Pratite nas

Hrvatska

Vukovar: Položene ruže i zapaljene svijeće na grobovima branitelja

Objavljeno

na

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, uoči 27. obljetnice sloma obrane i velikosrpske okupacije toga grada, članovi Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” i Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, u subotu su položili ruže i zapalili svijeće na grobovima poginulih i ubijenih branitelja.

“Jako sam tužna i žalosna jer smo došli upaliti svijeće i položiti ruže na grobove poginulih i ubijenih u obrani Vukovara, ali ne možemo za brojne one koje još uvijek tražimo i čija se sudbina ne zna, među kojima je i moj suprug”, kazala je predsjednica “Vukovarskih majki” Manda Patko.

Dodala je kako već godinama nema novih pokopa na Memorijalnom groblju, no to ne znači da se ne radi na pronalasku nestalih, jer se svaka dojava istražuje, ali nema rezultata.

“Jako puno se radi. To znamo. Svaka dojava se provjerava i istražuje, ali nažalost rezultata za sada još uvijek nema. Zašto je tomu tako, treba pitati Srbiju”, istaknula je predsjednica udruge “Vukovarske majke Manda Patko.

Na pitanje novinara kako ocjenjuje današnji najavljeni dolazak u Vukovar predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorada Pupovca, kazala je da je Pupovac već dolazio u Vukovar, a njoj osobno to ne znači ništa.

“Milorad Pupovac već je dolazio u Vukovar, bio je i u Koloni sjećanja tako da to nije prvi puta da je on ovdje”, dodala je predsjednica udruge.

Pedsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir izjavila je novinarima da je jako puno prošlo vremena od posljednjeg pokopa posmrtnih ostataka nekog od pronađenih hrvatskih branitelja ili civila, iako hrvatska država nikada nije bila angažiranija, ali nema rezultata.

“Znamo da se puno radi i mislim da nikada hrvatska država nije bila angažiranija u potrazi za nestalima, ali rezultati su nikakvi”, kazala je Alvir.

Informacije o nestalima su u Srbiji

Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić naveo je da se od 1770 hrvatskih branitelja i civila poginulih u obrani Vukovara, još uvijek traži njih 386.

“U mandatu ove Vlade smo puno napravili. Promijenili smo metodologiju rada, ide naš prijedlog prema Republici Srbiji da se revidira postojeći sporazum s tom državom koji datira još iz 1995. godine, a u izradi je i prvi Zakon o nestalim osobama u Republici Hrvatskoj”, naglasio je Sučić.

Potvrdio je da su napravljeni i brojni drugi iskoraci u potrazi za nestalima.

“Međutim, što je? Prepreka u svemu tome su informacije koje se nalaze u Srbiji. Početkom ovoga mjeseca potpisali smo i okvirni plan u Haagu koji bi trebao donijeti iskorak u bilateralnoj suradnji Hrvatske sa Srbijom i multilateralnoj suradnji na području cijele bivše Jugoslavije”, rekao je.

(Hina)

Djevojčica u plavom kaputiću – potresan simbola Vukovara

 

 

U Rijeci 12. put povorkama gradom i paljenjem svijeća obilježena tragedija Vukovara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari