Pratite nas

BiH

Vukovar i Herceg-Bosna dogodili se istoga dana. Oboje su pali za Hrvatsku

Objavljeno

na

[quote]Da mora priznati Hrvatsku, svijet je shvatio tek kada je vidio slike razrušenog Vukovara. Tragedija Vukovara u ratu je ujedinila Hrvate. Čak 22 godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja.[/quote]

Cijeli život znat ćemo gdje smo i s kim bili kada smo saznali za neki važan događaj. Većina pamti trenutak kada su čuli za vijest 11. rujna ili za neke druge svjetske katastrofe. Za 18. studenoga 1991. gotovo svaki Hrvat na svijetu zna gdje se u tom trenutku nalazio. Vijest o padu Vukovara urezala se svima duboko u sjećanje. Svi Hrvati tog su dana dijelili istu emociju. Tugu, bol, strah, zajedništvo! Tragedija je u ratu ujedinila Hrvate. Dvadeset dvije godine poslije u dvije su duboko podijeljene kolone sjećanja. U Vukovaru su jučer stanovale dvije Hrvatske. Tužno, bolno, razjedinjeno.

 Istoga toga 18. studenoga 1991. godine u susjednoj državi Bosni i Hercegovini Hrvati su utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Ta vijest toga dana jedva je registrirana. Danas gotovo nitko ne zna gdje ju je i kako čuo. Dvadeset dvije godine poslije Herceg-Bosna obilježena je tek simbolično. Nekoliko vijenaca, svijeća i poneki govor. Umjesto ponosa, nametnuta je krivnja. Podijelila je i same Hrvate u ocjeni njene povijesne uloge. To prije što se o Herceg Bosni najčešće prosuđuje izvan vremenskog i prostornog konteksta. Zaboravlja se kako je u to vrijeme u BiH vladao potpuni kaos. Nacionalne podjele najavljivale su krvoproliće. BiH je postala neovisna zahvaljujući samo masovnom izlasku Hrvata na referendum. Srbi su ga bojkotirali, a Bošnjaci nisu mogli sami imati više od 50 posto glasova. U takvom ambijentu utemeljena je Herceg-Bosna. Iz nje je izrastao HVO. Da nije, danas bismo u mnogim obranjenim gradovima pronalazili spaljenu zemlju i mjesta masovnih grobnica. Na koncu, i “Oluja” je zapuhala s prostora Herceg-Bosne. Tek kada je u BiH oslobođeno zaleđe Knina, krenula je oslobodilačka akcija u Hrvatskoj koja je, među ostalim, i deblokirala većinsku muslimansku enklavu Bihać.

Teško je pretpostaviti kakva bi bila BiH, pa i Hrvatska da nije bilo Herceg-Bosne i HVO-a. Jedno je sigurno, da se Hrvati nisu samoorganizirali, sigurno ih ne bi branila srpska ili bošnjačka armija. Dakako, treba priznati kako je uime Herceg-Bosne napravljeno niz političkih i ratnih pogrešaka. Međutim, nije službeno napravljena ona koja joj se najčešće spočitava, a to je kako se njom težilo podijeliti ili odcijepiti od BiH. U svim dokumentima naglašavalo se poštovanje suvereniteta BiH. Rat u Jugoslaviji legalizirao je raspad države po republikama. Jedna po jedna; Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, BiH odcjepljivale su svoj teritorij. Počele su se od republika odvajati i pokrajine. Kosovo je uspjelo. Pa čak da je u takvom ambijentu i Herceg-Bosna imala slične ambicije, zašto bi je se za bilo što optuživalo. A nije. Bosanskohercegovački Hrvati i onda, kao i danas, žele BiH, ali ne onu daytonsku u kojoj Srbi vladaju u jednoj, a Bošnjaci u drugoj polovini države. Bez obzira na ratne pobjede, Hrvati su iz tog nesretnog sukoba izišli kao gubitnici. Kada nisu u ratu, mogu li sada u miru dobiti svoju federalnu jedinicu?! Bošnjaci im to ne dopuštaju. Planiraju svojom većinom vremenom zavladati cijelim zajedničkim prostorom Federacije.

S druge strane, teritorij nazvan Republika Srpska odavno je izgubljen za Hrvate. Međunarodna zajednica, otkako je u BiH, ujedinjena je samo kada treba obespravljivati Hrvate. Optužuju ih, smjenjuju, biraju im predstavnike… Poneki njihov diplomat priznaje da bi Herceg-Bosna opstala da je u Hrvatskoj bio prihvaćen plan Z-4 (Srpska Krajina). Hrvati su dobili državu, u BiH nemaju što tražiti. Uostalom, o sudbini Herceg-Bosne odlučivalo se u Zagrebu.

Jučerašnje odvojeno obilježavanje Herceg-Bosne i pada Vukovara prepuno je kontroverzija. Jedan narod se međusobno ne razumije. Umjesto ponosa, Hrvatskoj je Herceg-Bosna teret. Prije dva desetljeća bilo je drukčije. Tada su tisuće mladića iz BiH popunjavale prve bojišnice u Hrvatskoj. Mnogi su bili i u Vukovaru koji je možda baš svojim padom ponajviše pomogao međunarodnom priznanju Hrvatske.

Kako je okrutna ta međunarodna zajednica. Trebala je vidjeti razrušen grad, tisuće mrtvih, Ovčaru, uplakanu djevojčicu Vukovara, Škabrnju pa tek onda primijetiti koliko jedan narod želi domovinu. Priznali su Hrvatsku! Možda baš zato istom tom narodu s druge strane granice nije dopustio čak ni (treći) entitet. Herceg-Bosnu i Vukovar ne povezuje samo isti onaj 18. studenog 1991. Veže ih puno više od toga. Oboje su pali za Hrvatsku. Jedino što, za razliku od Vukovara, nećemo pamtiti kada se to Herceg-Bosni dogodilo.

JozoPavković/večernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ministar financija BiH Bevanda zahvalio Plenkoviću, istup Zvizdića nazvao privatnim

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) pozdravio je u petak inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da u institucijama Europske unije upozori na narušavanje duha Daytonskog sporazuma i majoriziranje Hrvata kroz izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odbacivši ocjene predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića (SDA) da se hrvatski premijer time miješa u unutarnja pitanja BiH.

Bevanda je izneseno očitovanje predsjedatelja Vijeća ministara ocijenio privatnim, politikantskim stajalištem.

“Vijeće ministara BiH nije vlada pa samim tim ni gospodin Zvizdić nije premijer, tako da iskazani stavovi gospodina Zvizdića u medijima ne predstavljaju službene stavove Vijeća ministara BiH, nego su to isključivo osobni ili stranački stavovi i nevješt pokušaj politiziranja i dezinformiranja javnosti i stavljanje ključnih pitanja i problema za demokratsku, ali i svaku budućnost BiH u drugi plan”, navodi se u pismu kojega je zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH uputio hrvatskom premijeru Plenkoviću.

Ranije tijekom dana predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je u pisanoj izjavi optužio predsjednika hrvatske vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH i pozvao ga da s tom praksom prekine jer time ugrožava dobrosusjedske odnose dvije zemlje.

Bevanda, međutim, navodi da Zvizdić svojim istupom insinuira i zamjenjuje teze. Pohvalio je Plenkovićevo zauzimanje da kroz inicijativu u institucijama Europske unije pomogne BiH u “otklanjanju uočenih nedemokratskih barijera”.

Bevanda u pismu navodi kako je nakon listopadskih općih izbora svima postalo jasno da “jedan konstitutivni narod može i bez imalo skrupula izabrati člana Predsjedništva BiH drugom narodu”, te je ocijenio posve logičnim da Hrvatska upozori na poteze usmjerene protivne Daytonskom mirovnom sporazumu, budući je i potpisnik.

“Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu da štitite odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu te se smatra očekivanim da se predstavnicima institucija Europske unije ukaže na “anomalije i nedemokratsko ponašanje s izraženom tendencijom majoriziranja brojnijeg naroda nad malobrojnijim”.

Bevanda je izrazio zahvalnost zbog najave da će Vijeće EU na prijedlog hrvatskog premijera razmatrati i stanje u BiH nakon posljednjih izbora na kojima je narušen duh Daytonskog mirovnog sporazuma.

(Hina)

 

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH zadužila Elektroprivredu HZHB da dogovori reprogram duga Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici koja je održana u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o stanju u Aluminiju d.d. Mostar i zadužila ovo privredno društvo i JP Elektroprivredu HZ-HB Mostar da pokrenu aktivnost reprograma duga, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U informaciji je navedeno da zbog neizmirenih dugovanja prema sudionicima na tržištu električne energije u BiH (NOS, OIEiEK, Elektroprijenos) ovom društvu prijeti realna opasnost od gašenja proizvodnje nakon 21.10.2018. godine zbog isključenja sa elektroenergetske mreže.

Ova dugovanja nastala su kao posljedica iznimno visokih troškova električne energije i ključnih sirovina (glinica, koks, smola) i dovela su poduzeće u situaciju neodrživog poslovanja uslijed nedostatka likvidnosti. Usporedbe radi, u rujnu 2018. u odnosu na rujan 2017. godine trošak električne energije je veći za 4,3 milijuna KM, a trošak glinice za 6,2 milijuna KM, dok je cijena metala na Londonskoj burzi manja za 29 eura.

U informaciji je navedeno i da je, uz sve rizike vezane za tržišna kretanja, Aluminij izložen brojnim drugim rizicima vezanim za akumulirana dugovanja i nedostatna financijska sredstva, te da 85 posto ukupnih troškova čine električna energija i osnovne sirovine i materijali.

Obaveze ovog društva po kreditima i prema dobavljačima sa 30.9.2018. godine iznose 344.615.922 KM i to prema komercijalnim bankama 23.426.289 KM, krediti pravne osobe 188.412.142 KM i tekuće obveze – dobavljači 132.777.491 KM. Sa ovim datumom Aluminij ima ukupne obveze prema JP EP HZHB po osnovu starih dugovanja u iznosu od KM 181.311.459,62 KM. Mjesečno za servisiranje kreditnih obaveza po sporazumu Društvo izdvaja 1.620.000 KM koji su veliki teret za njegovu likvidnost. Zbog ovih obveza blokiran je račun od strane Elektroprijenosa BiH.

Od 21.10.2018 Aluminij d.d. Mostar nema opskrbljivača električnom energijom, a nisu plaćeni doprinosi od veljače 2018. godine.

Ako se uzmu u obzir trenutne cijene samo dvije ključne rashodovne stavke (električna energija i glinica), analiza pokazuje kako je trošak samo električne energije i glinice veći od prosječne prodajne cijene, te ovo društvo ne može poslovati uz takve cjenovne parametre.

Sagledavajući trenutnu cijenu glinice, može se reći da je na povijesno najvišoj razini i u skladu s najavama na tržištu, očekuje se njezino postupno snižavanje. U prvoj polovici oktobra 2018. godine, već su primjetni trendovi snižavanja i vraćanja u donekle prihvatljive poslovne okvire. Niža cijena glinice osjetit će se na poslovanju Aluminija d.d. Mostar u studenom , ukoliko bude poslovao u tomu razdoblju.

Trenutno, Aluminij je dužan za isporučenu električnu energiju u 2018. godini 36.711.287 KM, od čega NOS-u BiH 3.627.878 KM, OIEiEK 4.556.683 KM, Elektroprijenosu 4.590.410 KM i Elektroprivredi HZHB 23.936.315 KM.

Dugovanja po osnovu doprinosa i poreza iz i na plaće, na dan 31.8.2018. godine iznose 5.676.208,92 KM, navedeno je informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija da razmotre mogućnost osiguranja sredstava (garancija) kod banaka za Aluminij s ciljem nabavke električne energije i sirovina neophodnih za proces proizvodnje.

Aluminij d.d. Mostar Vlada je zadužila da osigura sve mogućnosti uštede i da, u skladu s tim, sačini prijedlog mjera.

Vlada traži od Aluminija da, putem Uprave i Nadzornog odbora, pokrene proceduru financijske konsolidacije društva u skladu sa Zakonom o konsolidaciji privrednih društava u FBiH i Uredbom o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.

Imajući u vidu trenutno stanje u Aluminiju, Vlada je zadužila Upravu i Nadzorni odbor da nađu revizorsku kuću koja će izvršiti reviziju poslovanja Aluminija. S tim u vezi, danas je pokrenuta je inicijativa da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo financija pripreme odluku o izdvajanju 1.100.000 KM iz tekuće rezerve za angažiranje revizorske kuće koja će napraviti dubinsku analizu stanja u ovoj kompaniji, te za druge troškove.

Nadzorni odbor i Upravu Aluminija Vlada je zadužila da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave podatke o potrebnoj količini električne energije za rad Aluminija u takozvanom „toplom režimu“, kao i sveukupnu proceduru eventualnog gašenja svih ćelija. Potrebna je procjena vremena i način na koji to može biti urađeno, potrebna količina električne energije i procjena prihoda i rashoda za taj period,  priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari