Pratite nas

Iz Svijeta

Vučić priznao Miloševićeve greške i da nema rješenje za Kosovo

Objavljeno

na

Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Kosovu očekivano je u nedjelju izazvao velike napetosti, cestovnu blokadu i zabranu dolaska u jedno srpsko selo, ali i njegovo priznanje da je Srbija platila veliku cijenu zbog pogrešne politike Slobodana Miloševića te da u ovome trenutku nema rješenje za Kosovo.

“Nemamo rješenje za Kosovo. Nismo niti blizu”, rekao je Vučić u srpskom dijelu Mitrovice, u dugoočekivanom govoru koji su mediji prozvali “njegovim Gazimestanom”.

Naglasio je da ne želi mijenjati granice nego prava Srba na Kosovu. “A za to je potreban kompromis s Albancima”, kazao je.

“Moramo živjeti zajedno i jedni pored drugih. Moramo pregovarati. Priča da ćemo im jednog dana moći vratiti milo za drago, bajke su za djecu”, rekao je.

Vučićevom dolasku u Mitrovicu prethodila je zabrana odlaska u selo Banje, na sjeveru Kosova, u kojem žive Srbi ali uz albansku većinu. Posjetu se su usprotivili veterani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su postavili cestovnu blokadu.

Načelnik te općine Bekim Jashari poručio je da srbijanski predsjednik u mjesto može ući tek kad se ispriča “za počinjene zločine”.

Nakon velikih napetosti, kosovska vlada povukla je dopuštenje za Vučićev posjet selu. Pemijer Ramush Haradinaj je rekao da se vlada na to odlučila “zbog novih okolnosti i sigurnosti građana”, a ministar vanjskih poslova Bedžet Pacoli dodao da je Priština za taj potez dobila međunarodnu podršku, prenio je Tanjug.

Srbijanski predsjednik nije imao izbora nego se vratiti natrag u Mitrovicu i održati govor koji je i sam najavio kao jedan od najvažnijih u njegovu životu.

‘Šahovnica’ u Kninu

A ondje je pred nekoliko tisuća ljudi osudio politiku Slobodana Miloševića, iako je kao mladi Šešeljev radikal u njoj huškački sudjelovao.

Ustvrdio je da je Srbija imala iluziju da je velika i moćna i da je Slobodan Milošević bio “veliki lider”.

“Ali mu želje nisu bile realne”, nastavio je Vučić, zbog čega su Srbi platili veliku cijenu, ali nisu postali veći. “Kad izgubite rat, za to se plaća cijena. Visoka, najviša”, naglasio je.

Ilustrirajući posljedice ratova po Srbe, rekao je kako se “danas u Kninu vijori šahovnica koje tamo nikada nije bilo, u Sarajevu je broj Srba 50 puta manji, a u Prištini ih živi svega nekoliko”.

Rekavši kako je tako “ne zato što su  Hrvati, Muslimani ili Albanci bili jači i hrabriji”, već zbog toga što Srbi nisu “razumjeli poziciju Srbije i svijeta”, “što nismo shvatili da nismo sami u svijetu i da se bez svijeta ne može”.

“Zato ja govorim o realnosti. Zato neću borbene pjesme, neću vas huškati, neću vam obećavati oružje i streljivo, iako je jasno da nikome nećemo dopustiti da to koriste ni protiv vas”, poručio je Vučić.

Svoje sunarodnjake na Kosovu pokušao je uvjeriti da ne želi mijenjati granice, već prava Srba na Kosovu. “Ali nemojte to zvati pogrešnim imenom jer srpske sloge nema već šest stoljeća”, istaknuo je Vučić.

“Notornom laži” nazvao je informacije da do kraja godine mora priznati Kosovo. “To je notorna laž i da nikome od nas ne pada na pamet da u takvom poslu sudjelujemo, jedino što želimo je za vas izboriti veća prava”, rekao je Vučić.

Beograd i Priština su ovoga ljeta u sklopu pregovora o normalizaciji odnosa plasirali ideju o mogućoj zamjeni teritorija, kao “povijesnom” rješenju sukoba između Srba i Albanaca.

Vučić je zadnjih tjedana govorio o “razgraničenju” s Albancima, a Thaci o razmjeni teritorija po kojoj bi Kosovu pripao dio juga Srbije većinski naseljen Albancima, a Srbiji sjever Kosova naseljen Srbima.

Thaci pun razumijevanja za sve

Kosovski predsjednik Hashim Thaci, i sam ratni veteran, u svojoj je reakciji na današnje događaje na Kosovu opravdao sve strane.

“Kao predsjednik Kosova, razumijem reakciju građana Drenice koji su izrazili opravdani revolt protiv posjeta. Ovo pokazuje da su bol i ratne rane još uvijek svježe”, kazao je Thaci i pozdravio odluku vlade da Vučiću zabrani dolazak u Banje.

“Međutim, kad se trudimo oko mira i pomirenja, prosvjedi i blokiranje puteva nam uopće ne pomažu”, naveo je Thaci na Facebooku i dodao da stoga razumije i razočaranje stanovnika srpske zajednice u selu Banje zbog toga što je Vučić spriječen u namjeri da ih obiđe.

“Svi se moramo držati i pokazati minimalnu ljudsku kulturu, ljudsko razumijevanje i komunikaciju”, kazao je Thaci.

Kosovo, država sa 1,8 milijuna stanovnika koji su većinom Albanci, proglasilo je neovisnost od Beograda 2008., gotovo deset godina nakon što su u zračnim udarima NATO-a protjerane srbijanske snage.

Kosovo priznaje više od 100 država, ali ne i Srbija, Rusija te pet od 28 članica Europske unije.

Normalizacija bilateralnih odnosa ključan je uvjet za napredak Kosova i Srbije prema mogućem članstvu u Uniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari