Pratite nas

Pregled

Vukovar – popis svih vukovarskih žrtava u Domovinskom ratu 1991.

Objavljeno

na

Foto: IKA

U Franjevačkom samostanu u Vukovaru u povodom Dana hrvatske neovisnosti, postavljen je popisa svih vukovarskih žrtava 1991. godine, na kojem stoji 2717 imena ubijenih i stradalih u Domovinskom ratu, izvijestili su iz Franjevačkog samostana.

Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava a riječ je o projektu vukovarskih franjevaca, a idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

„Grad Vukovar pretrpio je najveću žrtvu u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada, od kolovoza do studenog 1991. godine, tijekom koje je Jugoslavenska narodna armija, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, svim sredstvima pokušavala zauzeti grad. Već 28 godina obilježavamo Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga, a tek smo sada došli do konačnog popisa svih žrtava te godine. Trenutačno je na popisu 2717 osoba, ali s ostavljenom mogućnošću dodavanja imena, ako se dođe do novih saznanja”, rekao je prilikom predstavljanja popisa u ponedjeljak navečer gvardijan Franjevačkog samostama i župnik Župe svetih Filipa i Jakova, fra Ivica Jagodić, naveli su iz Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

“Sada smo konačno kompletirali ovaj popis vukovarskih žrtava kako bismo upravo s preciznim podacima mogli raspolagati poradi naše povijesti i naše baštine za nove naraštaje zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao i ponos”, kazao je fra Ivica Jagodić.

Gvardijan Franjevačkog samostava naglasio je kako se ovim popisom “iskazuje trajan spomen svim vukovarskim žrtvama u Domovinskom ratu, što nas i povijest obvezuje kako se niti jedna žrtva ne bi zaboravila te kako se u budućnosti žrtva Vukovara i Vukovaraca ne bi umanjila ili krivo navodila i interpretirala. Postavljanjem ovoga popisa želimo zadržati u pamćenju sve žrtve. U molitvi i u ovome vjerničkom zajedništvu iskazan je pijetet svim nevino stradalima koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske – bez obzira na nacionalnost – poginuli, nestali, zatočeni ili stradali na bilo koji način”, dodao je.

Pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić rekao je kako se ovim popisom žrtava želi “osobita pažnja iskazati onima koji još uvijek ne znaju gdje su njihovi najbliži, kojima se još uvijek ime nigdje ne navodi i ne spominje. Upravo se ovdje može nalaziti ta, barem mala, utjeha u najtežim danima kao što su Svi sveti i Dani sjećanja na žrtvu Vukovara. Sada se u dvorište Franjevačkog samostana u znaku vječne zahvale može donijeti cvijeće, zapaliti svijeće i pomoliti se nad svakim imenom.“

Početak provedbe ideje o prikupljanju imena svih vukovarskih žrtava krenuo je u vremenu došašća 2017. godine, kada je hodniku Franjevačkog samostana postavljen prvi neslužbeni popis koji je poslužio Vukovarcima da mogu prijaviti sve one koji nisu na popisu.

Kako bi što veći broj ljudi saznao za ovu inicijativu, bila je organizirana i press konferencija na kojoj je predstavljeno napredovanje prikupljanja imena žrtava. Uoči 18. studenoga 2018. godine organizirana je druga press konferencija s idejnim projektom i mjestom gdje će popis biti postavljen.

Zahvala za ovo djelo prikupljanja žrtava pripada mnogima, a ponajprije radnom timu koji čine Antonija Zaoborni, Marija Hardi, Ena Mor i Darko Raguž, naveli su iz Franjevačkog samostana.

U prikupljanju podataka pomogli su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar i ravnatelj dr. Ante Nazor, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i pomoćnik ravnatelja dr. Dražen Živuć, brojne udruge i društva iz bivše općine Vukovar te Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije koji je provjerio sav popis, pod vodstvom tadašnjeg predstojnika, a danas ministra državne imovine Marija Banožića, dodaje se u priopćenju.

Projekt postavljanja popisa s uređenjem dijela dvorišta Franjevačkog samostana izradila je Radionica arhitekture Goran Rako, a dizajn slova na popisu izradio je Goran Raukar. Svi radovi obavljeni su prema odobrenju Zdenke Predrijevac, pročelnice Konzervatorskog odjela u Vukovaru. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari