Pratite nas

BiH

Vukovar i Herceg-Bosna dogodili se istoga dana. Oboje su pali za Hrvatsku

Objavljeno

na

[quote]Da mora priznati Hrvatsku, svijet je shvatio tek kada je vidio slike razrušenog Vukovara. Tragedija Vukovara u ratu je ujedinila Hrvate. Čak 22 godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja.[/quote]

Cijeli život znat ćemo gdje smo i s kim bili kada smo saznali za neki važan događaj. Većina pamti trenutak kada su čuli za vijest 11. rujna ili za neke druge svjetske katastrofe. Za 18. studenoga 1991. gotovo svaki Hrvat na svijetu zna gdje se u tom trenutku nalazio. Vijest o padu Vukovara urezala se svima duboko u sjećanje. Svi Hrvati tog su dana dijelili istu emociju. Tugu, bol, strah, zajedništvo! Tragedija je u ratu ujedinila Hrvate. Dvadeset dvije godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja. U Vukovaru su jučer stanovale dvije Hrvatske. Tužno, bolno, razjedinjeno.

 Istoga toga 18. studenoga 1991. godine u susjednoj državi Bosni i Hercegovini Hrvati su utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Ta vijest toga dana jedva je registrirana. Danas gotovo nitko ne zna gdje ju je i kako čuo. Dvadeset dvije godine poslije Herceg-Bosna obilježena je tek simbolično. Nekoliko vijenaca, svijeća i poneki govor. Umjesto ponosa, nametnuta je krivnja. Podijelila je i same Hrvate u ocjeni njene povijesne uloge. To prije što se o Herceg Bosni najčešće prosuđuje izvan vremenskog i prostornog konteksta. Zaboravlja se kako je u to vrijeme u BiH vladao potpuni kaos. Nacionalne podjele najavljivale su krvoproliće. BiH je postala neovisna zahvaljujući samo masovnom izlasku Hrvata na referendum. Srbi su ga bojkotirali, a Bošnjaci nisu mogli sami imati više od 50 posto glasova. U takvom ambijentu utemeljena je Herceg-Bosna. Iz nje je izrastao HVO. Da nije, danas bismo u mnogim obranjenim gradovima pronalazili spaljenu zemlju i mjesta masovnih grobnica. Na koncu, i “Oluja” je zapuhala s prostora Herceg-Bosne. Tek kada je u BiH oslobođeno zaleđe Knina, krenula je oslobodilačka akcija u Hrvatskoj koja je, među ostalim, i deblokirala većinsku muslimansku enklavu Bihać.

Teško je pretpostaviti kakva bi bila BiH, pa i Hrvatska da nije bilo Herceg-Bosne i HVO-a. Jedno je sigurno, da se Hrvati nisu samoorganizirali, sigurno ih ne bi branila srpska ili bošnjačka armija. Dakako, treba priznati kako je uime Herceg-Bosne napravljeno niz političkih i ratnih pogrešaka. Međutim, nije službeno napravljena ona koja joj se najčešće spočitava, a to je kako se njom težilo podijeliti ili odcijepiti od BiH. U svim dokumentima naglašavalo se poštovanje suvereniteta BiH. Rat u Jugoslaviji legalizirao je raspad države po republikama. Jedna po jedna; Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, BiH odcjepljivale su svoj teritorij. Počele su se od republika odvajati i pokrajine. Kosovo je uspjelo. Pa čak da je u takvom ambijentu i Herceg-Bosna imala slične ambicije, zašto bi je se za bilo što optuživalo. A nije. Bosanskohercegovački Hrvati i onda, kao i danas, žele BiH, ali ne onu daytonsku u kojoj Srbi vladaju u jednoj, a Bošnjaci u drugoj polovini države. Bez obzira na ratne pobjede, Hrvati su iz tog nesretnog sukoba izišli kao gubitnici. Kada nisu u ratu, mogu li sada u miru dobiti svoju federalnu jedinicu?! Bošnjaci im to ne dopuštaju. Planiraju svojom većinom vremenom zavladati cijelim zajedničkim prostorom Federacije.

S druge strane, teritorij nazvan Republika Srpska odavno je izgubljen za Hrvate. Međunarodna zajednica, otkako je u BiH, ujedinjena je samo kada treba obespravljivati Hrvate. Optužuju ih, smjenjuju, biraju im predstavnike… Poneki njihov diplomat priznaje da bi Herceg-Bosna opstala da je u Hrvatskoj bio prihvaćen plan Z-4 (Srpska Krajina). Hrvati su dobili državu, u BiH nemaju što tražiti. Uostalom, o sudbini Herceg-Bosne odlučivalo se u Zagrebu.

Jučerašnje odvojeno obilježavanje Herceg-Bosne i pada Vukovara prepuno je kontroverzija. Jedan narod se međusobno ne razumije. Umjesto ponosa, Hrvatskoj je Herceg-Bosna teret. Prije dva desetljeća bilo je drukčije. Tada su tisuće mladića iz BiH popunjavale prve bojišnice u Hrvatskoj. Mnogi su bili i u Vukovaru koji je možda baš svojim padom ponajviše pomogao međunarodnom priznanju Hrvatske.

Kako je okrutna ta međunarodna zajednica. Trebala je vidjeti razrušen grad, tisuće mrtvih, Ovčaru, uplakanu djevojčicu Vukovara, Škabrnju pa tek onda primijetiti koliko jedan narod želi domovinu. Priznali su Hrvatsku! Možda baš zato istom tom narodu s druge strane granice nije dopustio čak ni (treći) entitet. Herceg-Bosnu i Vukovar ne povezuje samo isti onaj 18. studenog 1991. Veže ih puno više od toga. Oboje su pali za Hrvatsku. Jedino što, za razliku od Vukovara, nećemo pamtiti kada se to Herceg-Bosni dogodilo.

JozoPavković/večernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Evo tko će predstavljati Hrvate u Domu naroda

Objavljeno

na

Objavio

klix.ba

Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH izabrali su danas izaslanike za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izabrani su izaslanici u Klub Hrvata i Klub Bošnjaka Doma naroda PSBiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Tako će u Klubu Hrvata biti predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a BiH Dragan Čović, aktualni predsjedatelj Doma naroda  PSBIH Bariša Čolak, ministrica obrane Marina Pendeš i dosadašnja predsjedateljica DN PFBIH Lidija Bradara iz HDZ-a, te Zlatko Miletić iz Demokratske fronte.

u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda će biti Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz SDA, Denis Bećirović iz SDP-a te Fahrudin Radončić iz SBB-a.

Podsjećamo, u Klubu Srba u državnom Domu naroda iz Republike Srpske su izabrani Dušanka Majkić, Lazar Prodanović, Sredoje Nović i Nikola Špirić iz SNSD-a i Mladen Bosić iz SDS-a.

Ovime je kompletiran proces formiranja zakonodavne vlasti u BiH na svim razinama vlasti.

Zahvaljujući Uputstvu Središnjeg izbornog povjerenstva o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji nije u skladu sa presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić u Klub Hrvata  Doma naroda PS BiH izabran je i Zlatko Miletić iz DF-a koji nema legitimitet naroda kojega predstavlja.

Zlatko Miletić, od oca Jovana i majke Ajše, prvi put se izjasnio kao Hrvat da bi mogao biti izabran za ravnatelja Federalne uprave policije, budući da je to mjesto pripadalo predstavniku Hrvata, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Zlatko Miletić je Glavni tajnik Demokratske fronte. On je neposredno nakon što je Željko Komšić  treći put izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH otkrio kako su pokušali ucjenjivati Hrvate. “Išli smo toliko daleko da smo im (HDZ-u BiH) u jednom trenutku ponudili da svih 17 mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije pripadne njima, ali uz uvjet da Dom naroda ima samo ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa odnosno da ne bude u ulozi Zastupničkog doma. Ponudili smo im da se vrati ‘Travanjski paket’ obećavši da će Željko Komšić povući svoju kandidaturu za člana Predsjedništva”, kazao je Miletić gostujući u programu jedne bh. televizije.

Ostaje za vidjeti kakvo će Miletićevo djelovati u Domu naroda Parlamenta BiH jer neće imati priliku utjecati na donošenje odluka unutar Kluba Hrvata jer preostala 4 izaslanika dolaze iz HDZ-a BiH odnosno HNS-a BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Konstituiran novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Martinović predsjedavajući Doma naroda PFBiH, Čampara zamjenik

Polaganjem svečane prisege, formiranjem Klubova konstitutivnih naroda te kluba Ostalih te izborom rukovodstva doma, konstituiran je novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

I u novom sazivu ostao je nepopunjem Klub izaslanika iz reda srpskog naroda, jer u pojedinim županijama jednostavno nema zastupnika iz ovog naroda te ih ne mogu ni delegirati u Federalni dom naroda. Tako je danas od predviđenih 58 prisegnulo ukupno 55 izaslanika. Za predsjedatelja Doma naroda izabran je Tomislav Martinović (HDZ BiH). Ova stranka inače ima i najviše izaslanika u Domu naroda, 13 od 17 u Klubu Hrvata te jednog u Klubu Srba.

Preuzimajući dužnost predsjedatelja od Lidije Bradara (HDZ BiH), Martinović se zahvalio na povjerenju kazavši kako je Dom naroda PFBIH važan segment vlasti u Federaciji, te je dodao kako je njegovo imenovanje privremeno rješenje te kako će zbog njegovih osobnih razloga ali i nekih kadrovskih rješenja njegovo mjesto uskoro preuzeti netko drugi.Iskazao je nadu da će zajedno sa ostalim izaslanicima zajednički uspjeti ovaj Dom voditi u ustavnim i zakonskim okvirima i ispuniti sve zadaće koje pred ovaj saziv budu postavljene.

Zahvalio je dosadašnjoj predsjedateljici na svemu što je uradila, kazavši da je njen imperativ bio Ustav i zakon i da je na tome ustrajala. Bradara je u svom kratkom obraćanju podsjetila na rad doma u sad već proteklom sazivu, usvojene ali i neusvojene zakone. Poslala je i sljedeću poruku: „Sviđalo se to nekima ili ne, ovo je Dom naroda Parlamenta Federacije, Dom konstitutivnih naroda i ostalih, i takav će i ostati“.

Za dopredsjedatelja iz reda bošnjačkog naroda izabran je Aljoša Čampara (SDA), dok prijedlog nekolicine zastupnika iz Kluba srpskog naroda da za dopredsjedatelja doma iz reda ovog naroda bude izabran Žarko Vujović (SDP) nije dobio potreban broj glasova te je mjesto drugog dopredsjedatelja zasad neupražnjeno.

Prije izbora rukovodstva, formirani su Klubovi naroda. Predsjednik Kluba Hrvata je Ivo Tadić (HDZ BiH), Kluba Bošnjaka Jasmin Duvnjak (SDA) , dok Klub izaslanika iz reda srpskog naroda nije izabrao predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari