Pratite nas

Iz Svijeta

Vučić priznao Miloševićeve greške i da nema rješenje za Kosovo

Objavljeno

na

Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Kosovu očekivano je u nedjelju izazvao velike napetosti, cestovnu blokadu i zabranu dolaska u jedno srpsko selo, ali i njegovo priznanje da je Srbija platila veliku cijenu zbog pogrešne politike Slobodana Miloševića te da u ovome trenutku nema rješenje za Kosovo.

“Nemamo rješenje za Kosovo. Nismo niti blizu”, rekao je Vučić u srpskom dijelu Mitrovice, u dugoočekivanom govoru koji su mediji prozvali “njegovim Gazimestanom”.

Naglasio je da ne želi mijenjati granice nego prava Srba na Kosovu. “A za to je potreban kompromis s Albancima”, kazao je.

“Moramo živjeti zajedno i jedni pored drugih. Moramo pregovarati. Priča da ćemo im jednog dana moći vratiti milo za drago, bajke su za djecu”, rekao je.

Vučićevom dolasku u Mitrovicu prethodila je zabrana odlaska u selo Banje, na sjeveru Kosova, u kojem žive Srbi ali uz albansku većinu. Posjetu se su usprotivili veterani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su postavili cestovnu blokadu.

Načelnik te općine Bekim Jashari poručio je da srbijanski predsjednik u mjesto može ući tek kad se ispriča “za počinjene zločine”.

Nakon velikih napetosti, kosovska vlada povukla je dopuštenje za Vučićev posjet selu. Pemijer Ramush Haradinaj je rekao da se vlada na to odlučila “zbog novih okolnosti i sigurnosti građana”, a ministar vanjskih poslova Bedžet Pacoli dodao da je Priština za taj potez dobila međunarodnu podršku, prenio je Tanjug.

Srbijanski predsjednik nije imao izbora nego se vratiti natrag u Mitrovicu i održati govor koji je i sam najavio kao jedan od najvažnijih u njegovu životu.

‘Šahovnica’ u Kninu

A ondje je pred nekoliko tisuća ljudi osudio politiku Slobodana Miloševića, iako je kao mladi Šešeljev radikal u njoj huškački sudjelovao.

Ustvrdio je da je Srbija imala iluziju da je velika i moćna i da je Slobodan Milošević bio “veliki lider”.

“Ali mu želje nisu bile realne”, nastavio je Vučić, zbog čega su Srbi platili veliku cijenu, ali nisu postali veći. “Kad izgubite rat, za to se plaća cijena. Visoka, najviša”, naglasio je.

Ilustrirajući posljedice ratova po Srbe, rekao je kako se “danas u Kninu vijori šahovnica koje tamo nikada nije bilo, u Sarajevu je broj Srba 50 puta manji, a u Prištini ih živi svega nekoliko”.

Rekavši kako je tako “ne zato što su  Hrvati, Muslimani ili Albanci bili jači i hrabriji”, već zbog toga što Srbi nisu “razumjeli poziciju Srbije i svijeta”, “što nismo shvatili da nismo sami u svijetu i da se bez svijeta ne može”.

“Zato ja govorim o realnosti. Zato neću borbene pjesme, neću vas huškati, neću vam obećavati oružje i streljivo, iako je jasno da nikome nećemo dopustiti da to koriste ni protiv vas”, poručio je Vučić.

Svoje sunarodnjake na Kosovu pokušao je uvjeriti da ne želi mijenjati granice, već prava Srba na Kosovu. “Ali nemojte to zvati pogrešnim imenom jer srpske sloge nema već šest stoljeća”, istaknuo je Vučić.

“Notornom laži” nazvao je informacije da do kraja godine mora priznati Kosovo. “To je notorna laž i da nikome od nas ne pada na pamet da u takvom poslu sudjelujemo, jedino što želimo je za vas izboriti veća prava”, rekao je Vučić.

Beograd i Priština su ovoga ljeta u sklopu pregovora o normalizaciji odnosa plasirali ideju o mogućoj zamjeni teritorija, kao “povijesnom” rješenju sukoba između Srba i Albanaca.

Vučić je zadnjih tjedana govorio o “razgraničenju” s Albancima, a Thaci o razmjeni teritorija po kojoj bi Kosovu pripao dio juga Srbije većinski naseljen Albancima, a Srbiji sjever Kosova naseljen Srbima.

Thaci pun razumijevanja za sve

Kosovski predsjednik Hashim Thaci, i sam ratni veteran, u svojoj je reakciji na današnje događaje na Kosovu opravdao sve strane.

“Kao predsjednik Kosova, razumijem reakciju građana Drenice koji su izrazili opravdani revolt protiv posjeta. Ovo pokazuje da su bol i ratne rane još uvijek svježe”, kazao je Thaci i pozdravio odluku vlade da Vučiću zabrani dolazak u Banje.

“Međutim, kad se trudimo oko mira i pomirenja, prosvjedi i blokiranje puteva nam uopće ne pomažu”, naveo je Thaci na Facebooku i dodao da stoga razumije i razočaranje stanovnika srpske zajednice u selu Banje zbog toga što je Vučić spriječen u namjeri da ih obiđe.

“Svi se moramo držati i pokazati minimalnu ljudsku kulturu, ljudsko razumijevanje i komunikaciju”, kazao je Thaci.

Kosovo, država sa 1,8 milijuna stanovnika koji su većinom Albanci, proglasilo je neovisnost od Beograda 2008., gotovo deset godina nakon što su u zračnim udarima NATO-a protjerane srbijanske snage.

Kosovo priznaje više od 100 država, ali ne i Srbija, Rusija te pet od 28 članica Europske unije.

Normalizacija bilateralnih odnosa ključan je uvjet za napredak Kosova i Srbije prema mogućem članstvu u Uniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Ujedinjene narode da iznose laži o migracijskoj politici njegove zemlje i istaknuo da ona »nikad neće biti zemlja migranata«.

U govoru pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Peter Szijjarto je optužio ‘neke UN-ove dužnosnike’, ne imenujući ih, da ‘iznose sramotne i neprihvatljive laži o (…) Mađarskoj’.

‘Očito je da su UN-ovi dužnosnici koji iznose te laži o Mađarskoj pristrani u vezi s migrantskim pitanjem. No mogu vam reći da Mađarska nikad neće biti zemlja migranata’, dodao je.

‘Nikad nećemo dopustiti ni jednom jedinom ilegalnom migrantu da stupi na teritorij naše zemlje’, istaknuo je.

Mađarska je 11. rujna već odbila kritike UN-ova Visokog povjereništva za ljudska prava o svojoj migracijskoj politici pošto je ono dan ranije bilo izvijestilo da se upoznalo s »nevjerojatnim izvješćima« u kojima se navodi da migranti u tranzitnoj zoni nisu dobivali hranu.

‘Konstruktivan dijalog s vladama prije preuranjenog donošenja zaključaka sigurno bi pozitivno djelovao na našu zajedničku zadaću promicanja i zaštite ljudskih prava svake osobe’, rekla je mađarska veleposlanica Zsuzsanna Horvath u UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Mađarska veleposlanica dodaje da ‘nitko nije zadržan u mađarskim tranzitnim zonama’ i da se ‘hrana dijelila i dijelit će se svima koji su već podnijeli zahtjev za azil’.

Dana 10. rujna skupina UN-ovih posebnih izvjestitelja za ljudska prava oštro je kritizirala nove mađarske mjere radi ‘sprječavanja ulaska migranata i izbjeglica u zemlju’.

(Hina)

Češki premijer Andrej Babiš: Češka neće primiti nijednog migranta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Objavio

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari