banje.

“Međutim, kad se trudimo oko mira i pomirenja, prosvjedi i blokiranje puteva nam uopće ne pomažu”, naveo je Thaci na Facebooku i dodao da stoga razumije i razočaranje stanovnika srpske zajednice u selu Banje zbog toga što je Vučić spriječen u namjeri da ih obiđe.

“Svi se moramo držati i pokazati minimalnu ljudsku kulturu, ljudsko razumijevanje i komunikaciju”, kazao je Thaci.

Kosovo, država sa 1,8 milijuna stanovnika koji su većinom Albanci, proglasilo je neovisnost od Beograda 2008., gotovo deset godina nakon što su u zračnim udarima NATO-a protjerane srbijanske snage.

Kosovo priznaje više od 100 država, ali ne i Srbija, Rusija te pet od 28 članica Europske unije.

Normalizacija bilateralnih odnosa ključan je uvjet za napredak Kosova i Srbije prema mogućem članstvu u Uniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranska Revolucionarna garda: Ako napadnete Iran, svijet će se pretvoriti u pakao

Objavljeno

na

Objavio

“Brod za brod, dron za dron, za sada, ali ako dođe do bilo kakvog napada na Iran, svijet će se pretvoriti u pakao”, zaprijetila je jučer iranska Revolucionarna garda nakon što je američko središnje zapovjedništvo otkrilo da se SAD priprema za vojnu operaciju “Guardian” da bi osigurao pomorske rute u Zaljevu i na Bliskom istoku općenito.

Situacija u Zaljevu bliža je ratu nego diplomatskom rješenju. Eskalacija je uslijedila nakon što je iranska Revolucionarna garda u petak zaplijenila britanski tanker Stena Impero zbog, kako tvrdi, nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona. Sva 23 člana posade tankera ostat će na brodu do kraja istrage.

Operacija “Guardian”

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt rekao je da bi zadnji incident u Hormuškom tjesnacu mogao biti znak da je Iran krenuo “opasnim putem”.

“Akcija u Zaljevu upućuje na zabrinjavajuće znakove po kojima Iran možda bira opasan put ilegalnog i destabilizirajućeg ponašanja nakon što je Gibraltar legalno zadržao naftu za Siriju”, upozorio je Hunt.

I Njemačka i Francuska zatražile su od Irana da “odmah oslobodi” britanski brod i posadu, ocijenivši iransku intervenciju “neopravdanom”.

Napetosti između Irana i Velike Britanije izbile su nakon što je britanski Gibraltar zaplijenio iranski naftni tanker Grace 1 zbog navodnog kršenja sankcija nametnutih Siriji.

Pripreme za operaciju “Guardian” počele su u Zaljevu pod izlikom akcija iranske Revolucionarne garde. Američki vršitelj dužnosti ministra obrane Richard Spencer naredio je premještanje dodatne američke vojne postrojbe, 500 vojnika, bombardere i protuzračnu obranu u Saudijsku Arabiju da “zaštiti interese SAD-a” na Bliskom istoku.

Sporno rušenje drona

SAD naglašava da svrha operacije nije nikakav rat, nego “promicanje stabilnosti u moru, osiguravanje sigurnog prolaza i smanjenje napetosti u međunarodnim vodama diljem Zaljeva, Hormuškog tjesnaca, tjesnaca Bab al-Mandab i Omanskog zaljeva”.

U sklopu operacije “Guardian” SAD je poslao svoj nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodni zračni prostoru iznad Hormuškog tjesnaca.

“Imamo izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru koji prati stanje u Hormuškom tjesnacu”, rekao je potpukovnik Earl Brown, glasnogovornik američkog središnjeg zapovjedništva, dodajući da su u stalnom kontaktu s američkim brodovima koji plove tim područjem kako bi ih osigurali.

S druge strane, Iran smatra da je slanje dodatnih američkih snaga u Zaljev priprema za moguću vojnu agresiju protiv Irana na koju će Teheran žestoko odgovoriti.

Odmjeravanje snaga SAD-a i Irana moglo bi biti kobno jer Bliski istok ne da leži na bačvi baruta, nego je na pravoj atomskoj bombi koju bi mogla zapaliti i najmanja iskra.

Iranska vojska i Revolucionarna garda stavljene su u potpunu pripravnost jer, kako tvrde u njihovu zapovjedništvu, ne žele ništa prepustiti slučaju.

U međuvremenu, Iran je objavio snimku koja demantira američkog predsjednika Trumpa koji je u petak kazao da je američki ratni brod srušio iranski dron.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari