Pratite nas

Balkan

VUČIĆ: Samo združeno i zajedno Hrvati i Srbi moći će opstati i ostat

Objavljeno

na

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da će Srbi i Hrvati živjeti u mnogo boljim odnosima i da će samo zajedno moći opstati, jer neće imati drugog izbora, pošto i jedni i drugi polako nestaju.

Komentirajući komemoraciju u Bleiburgu, koju je organizirala Hrvatska, Vučić je rekao novinarima u Beogradu da to nije “ni prva, ni posljednja” i da će Hrvati svake godine to obilježavati, jer se time ponose, što Srbija ne razumije.

On je naveo da su Srbi i Hrvati po brojnosti toliko mali da i jedni i drugi polako nestaju.

“Samo združeno i zajedno moći ćemo opstati i ostati, ma koliko to Hrvatima bilo teško i mnogim Srbima još teže čuti. Voljeli to mi ili ne, drugog izbora nećemo imati, voljeli to Hrvati ili ne, ni oni drugog izbora neće imati”, rekao je Vučić.

On je napomenuo da je po popisu 1991. godine Hrvata u BiH bilo 760.895, a 2013. godine 540.000, a procjena 2018. godine je da ih ima 320.000, iako će oni reći da ih je 380.000.

“Dovoljno govori da za samo 25 godina izgubite 60 posto stanovništva, a slični procesi se događaju i sa Srbima, kojih je 1991. godine u BiH bilo 1.366.000, a danas oko 1.080.000. To je manji pad nego kod Hrvata, ali je drastičan. I najmanji pad je kod Bošnjaka sa 1.900.000 na 1.750.000, ali i kod njih je pad. Kod svih je pad”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da se zato prazne ovi prostori i da se zbog toga on zalaže za formiranje ekonomske unije, bez granica, sa sličnim taksama, carinama, kako bi svi ljudi imali bolju budućnost, te dodao da ga ne zanima neka nova Jugoslavija.

“Time će biti više posla i više budućnosti za sve. Ako to ljudi ubrzo shvate, imat ćemo priliku, a ako ne, onda nikom ništa”, dodao je Vučić.

Kada je riječ o “vašingtonskom dokumentu” zemalja kvinte, u kojem se traži od Srbije da prizna Kosovo i njegovo članstvo u UN ili će biti sankcija, Vučić je rekao da neće biti sankcija i da on nije vidio ovaj dokument.

“Načuo sam što neki nude kao svoje principe i načela, nešto mi je čak i poluslužbeno priopćeno, ali to nije ništa posebno novo. Sve te zemlje kvinte su priznale nezavisnost Kosova i sada da vidimo što je to, Srbi, što možemo da vam učinimo a da vi priznate nezavisnost Kosova u njegovim granicama”, dodao je Vučić.

On je naveo da je pomalo zabrinut zbog svega toga, ali nije uspaničen da bi govorio da su bilo kakve teške posljedice u kratkom periodu moguće, te da se više plaši “puzajućih problema” za Srbiju kao što su nestanak stanovništva i odlazak van zemlje.

Vučić je, nakon obilaska objekta Onkologija Dva na Institutu za onkologiju i radiologiju u Beogradu, rekao da se ljenici i drugi eksperti slažu da je i osiromašeni uran jedan od razloga povećanja broja oboljelih od raka u Srbiji, posebno kod djece, te da će država ozbiljno da se bavi dokazivanjem toga.

“Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti u tome da to dokažemo, jer je puno vremena prošlo i mnogo toga je isprano i završilo tko zna gdje, ali da ćemo se sigurno kao država time ozbiljno baviti”, rekao je Vučić, te dodao da od Nove godine, zahvaljujući novim aparatima neće biti listi čekanja za zračenje. /Srna/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Patrijarh Irinej: Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka

Objavljeno

na

Objavio

Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka, a može, nažalost, doći i do tragedije dubokog i dugotrajnog raskola, ocijenio je u utorak patrijarh srpski Irinej, naglasivši kako, unatoč nesuglasju, globalni crkveni poredak nije nepovratno promijenjen

U intervjuu Večernjim novostima, danom prije odluke Ruske pravoslavne crkve u ponedjeljak da prekine odnose s Carigradskom patrijaršijom, koja je priznala autokefalnost Ukrajinske crkve, patrijarh srpski kaže da „Crkva ne zna za nepovratne procese i konačne promjene“.

„Crkveni poredak je, zapravo, u bitnome nepromjenjiv, a problemi nastaju kad ga mi ljudi, ne isključujući ni one najodgovornije u Crkvi, iz bilo kojih razloga i radi bilo kakvih ciljeva, narušimo“, rekao je poglavar SPC.

On je, govoreći o svojim nedavnim susretima s najvišim velikodostojnicima Ekumenske patrijaršije u Istanbulu i Ruske patrijaršije u Moskvi, naglasio kako nije bio „u nekoj specijalnoj pomiriteljskoj misiji“.

„Ali sam, u ime SPC, činio sve što sam mogao da se izbjegne najgori scenarij“, rekao je patrijarh Irinej.

On podsjeća da su i Sabor i Sinod SPC apelirali da carigradski patrijarh „ne prenagljuje” u odlukama i da “ide putem dijaloga i svepravoslavnog konsenzusa“.

Stajalište SPC je da „treba potpuno i neizostavno poštovati stoljetni crkveni poredak i svete kanone“, kaže Irinej, uz ocjenu da „naša majka crkva u Carigradu, nažalost, po mišljenju ogromne većine episkopa i teologa SPC, sada ne čini“.

„Mi nismo na klackalici ’za i protiv’. Mi smo za jedinstvo Crkve, slogu, odgovornost, vjernost kanonskom poretku, a protiv svega što dijeli i vodi u opasnost raskola“, poručio je vrhovni poglavar SPC.

Ruska pravoslavna crkva odlučila je u ponedjeljak prekinuti suradnju s Ekumenskom patrijaršijom u Istanbulu zbog odluke ekumenskog patrijarha Vartolomeja da ukine osudu šizmatičke ukrajinske crkve, čime su stvoreni uvjeti za neovisnost ukrajinske crkve od Moskovske patrijaršije, kojoj kanonski pripada.

Srpska pravoslavna crkva objavila je na svojoj internetskoj stranici odluku Moskovske patrijaršije da „prekine euharistijsko općenje s Carigradskom patrijaršijom“, ali se SPC o tome još nije službeno očitovala.

Carigradski patrijarhat priznao neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari