Pratite nas

Pregled

Vukovar: Glogoški optužio SNV, SDSS i ZVO da nisu odustali od velikosrpskih ideja

Objavljeno

na

Predsjednik Udruge 100-posto hrvatskih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški ocijenio je u ponedjeljak u Vukovaru kako su oni koji su 1991. izveli agresiju na Hrvatsku danas prihvaćeni u hrvatskom društvu, a Hrvatskoj su se odužili tako što ju ne mogu prihvatiti jer su ostali na onim temeljima s kojima su počeli agresiju.

Na konferenciji za novinare pod nazivom “Mi vas ‘dobro’ razumijemo” Glogoški je naveo što je Hrvatska dala svima onima koji su na nju izveli agresiju 1991., pri čemu je spomenuo Zakon o općem oprostu, za koji je rekao kako je taj akt “obuhvatio i više nego što je trebao”, Zakon o konvalidaciji kojim je “omogućeno da mirovine dobiju i oni koji su sudjelovali u agresiji i nisu niti jedne lipe uplatili u mirovinski sustav, a stekli su pravo da im se prizna radni staž za vrijeme okupacije”.

Spomenuo je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je, ocijenio je, donesen pod ucjenama jedne političke opcije koja zastupa pripadnike srpske nacionalne manje, a koja se, kako je rekao, ucjenama i danas bavi u institucijama hrvatske države, među kojima i u Hrvatskome saboru.

Pokazao i hrvatske udžbenike povjesti za osme razrede osnovne škole po hrvatskome i srpskom programu, ističući kako u udžbeniku po hrvatskom programu piše da se 90-ih godila dogodio raspad SFRJ, a u udžbeniku na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu “to ne piše, nego piše da bio raspad komunizma”.

“Znači li to da za njih još uvijek nije bilo raspda SFRJ? Po programima koje uče, to je očito”, zaključio je Glogoški. Naveo je i primjer i identične fotografije iz tih dvaju udžbenika za koju u udžbeniku na hrvatskom jeziku piše da prikazuje odlazak srpskog pučanstva i paravojnih jedinica za vrijeme Oluje, a u udžbeniku na srpskom jeziku navodi se kako je riječ o odlasku srpskih civila nakon Oluje.

“Tražili smo da se taj udžbenik povuče iz upotrebe, ali još jedna generacija djece pripadnika srpske nacionalne manjine učit će da su Hrvati protjerali srpsko stanovništvo iz Knina nakon Oluje. Za nas je to neprihvatljivo”, poručio je Glogoški.

Također je ocijenio kako ćirilica nije samo pismo, nego i simbol velikosrpske agresije i težnji, te je Srpskome narodnom vijeću (SNV), SDSS-u i ZVO-u zamjerio što se nisu ogradili od otkrivanja spomen-ploče generalu bivše JNA Mladenu Bratiću u Novome Sadu, koji je kao zapovjednik Novosadskog korpusa poginuo 1991. godine tijekom napada na Vukovar.

“Pozvamo gospodina Pupovca da javno progovori je li upoznat s održavanjem sjednica skupštine Republike Srpske Krajine u Beogradu i zašto se ne ograđuje od tih stvari. Zašto se ne ograđuje od podizanja spomen-ploče ratnom zločincu u Novom Sadu i od transparenata u Hrvatskoj i Srbiji koje ispisuju pripadnici srpske nacionalne manjine? Je li to da se bolje razumijemo ili je to način da političkim putem postignu ono što nikada nisu postigli oružjem? Gospodo, dok je onih koji su branili hrvatsku domovinu, u tome nećete uspjeti”, poručio je Đuro Glogoški.

On je hrvatskim vlastima zamjerio mlaku reakciju u vezi s otkivanjem spomen-ploče generalu JNA Bratiću u Novome Sadu.

“Kada pogledamo koje nam poruke stižu iz Beograda, sa stadiona, onda nam je jasno odakle je izvor svega toga što preuzimaju pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj”, rekao je Glogoški. Pokazao je fotografije s beogradskih stadiona i navijačkim transparentima kojima se veliča negdašnja “Krajina” i “velika Srbija”, ističući kako institucije u Srbiji ništa ne poduzimaju protiv takvih i sličnih transparenata. (Hina)

 

Ivan Penava: Institucije gotovo 30 godina nakon Ovčare okreću glavu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sindikalist Branimir Mihalinec promijenio priču: Dodaci su daleko bolji od koeficijenata

Objavljeno

na

Objavio

Iako su sindikalisti nekoliko puta odbijali ponudu Vlade tvrdeći kako žele razgovarati samo o koeficijentima te da povećanje plaća putem dodataka ne dolazi u obzir, pristali su da Vlada čistačicama, domarima i drugom nenastavnom osoblju plaću poveća upravo putem tih ‘omraženih’ dodataka.

Tako i jedan od žešćih boraca za koeficijente, nakon štrajka priča drukčije. Kako doznaje Telegram, sindikalist Branimir Mihalinec sada članstvu pojašnjava kako su dodaci daleko bolji i sigurniji od koeficijenata, koje su toliko zagovarali.

Povećanje samo dodataka za nas je neprihvatljivo i iz tog razloga mirenje je neuspješno završilo. Tim je riječima Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske javnosti pojasnio zašto se kreće u štrajk.

Priča se promijenila…

No nakon 36 dana štrajka sindikalisti su pristali da se nenastavnom osoblju, što uključuje spremačice, domare i kuharice, plaće ipak povise putem omraženih dodataka.

Novinarka Telegrama Dora Kršul došla je do mejla koji pokazuje kako Mihalinec danas tvrdi suprotno od onoga što je tvrdio prije četrdesetak dana.

– Za nenastavno osoblje smo morali ugovarati povećanje kroz dodatke na plaće. Oni nisu oštećeni, već upravo suprotno, njihova povećanja su značajno jače osigurana od onih kojima se povećava koeficijent, pojašnjava gospodin Mihalinec, i to velikim tiskanim slovima, u odgovoru članici sindikata, što je vidljivo na snimku zaslona koji je objavio Telegram.

Koeficijentima su htjeli vratiti dostojanstvo

Ostaje, dakle, nejasno zašto se toliko zalagao za povećanje putem koeficijenata ako i sam zna da su dodaci za zaposlenike puno sigurniji. Sindikalisti su, podsjećamo, puno govorili o “vraćanju dostojanstva isključivo kroz povećanje koeficijenata” te naglašavali kako upravo  “žele potvrdu svoje vrijednosti od Republike Hrvatske”.

Premijerov savjetnik Fuchs komentirao zahtjev štrajkaša i dao ‘packu’ ministrici Divjak

Ipak, većina drugih aktera pričala je od početka upravo ono što sada nakon štrajka govori Mihalinec – da su koeficijenti puno manje sigurniji od dodataka.

Poručio je to i premijerov savjetnik te bivši ministar Radovan Fuchs, ali i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, čiji zahtjev Vladi nije ni uključivao povećanje plaća putem koeficijenata.

– Koeficijenti vrijede od četvrtka do četvrtka, od sjednice Vlade do sjednice Vlade. Vlada ih može promijeniti kad god poželi. Što se tiče dodataka, oni su zajamčeni kolektivnim ugovorima i Vlada ih ne može mijenjati kad poželi, zaključio je Stipić.

Zašto su njegovi sindikalni kolege prije govorili jedno, a sada drugo, nije poznato.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati