Pratite nas

Vijesti

Vujčić: Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu, treba im pomoći da prežive

Objavljeno

na

Nakon što je s najvećim bankama ministar financija Zdravko Marić usuglasio plan da se građanima pogođenima koronakrizom naplata kredita odgodi za tri mjeseca – još se čekaju detalji ove mjere.

Dužnici su se u međuvremenu počeli obraćati bankama od kojih čekaju pisane odgovore, a oporba po uzoru na slučaj Lex franak predlaže poseban zakon i moratorij od godine dana. Više je o svemu otkrio gost RTL-a Danas, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Banke su ponudile moratorij na otplatu kredita od najmanje tri mjeseca, što se čini kao dobra reakcija, ali pitanje je koliko će pomoći i treba li učiniti još što kako bi se pomoglo.

“Mjera tek počinje ovaj tjedan i odgoda potraživanja na tri mjeseca je za prvi korak nešto što je potrebno. Hoće li biti dovoljno, u ovom trenutku je nemoguće reći. Odgoda je prvenstveno za one koji su pogođeni restrikcijama. Ako one potraju, bit će potrebno produljenje. Ako budu relativno kratke, vratit će se gospodarska aktivnost”, rekao je Vujčić.

Dakle, to je dobra volja banaka i one će same određivati po kojim kriterijima ide odgoda. Ipak, SDP je predložio moratorij u trajanju od godinu dana, po uzoru na Lex franak.

“Nisam upoznat s tim, ali bilo koje rješenje mora voditi računa o onome što sam rekao. Jedna je da postoji dio subjekata koji su pogođeni restrikcijama i njima treba omogućiti odgodu. Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje, a u tome mora pomoći i država”, naglasio je Vujčić.

Također, oporba je imala i jedan prijedlog prema HNB-u, taj da se svaka dva tjedna izvještava koliko su novca “upumpale” poslovne banke u gospodarstvo.

“Nisam vidio te brojke, ali skupljamo podatke redovito i redovito ih možemo publicirati. U ovom trenutku je još rano govoriti, ako se misli na akcije koje su povezane s korona krizom, ali za koji tjedan ćemo i to moći publicirati.”

Svjetsko gospodarstvo također je u krizi jer pandemija ima globalni utjecaj. Kao i ona kriza iz 2008. i 2009. Ali, drugačije su…

“Ovo je drugačija vrsta krize jer ona 2008. i 2009. je bila kriza u financijskom sektoru te se prenijela na realni sektor, a ovdje je obrnuto. S tim da je ova kriza i kriza ponude, ali i potražnje pa su makroekonomske politike neefikasne. Teško je poticati potražnju, ako je blokirana ponuda pa bih rekao da je ovo gora kriza, ali trebala bi trajati kraće”, pojasnio je guverner HNB-a.

Prognoza na posljedice koje bi hrvatska ekonomija mogla osjetiti ako kriza potraje tri, šest ili 12 mjeseci, Vujčić nema.

“Vrlo je teško reći, nitko nema kristalnu kuglu. Ali, ako kriza bude relativno kratka, posljedice ne bi trebale biti velike, imamo mogućnost nositi se s time.”

Naravno, HNB prati i tečaj eura, koji blago raste u posljednje vrijeme.

“Analiziramo tečaj, kao i uvijek, on će fluktuirati u rasponima kao posljednja dva i pol desetljeća.”

Turistička sezona svakako će patiti ove godine, pitanje je koliko. To se već osjeti.

“Rekao bih da se na tržištu već vidi da sezona neće biti kao prema planu, a kolike će biti posljedice, znat će se kad vidimo kolika će sezona biti. Prihoda će biti bitno manje, ali vidjet ćemo koliko”, zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari