Pratite nas

BiH

Vukovar i Herceg-Bosna dogodili se istoga dana. Oboje su pali za Hrvatsku

Objavljeno

na

[quote]Da mora priznati Hrvatsku, svijet je shvatio tek kada je vidio slike razrušenog Vukovara. Tragedija Vukovara u ratu je ujedinila Hrvate. Čak 22 godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja.[/quote]

Cijeli život znat ćemo gdje smo i s kim bili kada smo saznali za neki važan događaj. Većina pamti trenutak kada su čuli za vijest 11. rujna ili za neke druge svjetske katastrofe. Za 18. studenoga 1991. gotovo svaki Hrvat na svijetu zna gdje se u tom trenutku nalazio. Vijest o padu Vukovara urezala se svima duboko u sjećanje. Svi Hrvati tog su dana dijelili istu emociju. Tugu, bol, strah, zajedništvo! Tragedija je u ratu ujedinila Hrvate. Dvadeset dvije godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja. U Vukovaru su jučer stanovale dvije Hrvatske. Tužno, bolno, razjedinjeno.

 Istoga toga 18. studenoga 1991. godine u susjednoj državi Bosni i Hercegovini Hrvati su utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Ta vijest toga dana jedva je registrirana. Danas gotovo nitko ne zna gdje ju je i kako čuo. Dvadeset dvije godine poslije Herceg-Bosna obilježena je tek simbolično. Nekoliko vijenaca, svijeća i poneki govor. Umjesto ponosa, nametnuta je krivnja. Podijelila je i same Hrvate u ocjeni njene povijesne uloge. To prije što se o Herceg Bosni najčešće prosuđuje izvan vremenskog i prostornog konteksta. Zaboravlja se kako je u to vrijeme u BiH vladao potpuni kaos. Nacionalne podjele najavljivale su krvoproliće. BiH je postala neovisna zahvaljujući samo masovnom izlasku Hrvata na referendum. Srbi su ga bojkotirali, a Bošnjaci nisu mogli sami imati više od 50 posto glasova. U takvom ambijentu utemeljena je Herceg-Bosna. Iz nje je izrastao HVO. Da nije, danas bismo u mnogim obranjenim gradovima pronalazili spaljenu zemlju i mjesta masovnih grobnica. Na koncu, i “Oluja” je zapuhala s prostora Herceg-Bosne. Tek kada je u BiH oslobođeno zaleđe Knina, krenula je oslobodilačka akcija u Hrvatskoj koja je, među ostalim, i deblokirala većinsku muslimansku enklavu Bihać.

Teško je pretpostaviti kakva bi bila BiH, pa i Hrvatska da nije bilo Herceg-Bosne i HVO-a. Jedno je sigurno, da se Hrvati nisu samoorganizirali, sigurno ih ne bi branila srpska ili bošnjačka armija. Dakako, treba priznati kako je uime Herceg-Bosne napravljeno niz političkih i ratnih pogrešaka. Međutim, nije službeno napravljena ona koja joj se najčešće spočitava, a to je kako se njom težilo podijeliti ili odcijepiti od BiH. U svim dokumentima naglašavalo se poštovanje suvereniteta BiH. Rat u Jugoslaviji legalizirao je raspad države po republikama. Jedna po jedna; Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, BiH odcjepljivale su svoj teritorij. Počele su se od republika odvajati i pokrajine. Kosovo je uspjelo. Pa čak da je u takvom ambijentu i Herceg-Bosna imala slične ambicije, zašto bi je se za bilo što optuživalo. A nije. Bosanskohercegovački Hrvati i onda, kao i danas, žele BiH, ali ne onu daytonsku u kojoj Srbi vladaju u jednoj, a Bošnjaci u drugoj polovini države. Bez obzira na ratne pobjede, Hrvati su iz tog nesretnog sukoba izišli kao gubitnici. Kada nisu u ratu, mogu li sada u miru dobiti svoju federalnu jedinicu?! Bošnjaci im to ne dopuštaju. Planiraju svojom većinom vremenom zavladati cijelim zajedničkim prostorom Federacije.

S druge strane, teritorij nazvan Republika Srpska odavno je izgubljen za Hrvate. Međunarodna zajednica, otkako je u BiH, ujedinjena je samo kada treba obespravljivati Hrvate. Optužuju ih, smjenjuju, biraju im predstavnike… Poneki njihov diplomat priznaje da bi Herceg-Bosna opstala da je u Hrvatskoj bio prihvaćen plan Z-4 (Srpska Krajina). Hrvati su dobili državu, u BiH nemaju što tražiti. Uostalom, o sudbini Herceg-Bosne odlučivalo se u Zagrebu.

Jučerašnje odvojeno obilježavanje Herceg-Bosne i pada Vukovara prepuno je kontroverzija. Jedan narod se međusobno ne razumije. Umjesto ponosa, Hrvatskoj je Herceg-Bosna teret. Prije dva desetljeća bilo je drukčije. Tada su tisuće mladića iz BiH popunjavale prve bojišnice u Hrvatskoj. Mnogi su bili i u Vukovaru koji je možda baš svojim padom ponajviše pomogao međunarodnom priznanju Hrvatske.

Kako je okrutna ta međunarodna zajednica. Trebala je vidjeti razrušen grad, tisuće mrtvih, Ovčaru, uplakanu djevojčicu Vukovara, Škabrnju pa tek onda primijetiti koliko jedan narod želi domovinu. Priznali su Hrvatsku! Možda baš zato istom tom narodu s druge strane granice nije dopustio čak ni (treći) entitet. Herceg-Bosnu i Vukovar ne povezuje samo isti onaj 18. studenog 1991. Veže ih puno više od toga. Oboje su pali za Hrvatsku. Jedino što, za razliku od Vukovara, nećemo pamtiti kada se to Herceg-Bosni dogodilo.

JozoPavković/večernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Uzaludan trud bošnjačkih stranaka – Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Objavljeno

na

Objavio

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U sukobu migranata u Salakovcu jedna osoba izbodena nožem

Objavljeno

na

Objavio

U tučnjavi između migranata u Izbjegličkom centru u Salakovcu kod Mostara jedan migrant je izboden nožem.

Kako doznaje Vecernji.ba, ozlijeđena osoba je prebačena u RMC “Safet Mujić” gdje je zadržan na liječenju, dok je druga osoba uhićena i nalazi se u pritvoru.

Nakon ubojstva migranta u Velikoj Kladuši, ovo je drugi slučaj gdje se u sukobu između migranata koristilo hladno oružje.

Inače, MUP HNŽ-a je u posljednja 72 sata priveo nekoliko migranata koji su otkriveni na području Čapljine, što je samo pokazatelj kako oni i dalje prolaze kroz Hercegovinu i pokušavaju doći do Hrvatske.

Današnji slučaj u Salakovcu je unio nemir među lokalno stanovništvo i dodatno narušio sigurnosno stanje u ovome dijelu Mostara.

Iz MUP-a HNŽ-a su poručili kako poduzimaju mjere kako bi zaštitili lokalno stanovništvo i spriječili bilo kakve nove incidente.

 

Migranti iz Velike Kladuše krenuli prema Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori